KOPRENASTA PUZA
Armillaria cepistipes Velen.
Sinonimi:
Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Physalacriaceae / Armillaria
Engleski naziv: Mullet Honey Fungus
Klobuk: 2-13 (18) cm širok, najprije polukuglast, zatim otvoren; žućkast, žuto-smećkast ili svijetlosmeđ, u sredini tamniji, čehast, čehice se lako skidaju; rub je u početku podvijen i maljav od ostataka vjenčića, svjetliji i znakovito dugo narebran.
Stručak: 2-8 cm visok i 1.5-2 (3) cm debeo, valjkast, baza je toljagasto zadebljana, pun, od vjenčića prema dolje uzdužno vlaknast, svijetlosmeđe čehice se lako skidaju, bjelkast, svijetlosmeđ, vrh je svjetliji, prema dnu je žućkast; vjenčić je debeo, bijel, prolazan, ostaci su često nitasti kao kod koprenki (Cortinarius).
Listići: Bijelkasti, svijetlosmeđi, kasnije više-manje rđastosmeđi, nejednako dugi, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku.
Spore: Eliptične s pupoljkom (apicalus), 8-10 x 5-7 µm; otrusina je bijela.
Meso: Bjelkasto, žućkasto ili svijetlosmeđe, po vlažnom vremenu vodenasto; miris na plijesan ili na sapun, okus (nakon žvakanja) trpak.
Stanište: Raste u jesen, kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (panjevima) raznog bjelogoričnog drveća, a rijetko kao parazit na živom drveću.
Doba rasta: 9, 10, 11
Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Uvjetno je jestiva gljiva dobre kvalitete. Ne podnose je svi dobro i ponekad uzrokuje teške simptome slične gripi kao što su groznica, alergijske reakcije, proljev ili gastrointestinalni problemi. Stručci se ne smiju koristiti jer su tvrdi i vlaknasti. Svatko tko razvije bilo kakve simptome ne bi je trebao konzumirati. Toksičnost i nepodnošljivost se povećavaju nakon mraza ili kod starijih primjeraka. Prije uporabe se mora kuhati najmanje 20 minuta i odbaciti voda od kuhanja. Također nije prikladna za sušenje. U prethodnim se stoljećima koristila kao laksativ za zatvor, a u antičko doba su je zvali i Hallimarsch = izazivanje proljeva. Naravno, danas se više ne koristi za tu svrhu, jer farmaceuti imaju mnogo bolje lijekove. Smrtonosna trovanja ili trovanja s oštećenjem organa do danas nisu poznata.
Napomena: Od sličnih se vrsta razlikuje prvenstveno po narebranom rubu klobuka. Narebran rub klobuka ima i medena puza (Armillaria mellea), koja ima trajan i s gornje strane crtasti vjenčić.
Najvažnije za determinaciju: 1. klobuk je smeđ; 2. površina klobuka je čehasta; 3. rub klobuka je narebran; 4. listići su svijetlosmeđi, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku; 5. stručak je vlaknasto-čehast; 6. vjenčić je debeo i prolazan; 7. raste na krupnim drvnim ostacima bjelogoričnog drveća
DNA sekvenca:
Referentni izvori:
-
Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 97. Koprenasta puza (Armillaria cepistipes Velen.)
-
Armillaria cepistipes Velen. 2023. https://www.gbif.org/species/2536888