KASNA PLAVULJA

Hebeloma birrus (Fr.) Gillet

Sinonimi: prikaži

Etimologija: birrum (lat.) = smeđo-crvenkasto. Po boji klobuka.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Hymenogastraceae / Hebeloma

Klobuk: 3-9 (12) cm širok, prvo je okruglast, zatim se raširi, gladak, bez ostataka ovoja; žuto-smeđ, oker-smeđ, svijetlosmeđ ili crvenkasto-smeđ, bjelkasto vlaknast, sitno je čehast na sredini, rub je svjetliji, žućkasti i malo narebran.

Stručak: 3-6 (8) cm visok i 5-8 (10) mm debeo, valjkast, prema dnu je sve deblji pa na kraju zašiljen, vretenast, korjenast, robustan, često savijen, ; bjelkast, kremast, okerast ili smećkast, na vrhu je bjelkast i sitno čehast, prekriven je bijelim vlakancima po čitavoj površini, prema dolje je smeđe prošaran poput zmijske kože, često s izraženom prstenastom zonom zbog smeđeg praha od poispadalih zrelih spora.

Listići: Kremasto-žuti, blijedosmećkasti, kasnije su tamniji, također sa smeđim mrljama, prirasli, izmiješani s lamelulama, oštrica je u mladosti prekrivena sitnim kapljicama, koje se kasnije osuše u hrđastosmeđe mrlje, gusti.

Spore: Bademaste, hrapave, 9-11.7 x 4.5-6 µm; otrusina je smeđa do cimetastosmeđa.

Meso: Čvrsto, bijelo, oboji se u ljubičasto-smećkastu nijansu; ugodno miriše na gljive, kakao ili rotkvice, a okus je gorkast.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u većim skupinama, u miješanim i bjelogoričnim šumama, često s hrastovima i bukvama, kao saprofit uglavnom na ukopanim drvnim ostacima i krupnijim drvnim ostacima (panjevi) raznog bjelogoričnog drveća, uglavnom na kiselom tlu. Posljednje četiri slike snimio je Danijel Mulc.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta kao i sve plavulje, a dio autora navodi da može uzrokovati gastrointestinalne tegobe.

Napomena: Vrste iz roda Hebeloma su međusobno teško raspoznatljive. Prepoznatljive su po zdepastom rastu, stručak je zadebljan i miriše po rotkvicama, što je i tipična osobina vrsta iz ovog roda.

DNA sekvenca: prikaži