![]() |
|
Russula puellaris - created in Norway by Bente Rian |
![]() |
![]() |
DJEVOJAČKA KRASNICA
Russula puellaris Fr.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula puellaris Fr. (GBIF ID 2551562)
Etimologija: puella (lat.) = cura, djevojka. Po promjeni boje. Engleski naziv: Yellowing Brittlegill Klobuk: 2-5 (7) cm širok, prvo je konveksan, kasnije je raširen i ulegnut na sredini, kožica se lako guli do sredine, dugo je vremena vlažan i sjajan, malo je mazav; žut, žuto-smeđ, crvenkast, vinskicrven, purpurnocrven, ružičast, crveno-smeđ do crveno-ljubičast, također je s maslinastozelenim tonovima, dosta je tamniji na sredini, često je s žutim ili hrđastosmeđim mrljama, malo je naboran, rub je kasnije jako narebran. Stručak: 4-6 (8) cm visok i 0.5-1.5 (2) cm debeo, valjkast, zadebljan je na bazi, na vrhu je također proširen, lagano je batinast, ubrzo je spužvasto šupalj, nježan, vrlo je lomljiv; prvo je bijel, kasnije je žućkast, na bazi je žuto-smeđ do crvenkasto-smeđ, prljav i zamrljan, na ozlijeđenim mjestima ili na dodir požuti, površina je naborana. Listići: Osrednje su gusti, prirasli su, zaokruženi su uz stručak, prirasli, vrlo su nježni i lomjivi, široki su od 4-6 mm, poneki su račvasti, u starosti su na bazi su povezani s mnogo poprečnih žilica; bijeli, krem, žuti, do žuto-narančasti, u starosti su hrđastosmeđi. Spore: Široko eliptične, s izoliranim šiljastim bradavicama visokim do 1.2 µm, 6.5-8.5 x 5.5-7 µm; otrusina je kremasto-žuta. Meso: Čvrsto, kasnije je vrlo mekano i lomljivo, u klobuku je 2-3 mm debelo, najprije je bijelo, kasnije je žućkasto, na prerezu brzo požuti; miris nije izražen, a okus je blag. Kemijske reakcije: Meso u dodiru s fenolom postane crveno ili tamnovinskocrveno, sa željeznim sulfatom blijedoružičasto, dok s alfanaftolom poplavi. Stanište: Raste u ljeto i jesen, najčešće u miješanim i crnogoričnim šumama, te parovima i vrtovima u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, najčešće borom, ali se može pronaći i po bjelogoričnim šumama, voli suhe terene. Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete. Napomena: Osrednje je velika krasnica, dosta je promjenljive boje, prepoznatljiva je najviše po tome što na dodir jasno požuti, meso postane žuto-oker, također postane mekano i lomljivo, kada se gljiva razvije po stručku i klobuku se stvore mrlje tamnije boje, a najčešće raste ispod borova. Zbog ovih se značajki ne može zamijeniti drugim vrstama.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 824. Djevojačka krasnica (Russula puellaris Fries)