Mycena fagetorum - created in Norway by Arne Aronsen

BUKOVA ŠLJEMOVKA

Mycena fagetorum (Fr.) Gillet

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Mycenaceae / Mycena

Klobuk: 1-2 (3) cm širok, najprije je stožast, zatim je zvonolik, kasnije se raširi i ispupči na sredini; sivkast do sivo-smećkast, sredina tamnija, maslinasto-siva, izrazito je radijalno narebran do sredine, rub tanak i svjetlije krem boje.

Stručak: 3-7 (8) cm visok i 1-2 (3) mm debeo, valjkast, šupalj, gladak, prema bazi je zakrivljen; pomalo je proziran, svijetlosiv, sivo-smećkast, ljubičasto-smećkast do ljubičasto-ružičast, na vrhu je svjetliji, pahuljast, na bazi je jako bijelo dlakav.

Listići: Prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, trbušasti, oštrica je glatka, na bazi su poprečno spojeni žilicama; bjelkasti su so sivkasti, rijetko su s ružičastom nijansom.

Spore: Eliptične do valjkaste, glatke, slabo amiloidne, 8-10.9 x 3.4-4.9 µm; otrusina je bijala.

Meso: vrlo je tanko, u klobuku gotovo da i ne postoji, žilavo, vlaknasto; bjelkasto, vodenasto sivkasto do svijetlosmeđe; miriše malo na rotkvice ili brašno, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u skupinama, kao saprofit isključivo na krupnijim drvnim ostacima (grane, panjevi) ili lišću bukve zbog čega je i dobila ime.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Najsličnija joj je alkalna šljemovka (Mycena alcalina), ali ona raste busenasto isključivo na drvnim ostacima crnogoričnog drveća i neugodno miriše na varikinu. Bukova šljemovka uvijek raste bočno na drvnim ostacima zbog čega je i stručak zbog fototropizma na osnovi zavijen i jako bijelo dlakav.

DNA sekvenca: prikaži