BOHUSIJEVA PEČURKA

Agaricus bohusii Bon

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Agaricaceae > Rod: Agaricus > Vrsta: Agaricus bohusii Bon (GBIF ID 5243385)

Etimologija: Po odgovarajućem imenu.

Engleski naziv: Medusa Mushroom

Klobuk: 3-16 (21) cm širok, u mladosti je polukuglast pa konveksan; najprije smeđ, poslije se rastrga na radijalno vlaknaste, trokutaste čehe na svijetloj podlozi koje su ostaci ovoja, rub je podvijen i krpast od ostataka ovoja.

Stručak: 3-6 (7) cm visok i 1-2 (3) cm debeo, sužava se prema bazi, vretenast, često je zadebljan na sredini, vrlo se lako odvaja od podnice klobuka; najprije je bjelkast pa prljavosmećkast, na oštećenom mjestu postane crvenkasto-smeđ, iznad vjenčića je gladak, a donji dio je prekriven sitnim čehicama od ovoja; vjenčić je opnast, debeo, najprije je bijel pa smeđ.

Listići: Slobodni, relativno su stisnuti; najprije su ružičasti, poslije smeđi, crvenkasto-smeđi i na kraju  tamnosmeđi do crno-smeđi, neplodna oštrica je nešto svjetlija.

Spore: Eliptične, glatke, 5.5-8 x 4.5-6 µm; otrusina je smeđa.

Meso: Bijelo, u stručku je smećkasto, na prerezu postane blago crvenkasto do crvenkasto-smeđe; miris je ugodan na gljive, a okus blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u velikim busenima, kao saprofit tla uglavnom u bjelogoričnim šumama, često ispod hrasta i bukve, ali i u crnogoričnim i miješanim šumama s javorom, jasenom i topolom, često po šljunčanim šumskim puteljcima. Prvu sliku snimio je Matija Josipović, a ostale Antonio Ratković, na lokalitetu Velić kod Trilja.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre kvalitete. Jestiva je gljiva, ali samo mlada, jer je u starosti, kao i mnoge gljive, neugodnog okusa. Kod konzumiranja starijih gljiva su mogući gastrointestinalni poremećaji. Poznat je i slučaj u kojem je oko 3-3,5 sata nakon konzumiranja svježih gljiva kuhanih na pari došlo do vrlo teških gastrointestinalnih poremećaja praćenih zujanjem u ušima i drhtanjem. Međutim, vjeruje se da se radilo samo o individualnoj netoleranciji.

Napomena: Razlikuje se od drugih sličnih vrsta po busenastom načinu rasta.

Najvažnije za determinaciju: 1. ružičasti listići; 2. debeli opnasti vjenčić; 3. meso na prerezu blago pocrveni; 4. raste busenasto; 5. klobuk je smeđe čehast; 6. raste u šumama

DNA sekvenca: prikaži

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 182. Bohusijeva pečurka (Agaricus bohusii M.Bon)