 |
ŽIROVA ČAŠICA
Hymenoscyphus fructigenus (Bull.) Gray
Sinonimi:
Etimologija: fructus (lat.) = plod, plodonosan + genus (lat.) = potomstvo, podrijetlo, pokretanje. Po rastu na plodovima različitog drveća.
Taksonomija: Fungi / Ascomycota / Leotiomycetes / Helotiales / Helotiaceae / Hymenoscyphus
Engleski naziv: Nut Disco
Plodno tijelo (apotecij): 1-2 (3) mm široko, u obliku je pehara, zdjelice ili je izravnato; gornja je himenijalna strana bjelkasta, po vlažnom je vremenu svijetložuta, a osušena je žućkasta, zlatnožuta, oker ili narančasta, glatka; donja je sterilna strana bjelkasta; rub je zakrivljen i oštar.
Stručak: Do 5 mm dug, valjkast, gladak; bjelkaste je ili oker boje donje strane apotecija.
Spore: Nepravilno vretenaste, glatke, s nekoliko uljnih kaplji, ponekad s pregradom na sredini, prozirne, 13-25 x 3-5 µm; otrusina je bjelkasta, bezbojna.
Meso: Bjelkasto, prozirno; miris i okus nisu izraženi.
Stanište: Raste u jesen i zimu kao saprofit na čaškama, žirovima i lišću hrasta, čaškama lijeske, a rjeđe na otpalim plodovima bukve i graba.
Doba rasta: 9, 10, 11, 12, 1
Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.
Napomena: Opisana je mješinarka lako prepoznatljiva zbog specifičnoga staništa. Raste masovno u maksimirskom parku u Zagrebu ispod starih hrastova. Na istome se staništu mogu pronaći i drugi sitni peharčići iz roda Dasyscyphus koji uvijek imaju dlakav rub apotecija. Najčešće se pronađe djevičanska čašica (Lachnum virgineum), koja ima posve bijelo plodno tijelo, a vanjska je strana peharčića uvijek dlakava.
DNA sekvenca:
Referentni izvori:
- Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1790. Hymenoscyphus fructigenus (Bull. ex Mérat) S.F.Gray
-
Hymenoscyphus fructigenus (Bull.) Gray. 2023. https://www.gbif.org/species/9198759
Prirodoslovni muzej - Split
