PLANINSKA PUŽEVICA

Hygrophorus queletii Bres.

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Hygrophoraceae > Rod: Hygrophorus > Vrsta: Hygrophorus queletii Bres. (GBIF ID 3344939)

Etimologija: Po odgovarajućem imenu. U čast francuskog mikologa Luciena Queleta.

Klobuk: 3-8 (10) cm širok, mesnat, prvo je konveksan, zatim se izravna i lagano ispupči na sredini, suh, po vlažnom je vremenu malo ljepljiv; kremast, osnova i rub su bjelkasti, sredina je sa crvenkasto-smeđim čehicama, vlaknasta, malo je dlakav, rub je dugo vremena podvijen.

Stručak: 2-9 (11) cm visok i 0.5-1.8 (2.5) cm debeo, tvrd, pun, gladak, na bazi je sužen i završava šiljato, suh, ljepljiv; bijel ili žućkast, uzdužno je vlaknast.

Listići: Vrlo su rijetki, debeli, razmaknuti, prirasli su ili se kratko spuštaju po stručku; bjelkasti, poslije su s crvenkastom ili narančastom nijansom.

Spore: Eliptične, prozirne, 8-14.4 x 4-7.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Prilično je tvrdo, bijelo, na rubu je lagano žućkasto; miris i okus malo po gorkim bademima.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru s kalijevom lužinom požuti.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od rujna do studenog, u crnogoričnim šumama viših planinskih predjela u simbiozi samo s arišem, na travnatim površinama. U Hrvatskoj je poznata samo s dva lokaliteta, u nasadima ariša, prvi je u okolici Velike Gorice, dok je primjerke na slikama snimio Danijel Balaško, u studenom, na lokalitetu Veliki Poganac kod Koprivnice.

Doba rasta: 9, 10, 11

Zaštita: ZAŠTIĆENA - KRITIČNO UGROŽENA VRSTA

Status jestivosti: JESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Slična je djevičanska sočnica (Cuphophyllus virgineus) koja je s karakterističnim ružičastim mrljama na sredini klobuka. Kada se natopi vodom, na bazi stručka pojavi se kao odrezan bijeli dio, što je odlika mnogih vrsta iz roda Hygrophorus. Kada se plodno tijelo osuši, oštro razgraničenje bijele i narančasto-oker boje nestane.

DNA sekvenca: prikaži