![]() |
ŽILAVA LJUSKAVICA
Pholiota lenta (Pers.) Singer
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Strophariaceae >
Rod: Pholiota >
Vrsta: Pholiota lenta (Pers.) Singer (GBIF ID 9091857)
Etimologija: lentus (lat.) = izdržljivo, ustrajno, žilavo. Po konzistenciji mesa. Klobuk: 3-8 (10) cm širok, konveksan, gotovo je raširen, gladak, mazav, po vlažnom je vremenu prilično sluzav; u pravilu je bjelkast, sredina je oker ili svijetlosmeđa, u mladosti je prekriven prolaznim sitnim čehicama bijele boje koje se ističu po suhom vremenu, čehice su prema rubu sve gušće, u starosti je ispran ili gol. Stručak: 3-12 (14) cm visok i 0.7-2.8 (3.4) cm debeo, pravilno je valjkast, pri dnu je najčešće zakrivljen i ponekad lagano zadebljan, pun; bjelkast, na bazi je smećkast, ispod prstenaste zone je prekriven gustim vlaknastim i stršećim bijelim čehicama, čehice nisu osobito uočljive po vlažnom vremenu. Listići: Gusti, uski, nejednako su dugi, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, oštrica je valovita; prvo su bjelkasti, zatim su žućkasto-maslinasti, u starosti su smeđi. Spore: Eliptične, glatke, šiljate, slabo amiloidne, 6-7 x 3-4 µm; otrusina je oker. Meso: Bjelkasto, u bazi stručka je smećkasto, dosta je vlaknasto, žilavo; miris nije izražen, a okus dosta podsjeća na rotkvice. Kemijske reakcije: Meso u dodiru s kalijevom lužinom i amonijevim hidroksidom požuti, sa željeznim sulfatom trenutno pozeleni, dok s fenolanilinom postane vinsko-crveno. Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, skupno, u miješanim i bjelogoričnim šumama kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane, trupci) ili na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima, te na otpalom lišću i iglicama. Primjerke na slici snimio je Mladen Matišić, početkom studenog. Doba rasta: 4, 5, 9, 10, 11, 12 Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom zbog opasnosti od zamjene s nevaljalim vrstama i mogućih alergijskih reakcija. Ako se koristi onda se koriste samo klobuk, jer je stručak jako vlaknast. Napomena: U Zagrebu raste po Maksimiru. Prepoznatljiva je po suhom vremenu, ali za vrijeme velikih kiša izgube se karakteristična svojstva, kao što su čehavost stručka i klobuka što bi moglo dovesti do određene zabune pri determinaciji ove vrste.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 237. Žilava ljuskavica (Pholiota lenta (Pers. ex Fr.) Sing.)