MREŽASTONOGI VRGANJ (KOVARA)
Suillellus luridus (Schaeff.) Murrill
Sinonimi:
Etimologija: luridus (lat.) = prljavo. Po izgledu.
Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Boletales / Boletaceae / Suillellus
Engleski naziv: Lurid Bolete
Klobuk: 3-15 (22) cm širok, prvo je polukuglast, zatim je otvoren, skoro je gladak, po vlažnom je vremenu ljepljiv i sluzav; prilično je promjenljive boje, žuto-smeđ, svijetlosmeđ, tamnosmeđ, sivo-smeđ ili je maslinast, baršunast, na pritisak poplavi, između mesa i cjevčica je crven.
Stručak: 4-20 cm visok i 1-5 cm debeo, pun, najčešće je valjkast, na vrhu je tanji; osnova je žuta, na vrhu je narančast, često je s crvenkastom nijansom, prekriven je s istaknutom crvenkastom, crvenkasto-smeđom ili tamnosmeđom mrežicom, na bazi je obično tamniji i s crvenkastim mrljama, u mladosti je kao kod baršunastog vrganja (Neoboletus praestigiator).
Rupice/cjevčice: Vrlo su sitne, okrugle, najprije su žute, zatim su žuto-narančaste do gotovo tamnocrvene; cjevčice su slobodne ili zaokružene uz stručak; crvene, na prerezu ili na dodir poplave, lako se odvajaju od podnice klobuka.
Spore: Eliptične, (10) 10.4 - 13.1 (14.2) × (4.1) 4.7 - 5.8 (6.9) µm, Q = (1.7) 2 - 2.5 (2.8), N = 120, Me = 12.5 × 5.6 µm, Qe = 2.2; otrusina je maslinasto-smeđa.
Meso: Debelo, čvrsto, žuto do sivkasto-žuto, na prerezu odmah postaje plavo-zelenkasto, zatim crno-plavo, u dnu stručka je crvenkasto; miris je ugodan na gljive, a okus je blag.
Kemijske reakcije: Meso klobuka u dodiru sa sumpornom kiselinom postane narančasto-oker, sa željeznim sulfatom pozeleni, a kožica klobuka postane plavo-zelena, dok s gvajakovom tinkturom za nekoliko minuta polako poplavi.
Stanište: Raste u ljeto i jesen u bjelogoričnim šumama i parkovima u simbiozi s različitim bjelogoričnim drvećem, voli vapnenačko tlo; dosta je raširena vrsta u Istri i Hrvatskom primorju. Primjerke na drugoj, trećoj i četvrtoj slici snimio je Neven Ferenčak, a petoj Danijel Mulc.
Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10
Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete, a prije pripremanja je poželjno gljive prokuhati i odliti vodu. Dugo se smatralo da je otrovna, jer mijenja boju, međutim po kvaliteti je ravna ostalim gljivama iz porodice vrganjevki (Boletaceae). Vjeruje se da ljudi koji vrlo rijetko piju alkohol, a iznimno su popili alkoholno piće uz jelo od ovih gljiva, iznenada može zaboljeti želudac. Iako nije otkriven toksin koprinin, kao što je onaj koji se nalazi u koprenkama, ipak kod pojedinaca izaziva trovanje sa simptomima sličnim kao kod antabusnog sindroma trovanja. Ako se nakon pijenja alkohola doista osjećate loše ili imate gastrointestinalne probleme, tijek je obično bezopasan i simptomi nestaju nakon nekoliko sati. Oštećenja organa nisu poznata niti se očekuju. Kako kod trovanja gljivama svi reagiraju drugačije vrijedi pravilo da se uvijek potraži liječnička pomoć jer samo liječnik može odlučiti je li liječenje potrebno ili ne.
Napomena: Jedna je od varijacija kaukaske kovare (Suillellus caucasicus), a po karakteristikama je bliži queletov vrganj (Suillellus queletii), jer ima i meso na bazi stručka crvene boje. Od queletovog vrganja je odvaja izražena mrežica na stručku. Ako se ne pazi na mrežicu može se zamijeniti s baršunastim vrganjem od kojeg se razlikuje po mesu koje je ispod himenija slične boje kao rupice i cjevčice, dok je kod baršunastog vrganja meso tipično žute boje, te također ima redovito crvljivi stručak od čega potamni.
DNA sekvenca:
Referentni izvori:
- Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1092. Mrežastonogi vrganj (kovara) (Boletus luridus Schaeffer ex Fries), Sinonim: Boletus rubeolanus Pearsoon; 1093. Crvenoglava kovara (Boletus luridus var. rubriceps Maire
-
Suillellus luridus (Schaeff.) Murrill. 2023. https://www.gbif.org/species/3355021