CRNA KRASNICA

Russula nigricans (Pers.) Fr.

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula adusta Fr. (GBIF ID 7958113)

Etimologija: nigricans (lat.) = koji potamni ili pocrni. Po boji.

Engleski naziv: Blackening Brittlegill

Klobuk: 4-20 cm širok, mesnat, u početku je polukuglast do konveksan, nepravilan, kasnije je raširen i ljevkasto ulegnut na sredini, ljevkast, kožica je prirasla, ne može se guliti, gladak, u početku je bjelkast, kasnije je smeđ, sivo-smeđ, crvenkasto-smeđ do potpuno crn, prošaran, rub je obično valovit, nije narebran, ponekad je rascijepljen.

Stručak: 4-10 cm visok i 0.8-4 cm debeo, tvrd, relativno je kratak i debeo, valjkast, pun, kasnije je komorasto šupalj, gladak, bijel, kasnije je siv ili sivo-crn, smeđi od baze, na ozlijeđenim je mjestima crvenkast, kasnije postaje smećkast.

Listići: Široki, debeli, jasno su razmaknuti, zaokruženi su uz stručak, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, izmiješani su s brojnim lamelulama, vrlo su lomljivi, bjelkasti, krem ili oker, u starosti su smeđi, sivi do crni, na pritisak blago pocrvene, oštrica vremenom postaje sivo-crna, na pritisak postaju crvenkasti.

Spore: Jajolike do široko eliptične, s niskim su bradavicama visokim do 0.4 µm, povezanim spojnim linijama, djelomično su mrežaste, 6.5-8 x 6-7 µm, Qav = 1.2, bazidije su 4-sporne, rjeđe su 2-sporne, 38-80 x 7.5-12 µm, sterigme su duge 8-10 µm, cheilocistide su 45-66 x 3.3-7.2 µm, pleurocistide su 30-55 x 3.4-7 µm, nema pileocistide; otrusina je bijela do bjelkasta.

Meso: Tvrdo, čvrsto, bijelo, na prerezu polako pocrveni, kasnije postane tamnosivo pa crno; miris nije izražen ili je blag na voće, djelomično je na plijesan, poput pljesnivog sira, neugodan na podrume, a okus je blag, u listićima je ljut.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) postane prvo svijetloružičasto do sivo-ružičasto, a kasnije zeleno do tamnomaslinasto, sa gvajakolom plavo do zeleno-plavo, sa formolom, narančasto-ružičasto, a sa fenolom crveno-smeđe.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, u svim tipovima šuma u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, najčešće sa bukvom, ali i sa hrastom, borom ili smrekom, na pjeskovitom i kiselom tlu.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete, ali samo mlada dok je meso mekano.

Napomena: Skupina crnih krasnica ima lamelule, dok su one kod obojenih krasnica rijetke ili potpuno izostaju. Od ostalih se sličnih vrsta razlikuje po dosta svijetloj boji klobuka, po razmaknutim i širokim listićima, te po brojnim lamelulama. Pojavljuje se dosta kasno u sezoni. Cijelo plodno tijelo postaje crno-smeđe do crno i vrlo sporo trune. Slična je bijelocrna krasnica (Russula albonigra), koja ima guste listiće kojima oštrica nikada nije crna.

DNA sekvenca: prikaži

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 849. Crna krasnica (Russula nigriscans (Bull.) Fries)