MIRISAVI VRGANJ

Lanmaoa fragrans (Vittad.) Vizzini, Gelardi & Simonini

Sinonimi: prikaži

Etimologija: fragrans (lat.) = miomirisan, mirišljav, mirisan. Po ugodnom mirisu.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Boletales / Boletaceae / Lanmaoa

Engleski naziv: Fragrant Bolete

Klobuk: 4-12 (15) cm širok, prvo je polukuglast, zatim je jastučast, nepravilan i valovit; tamnosmeđ ili crvenkasto-smeđ, ponekad je ljubičasto prošaran, na pritisak pocrni, kožica je baršunasto-maljava, u starosti je skoro gladak i bez dekoracije, rub je dugo vremena podvijen i zakrivljen.

Stručak: 6-8 (10) cm visok i 2-4 cm debeo, u mladosti je trbušast, kasnije je često vretenast i korjenast; žućkast ili žućkasto-smeđ, na donjem je dijelu crvenkasto-smeđ, mjestimično je s crvenkastim pjegama, crvenkasto točkast, na dodir je vrlo osjetljiv tako da trenutno posmeđi, mrežica nije izražena.

Rupice/cjevčice: Sitne su i okrugle, u mladosti su žućkaste, kasnije su žuto-zelenkaste ili zelenkaste, na dodir lagano poplave; cjevčice su žute, prirasle su ili slobodne uz stručak.

Spore: Eliptične, duguljaste, 9-14 x 4.5-6.5 µm; otrusina je maslinasto-smeđa.

Meso: Bjelkasto do svijetložuto, neposredno ispod kožice klobuka je crvenkasto, na presjeku postane lagano plavo do zelenkasto-plavo; miris je jak na gljive ili aromatičan na cikoriju ili je s karbolnom komponentom, a okus slatkast i ugodan.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, u toplim miješanim i bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim šumama, uglavnom bukvom, hrastom ili pitomim kestenom, rijetko se pronađe s crnogoričnim drvećem, kao što je bor, voli svijetla staništa (proplanci, rubovi šuma). U Hrvatskoj je poznata s trinaest lokaliteta, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i na Kordunu.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete. Nakon termičke obrade, okusom podsjeća na sivu maglenku (Clitocybe nebularis), koji je mnogima neugodan.

Napomena: Karakterističan je po kontrastu između smeđe boje klobuka i žute boje himenija. Samo na mali dodir promijeni boju. Može rasti čak i busenasto, ali je najčešće u skupinama. Slični su vretenasti baršunovac (Aureoboletus moravicus), kojemu meso na prerezu mijenja boju i kestenjasti baršunovac (Imleria badia), kojemu je meso bjelkasto, a stručak manje osjetljiv na dodir. Od ostalih vrganja je sličan ljupki vrganj (Butyriboletus fuscoroseus). Zaštićena je vrsta i nalazi se na listi osjetljivih vrsta.

DNA sekvenca: prikaži