Cortinarius rubellus - created on September 2020 in St. Barbara im Mürztal, Austria by uwekozina |
|
HRASTOVA KOPRENKA
Cortinarius rubellus Cooke
Sinonimi:
Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Cortinariaceae / Cortinarius
Engleski naziv: Deadly Webcap
Klobuk: 3-6 (9) cm širok, u mladosti je najprije stožast pa polukuglast i na kraju otvoren, uvijek je ispupčen i sa šiljatom grbicom na sredini; smeđe, crvenkasto-smeđe ili narančasto-crvene boje, površina je uzdužno vlaknasta ili sitno čehasta, osobito prema rubu, s visećim vlaknastim ostacima žuto-narančastog zastorka na rubu.
Stručak: 5.5-11 (13) cm visok i 0.5-1.6 (2) cm debeo, čvrst, pun, širi se prema bazi gdje je oko 2 cm širok; boje je klobuka, hrđastosmeđ, vlaknast, s karakterističnim je kosim cik-cak pojasevima žute boje koji se izmjenjuju sa svijetlijim kosim pojasevima, odnosno ostacima koprene.
Listići: Rijetki, prilično su debeli, široki, odvojeni, zaokruženi su uz stručak, prirasli su ili se kratko spuštaju po stručku sa zupcem, u mladosti su prekriveni žuto-narančastim zastorkom, izmiješani su s lamelulama; cimetastosmeđe su ili smećkasto-crvene boje klobuka.
Spore: Eliptične, sitno bradavičave, prozirne, 9-11 x 7-8 µm; otrusina je hrđastosmeđa.
Meso: Žućkasto-smeđe ili žućkasto-crvenkasto, u dnu stručka narančasto-smeđe, na kraju hrđastosmeđe, vlaknasto; miris i okus na rotkvice.
Stanište: Raste u ljeto i jesen isključivo na kiselom tlu u crnogoričnim šumama, usamljeno na mahovini, voli močvarno tlo, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem.
Doba rasta: 8, 9, 10
Status jestivosti: SMRTNO OTROVNA - Jednako je otrovna kao i planinska koprenka (Cortinarius orellanus), kako je dokazano u Finskoj 1974. godine i u Škotskoj 1979. godine. Otrovna je i za domaće životinje (ovce, mačke).
Napomena: Kod kušanja se ne smije progutati niti jedan komadić plodnog tijela. Vrlo slična planinska koprenka cijela je ravnomjerno narančasto-smeđa, nema gladak klobuk, nema kosih pojaseva na stručku, te također miriše na rotkvicu. Karakteristično je ispupčena na sredini klobuka, stručak nije ravnomjerno obojen, ali je dekoriran, a raste isključivo po crnogoričnim šumama i na mahovini. Stanište je najznačajnija karakteristika pri determinaciji ove vrste. Prelijepa koprenka je sigurno jednako otrovna kao i planinska koprenka.
DNA sekvenca:
Referentni izvori:
- Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 285. Hrastova koprenka (Cortinarius orellanoides Hry.); 286. Lijepa koprenka (Cortinarius speciosissimus Kühn. & Romagn.), Sinonim: Cortinarius rubellus Cke.
-
Cortinarius rubellus Cooke. 2023. https://www.gbif.org/species/2528663