Stropharia rugosoannulata - created on May 2023 in Bautzen, Germany by timendez |
|
FERIJEVA VITIČARKA
Stropharia rugosoannulata Farl. ex Murrill
Sinonimi:
Etimologija: rugosus (lat.) = namreškan, naboran, smežuran + annulatus (lat.) = prsten, vjenčić. Po imenu G. Ferri, talijanskom mikologu iz Milana.
Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Strophariaceae / Stropharia
Engleski naziv: Wine Roundhead
Klobuk: 3-13 (16) cm širok, prvo je poluloptast, kasnije se raširen, po vlažnom je vremenu slabo mazav, inače je suh i sjajan, nikada nije sluzav; žuto-oker, sivo-smeđ, crvenkasto-smeđ do ljubičasto-smeđ, naboran, izbrazdan, sitno je zrnast, s uraštenim je radijalno postavljenim vlaknima, rub je u mladosti s ostacima bijelog zastorka i dugo vremena podvijen.
Stručak: 5-13 (16) cm visok i 1-3 (4) cm debeo; čvrst, valjkast, pun, u starosti je šupalj; prvo je bjelkast, kasnije je žućkast do žuto-smeđ, iznad vjenčića je slabo brazdast, na bazi je s debelim bijelim rizomorfima; vjenčić je dvostruk, opnast ili u tragovima, s gornje je strane bijel i narebran, s donje je strane zvjezdast.
Listići: Gusti, tanki, nejednako su dugi, suženi su i zaokruženi uz stručak, prirasli, izmiješani su s lamelulama; sivi, sivo-ljubičasti ili su ljubičasto-smeđi.
Spore: Eliptične, s kličnim otvorom, glatke, 10-15 x 6-9 µm; otrusina je crno-ljubičasta do crno-smeđa.
Meso: Debelo, bijelo, ispod kožice klobuka je lagano slamnatožuto, nepromjenjive je boje; miris je ugodan na ciklu ili rotkvice, a okus je također na ciklu.
Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit na biljnom otpadu, balama slame, obalama potoka i ponekad u šumi na truloj podlozi, voli pješčano tlo.
Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10
Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta loše kvalitete, okus je loš i česta su izvješća o gastrointestinalnim smetnjama, osobito pri konzumaciji većih količina ove gljive. Može se uzgajati na balama slame, ali je za tu svrhu bolje odabrati neku kvalitetniju vrstu od ove. Također se može koristiti za dekontaminaciju tla, jer iz zemlje apsorbira otrove poput eksplozivnih spojeva i neutralizira ih. Teški metali također se apsorbiraju i ugrađuju u sastav gljive. Dekontaminaciju tla moguće je provesti ako se gljive sakupe prije raspadanja i odlože kao opasni otpad.
Napomena: Javlja se u slamnatožutoj ili crvenkasto-smeđoj boji s ljubičastim odsjajem. Može biti enormno velika, a često je napadnuta parazitnim gljivicama zbog čega može potpuno promjeniti formu. Ne postoji opasnost od zamjene s otrovnim gljivama. Paziti da se ne zamijeni s vrstama iz roda Psalliota koje su tamnije obojene, ali koje nemaju ljubičaste listiće po čemu se i izdvaja rod Stropharia. Ponekad se može zamijeniti s hornemannovom vitičarkom (Stropharia hornemannii) koja je svjetlija i ima dekoriran stručak.
DNA sekvenca:
Referentni izvori:
- Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 220. Ferijeva vitičarka (Stropharia rugosoannulata Farlow ex Murr.), Sinonim: Stropharia ferii Bres.; 221. Žuta vitičarka (Stropharia rugosoannulata f. lutea (Hongo) Hongo)
-
Stropharia rugosoannulata Farl. ex Murrill. 2023. https://www.gbif.org/species/2533347