Lactarius turpis - created in Finland by Martti Moisander |
|
RUŽNA MLIJEČNICA
Lactarius turpis (Weinm.) Fr.
Sinonimi:
Etimologija: turpis (lat.) = sramotan, ružan. Po prljavoj boji.
Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Russulales / Russulaceae / Lactarius
Engleski naziv: Ugly Milkcap
Klobuk: 3-15 (18) cm širok, prvo je konveksan, zatim je spljošten i jasno ulegnut na sredini, lijevkast, prilično je mazav, mesnat, tvrd; promjenljive je boje, žuto-maslinaste, prljavomaslinaste, tamnosmeđe ili crnkaste; koncentrični krugovi su uočljivi samo u mladosti, površina je dlakavo-baršunasta, rub je jako podvijen.
Stručak: 4-6 cm visok i 2-3 cm debeo, zdepast je ili valjkast, tvrd, prvo je pun, kasnije je šupalj, po vlažnom je vremenu mazav i ljepljiv; nešto je svjetliji od klobuka, žućkasto-smeđ do maslinast, često je s tamnijim pjegama i jamicama.
Listići: Vrlo su gusti, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku; bijeli ili krem, samo na dodir ispuštaju bijelo mlijeko koje u dodiru sa zrakom posmeđi, oštrica je često smeđa.
Spore: Kuglaste, mrežaste, 5.9-8.4 x 5-6.5 µm; otrusina je kremasto-žuta.
Meso: Vrlo čvrsto, debelo, bijelo do blijedožuto, na presjeku posmeđi ili se oboji sivo-ljubičasto; miris nije izražen ili je lagan na smolu, a okus je vrlo ljut; mlijeko je bijele boje, okus je gorak i ljut.
Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa sumpornom i dušičnom kiselinom polako postane maslinasto-sivo, s amonijakom ljubičasto, dok meso u dodiru s gvajakovom tinkturom za nekoliko minuta postanei svijetlosivo-zeleno.
Stanište: Raste u ljeto i jesen, u velikim skupinama, u miješanim i bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, najčešće brezom.
Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11
Status jestivosti: SMRTNO OTROVNA - Na granici je jestivosti zbog ljutog okusa mesa. U nekim je sjevernoeuropskim zemljama postojala tradicija kuhanja ove mliječnice, koju su koristiti za začinjavanje drugih jela od gljiva. Međutim, postoje zabrinjavajući dokazi da je ova gljiva kancerogena, pa se stoga treba smatrati smrtno otrovnom. Otkriveno je da sadrži mutageni nekatorin (=7-hidroksikumaro(5,6-c)cinolin), te se stoga nikako ne smije konzumirati. Kuhanje smanjuje koncentraciju ovog spoja, ali ga ne eliminira u potpunosti.
Napomena: Vrlo je upadljiva vrsta i po svom izgledu daleko odskače od ostalih mliječnica tako da nije moguća zamjena s nijednom vrstom. Karakteristične je tamnozelene boje. Slična je viskozna mliječnica (Lactarius blennius) čija je zelenkasta forma uvijek djelomično žućkasta. Ružna mliječnica miriše po amonijaku i lijepe je intenzivne ljubičaste boje po čemu je uvijek prepoznatljiva.
DNA sekvenca:
Referentni izvori:
-
Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 794. Ružna mliječnica (Lactarius necator (Pers. ex Fr.) Karst.), Sinonim: Lactarius turpis (Wenm.) Fr.
-
Lactarius turpis (Weinm.) Fr. 2023. https://www.gbif.org/species/5248667