Porpolomopsis calyptriformis - created on October 2022 in North Yorkshire, England, United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland by Julie Kenshole |
|
RUŽIČASTA VLAŽNICA
Porpolomopsis calyptriformis (Berk.) Bresinsky
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Hygrophoraceae >
Rod: Porpolomopsis >
Vrsta: Porpolomopsis calyptriformis (Berk.) Bresinsky (GBIF ID 5955209)
Etimologija: kalyptra (gr.) = prekriveno ženskim šiljcima. Po obliku klobuka. Engleski naziv: Pink Waxcap Klobuk: 2-4 (6) cm širok, zvonoliko-stožast, šiljasto je ispupčen na sredini, slabo je mazav i ljepljiv; ružičast, crvenkast, crvenkasto-smeđ, sivo-ljubičast ili je ljubičasto-smeđ, vodenast, svilenasto-vlaknast, rub je tanak, malo je narebran, najprije je podvijen, kasnije je izravnat i izvrnut, uzdužno se raspucava na režnjeve. Stručak: 5-8 (10) cm visok i 4-8 (10) mm debeo, valjkast, ponekad je uvijen, lomljiv, šupalj; bijel, s ružičastom je nijansom, na bazi je žut. Listići: Rijetki, uski, malo su trbušasti, debeli, prirasli su na stručak ili su slobodni; svijetloružičasti. Spore: Eliptične, glatke, nisu amiloidne, 4.8-9 x 4.5-6 µm; otrusina je bijela. Meso: Tanko, u sredini je klobuka lagano ružičasto, a u stručku je bjelkasto; miris nije izražen, a okus je blag. Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen, od kolovoza do studenog, skupno, kao saprofit tla na suhim travnjacima na kojima se neintenzivno gospodari, po livadama i parkovima, te po planinskim predjelima; rijetka je vrsta. U Hrvatskoj je poznata s pet lokaliteta u kontinentalnom dijelu zemlje: na području grada Zagreba, na Žumberačkom gorju, te u okolici Siska, Ličkog Lešća i Crnog Luga. Doba rasta: 8, 9, 10, 11 Zaštita: ZAŠTIĆENA - UGROŽENA VRSTA Status jestivosti: JESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti. Dio autora navodi je kao blago otrovnu vrstu. Napomena: Prelijepa je gljiva koja raste u travi, s uočljivo je zvonolikim oblikom klobuka prije nego što se raširi i uzdužno rascijepa i režnjevi izvrnu, sredina je uvijek ispupčena i zašiljena. Ljubičasto-ružičasta boja je u kontrastu s travom na staništu i ima upadljivo izduženi stručak.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 954. Ljubičastocrvena vlažnica (Hygrocybe calyptraeformis (Bk. & Br.) Fayod); Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Ružičasta vlažnica (Hygrocybe calyptriformis (Berk. et Broome) Fayod)