LAŽNA (CRVENOMREŽASTA) KOVARA

Suillellus mendax (Simonini & Vizzini) Vizzini, Simonini & Gelardi

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Boletales / Boletaceae / Suillellus

Klobuk: 3-15 (22) cm širok, prvo je polukuglast, zatim je otvoren, skoro je gladak, po vlažnom je vremenu sluzav, nije ljepljiv; prilično je promjenljive boje, tamnosmeđ, tamnocrven, sivkasto-smeđ ili je maslinasto-smeđ, rubni je dio najčešće crven, u starosti izblijedi do smeđih nijansi, baršunast.

Stručak: 4-20 cm visok i 1-5 cm debeo, pun, najčešće je valjkast, ponekad je zakrivljen, na bazi je najčešće sužen; žućkast, gornji je dio žut, crven ili karmin-ljubičast, najvećim je dijelom crvenkast ili narančasto-crven, prema dnu je tamniji, prekriven je istaknutom tamnocrvenkastom mrežicom.

Rupice/cjevčice: Vrlo su sitne, okrugle, najprije su maslinaste, zatim su narančaste do narančasto-crvene; cjevčice su slobodne ili zaokružene uz stručak, žute su ili žuto-zelene, na prerezu ili na dodir poplave, lako se odvajaju od podnice klobuka.

Spore: Vretenaste, (11.9) 13.4 - 15.9 (17.7) × (4.5) 5 - 5.8 (6.9) µm, Q = (2.1) 2.5 - 3.1 (3.4), N = 60, Me = 14.8 × 5.4 µm, Qe = 2.8; otrusina je zlatnožuta do žuto-maslinasta.

Meso: Debelo, čvrsto, žuto do krem-žuto, na prerezu odmah postaje sivo-plavo-zelenkasto, zatim crno-plavo, u stručku vinskicrveno, a pri dnu stručka crvenkasto; miris je ugodan na gljive, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u bjelogoričnim šumama, šumskim čistinama i parkovima, u simbiozi s različitim bjelogoričnim drvećem, obično lipom, hrastom i bukvom, voli vapnenačko tlo, češća je na mediteranskom području. Primjerak na slici snimljen je na lokalitetu Vojnić pokraj Sinja.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete, a prije pripremanja je poželjno gljive prokuhati i odliti vodu. Dugo se smatralo da je otrovna, jer mijenja boju, međutim po kvaliteti je ravna ostalim gljivama iz porodice vrganjevki (Boletaceae). Vjeruje se da ljudi koji vrlo rijetko piju alkohol, a iznimno su popili alkoholno piće uz jelo od ovih gljiva, iznenada može zaboljeti želudac. Iako nije otkriven toksin koprinin, kao što je onaj koji se nalazi u koprenkama, ipak kod pojedinaca izaziva trovanje sa simptomima sličnim kao kod antabusnog sindroma trovanja. Ako se nakon pijenja alkohola doista osjećate loše ili imate gastrointestinalne probleme, tijek je obično bezopasan i simptomi nestaju nakon nekoliko sati. Oštećenja organa nisu poznata niti se očekuju. Kako kod trovanja gljivama svi reagiraju drugačije vrijedi pravilo da se uvijek potraži liječnička pomoć jer samo liječnik može odlučiti je li liječenje potrebno ili ne. Moguće je da se određene tegobe javljaju samo kod mrežastonogog vrganja (Suillellus luridus).

Napomena: Slični su mrežastonogi vrganj i otrovni lijeponogi vrganj (Caloboletus calopus) sa žućkastim cjevčicama ili jako otrovni sotonski vrganj (Rubroboletus satanas) s bulbozno zadebljanom crvenom bazom stručka i crvenkastim cjevčicama. Moguća je i zamjena s vrlo dobrim jestivim vrganjima kao što su baršunasti vrganj (Neoboletus praestigiator) koji nema mrežicu na stručku i queletov vrganj (Suillellus queletii).

DNA sekvenca: prikaži