 |
|
|
Szczepkamyces campestris - created in Estonia by Urmas Ojango |
 |
 |
|
POLJSKA JASTUČARKA
Szczepkamyces campestris (Quél.) Zmitr.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Polyporales >
Porodica: Polyporaceae >
Rod: Szczepkamyces >
Vrsta: Szczepkamyces campestris (Quél.) Zmitr. (GBIF ID 10785926)
Etimologija: campestris (lat.) = poljski, ruralni. Po rastu u poljima. Engleski naziv: Hazel Porecrust Plodno tijelo: 2-7 (15) cm široko i 1-1.5 cm debelo, razrašteno, jastučasto, najdeblje je na sredini, nije klobučasto, vertikalno je učvršćeno za supstrat, gornjim dijelom je učvršćeno za supstrat, obrubljeno; limunastožuto, krem-žuto, žuto-oker, smećkasto, crvenkasto, narančasto-crveno do vinskicrveno, kasnije polako crni od ruba. Rupice/cjevčice: Dosta su velike, višekutne, 1-2/mm2, nepravilno su vijugave, prema bazi su izduženije i rastrgane; bjelkasto-žute, krem, smećkaste do žuto-hrđastosmeđe, u starosti su crveno-smeđe; cjevčice su višeslojne, nalaze se u 4-6 slojeva, po sloju su 2-4 mm duge, donji dio postane koštan i crnkast. Spore: Eliptične, s tankim pregradama, glatke, prozirne, nisu amiloidne, 9-12 x 3-5 µm; otrusina je bijela. Meso: Plutasto, elastično, kožasto, oker do svijetlosmeđe, 2-3 mm debelo; miris i okus nisu izraženi. Stanište: Raste više godina kao saprofit krupnih drvnih ostataka (grane, trupci) raznog bjelogoričnog drveća, uglavnom lijeske, hrasta, graba, rjeđe bora ili jele; izaziva bijelu trulež drva. Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12 Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta. Napomena: Najbitnija karakteristika za determinaciju ove vrste je ta da najčešće raste na lijeski.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1301. Dichomitus campestris (Quél.) Dom. & Orl., Sinonimi: Coriorellus campestris (Quél.) Bond, Trametes campestris Quél.
Prirodoslovni muzej - Split
