BRESTOVAČA

Pleurotus cornucopiae (Paulet) Quél.

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Pleurotaceae > Rod: Pleurotus > Vrsta: Pleurotus cornucopiae (Paulet) Quél. (GBIF ID 7830030)

Etimologija: cornucopia (lat.) = rožnat. Po obliku.

Engleski naziv: Branching Oyster

Klobuk: 2-11 (15) cm širok, najprije je okruglast, zatim je konveksan, ubrzo postane vijugav i dosta ulegnut na sredini ili je lijevkastog oblika, nepravilan, gladak; sivo-žućkast, žuto-smeđ, svijetlosmeđ ili je sivo-smeđ, u starosti je crvenkasto-smeđ, često je jasno žut (forma), kasnije izblijedi, u početku je malo čehast, ubrzo postane gol, rub je zakrivljen, često je iskrzan i valovit.

Stručak: 2-8 (9) cm visok i 0.7-2 (3) cm debeo, pun, skoro je centralan ili je malo ekscentričan, često je razgranat, zakrivljen, gol, gladak; bjelkast, svijetlosmeđ ili je sivo-smeđ, crtast je zbog produljenih listića.

Listići: Bjelkasti su do kremasti, često su s ružičastom nijansom, široki, gusti, račvasti, povezani su s poprečnim žilicama, dugo se spuštaju po stručku do baze stručka, na kraju su crtasto anastomozirajući.

Spore: Eliptične do valjkaste, glatke, prozirne, nisu amiloidne, 7-11.8 x 3.4-5 µm; otrusina je ljubičasta do ljubičasto-smeđa.

Meso: Bijelo, u starosti je žućkasto, u početku je mekano, kasnije je žilavo; upadljivo miriše na brašno, često s komponentom anisa, a okus je na brašno, ne smije se kušati jer je sirovo otrovno, sadrži hemolizine koji razgrađuju krv.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, od ožujka do prosinca, busenasto, u bjelogoričnim šumama kao slabi parazit starih stabala i saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, najčešće vrbe, brijesta ili topole, a rjeđe drugog bjelogoričnih vrsta. Kada dobro rodi povaljeno stablo izgleda kao da se rascvalo od množine plodnih tijela. U Hrvatskoj je poznata s 10-tak lokaliteta, u okolici Zagreba, u Slavoniji i na otoku Krku. Primjerke na slici snimio je Matija Josipović, u drugoj polovici rujna, na lokalitetu Park prirode Lonjsko polje, na brijestu. Isti izvor navodi da ju je snimio dva puta na lokalitetu Park prirode Lonjsko polje (na brijestu), tri puta u nizinskim šumama u okolici Lipovljana (jednom na topoli), okolici Okučana i jednom na širem području Novske (na topoli).

Doba rasta: 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Zaštita: ZAŠTIĆENA - UGROŽENA VRSTA

Status jestivosti: JESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Prepoznatljiva je po karakterističnim listićima koji se spuštaju po stručku, izgledaju poput nervature ili dugih žlijebova. Lako se uzgaja tako da se stablo s korom zalije vodom u kojoj su isprane razvijene brijestove krivonoške, panj je potrebno često zalijevati bunarskom vodom i brijestova krivonoška će rađati od travnja pa sve do zime, panj može trajati i godinama, sve dok mu ne otpadne kora.

DNA sekvenca: prikaži

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1024. Brijestova krivonoška (brjestovača) (Pleurotus sapidus Schulzer), Sinonimi: Pleurotus cornucopiae Paulet ex Fr., Pleurotus cornucopioides Persoon; Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Brestovača (Pleurotus cornucopiae (Paulet ex Pers.) Rolland)