Hygrophorus fagi - created in Spain by Luis García Bona

BUKOVA PUŽEVICA

Hygrophorus fagi G.Becker & Bon

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Hygrophoraceae / Hygrophorus

Klobuk: 3-7 (9) cm širok, najprije je konveksan, poslije se raširi i malo ulegne u sredini, nepravilan, gladak, po vlažnom je vremenu mazav; bijele je boje slonovače do svijetle žuto-ružičaste boje, s narančastom je nijansom, sredina je nešto tamnija, rub je oštar, valovit, u mladosti je podvijen, kasnije je obješen.

Stručak: 2-6 (8) cm visok i 0.5-1 (2) cm debeo, valjkast, zakrivljen, od listića prema bazi je sve tanji, klinast, gladak, pun; bjelkast je do svijetlooker, uzdužno je vlaknast.

Listići: Rijetki, debeli, pomiješani su s lamelulama, prirasli, samo se ponekad kratko spuštaju po stručku, mekani, voštani, račvasti; bijeli su do blijedožućkasti s ružičastim odsjajem.

Spore: Eliptične do valjkaste, 6-10 x 4.5-7 µm; otrusina je bijela.

Meso: Bijelo, krem do žuto-ružičasto, vlaknasto, relativno je čvrsto za puževice, sočno ; miris nije izražen, a okus je blag, kasnije je pomalo gorkast.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u skupinama, u bjelogoričnim šumama u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, najčešće s bukvom, voli vapnenasto tlo.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta loše kvalitete zbog lošeg okusa mesa.

Napomena: Postoji velika sličnost s pjesničkom puževicom (Hygrophorus poetarum) koja je mesnatija, ima tvrdo plodno tijelo, listići su gušći i spuštaju se po stručku. Opisana je vrsta nježnija, djeluje krhko, ima vrlo rijetke i debele listiće koji  se ne spuštaju po stručku. U slučaju zamjene spomenutih puževica, nema opasnosti, jer su obje vrlo dobre za jelo.

DNA sekvenca: prikaži