![]() |
|
Russula fellea - created on October 2022 in Bulle, Switzerland by Nicolas Schwab |
![]() |
![]() |
ŽUČNA KRASNICA
Russula fellea (Fr.) Fr.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula fellea (Fr.) Fr. (GBIF ID 2551225)
Etimologija: felleus (lat.) = odnosi se na žuč, žučno. Po paprenom okusu. Engleski naziv: Geranium Brittlegill Klobuk: 3-8 cm širok, u mladosti je okruglast, zatim je polukuglast, kasnije se raširi i ulegne na sredini, po vlažnom je vremenu je malo mazav i ljepljiv, gladak, kožica se teško guli, svijetložut, žučkasto-smeđ, svijetlosmeđ, narančasto-smeđ ili je crvenkasto-smeđ, mjestimično je s crvenkasto ili crvenkasto-okerasto pjegav, rub je nešto svjetliji i kratko narebran, u starosti se rascijepa. Stručak: 3-8 cm visok i 1-2.5 cm debeo, nepravilno je valjkast, ponekad je zadebljan na bazi ili ispod klobuka, najprije je pun, u starosti je šupalj, gladak, bijel, bjelkast, kasnije je kremasto-žućkast ili okerast, osobito prema dnu, inače je boje listića. Listići: Gusti, tanki, pravilni, izmiješani su s lamelulama, prirasli, često su malo račvasti, u mladosti su bijeli, kremasti, kasnije su kremasto-žuti ili okerasti, oštrica je ponekad hrđastosmeđa i orošena. Spore: Eliptične, sa izoliranim su bodljama visokim 1-1.5 µm, povezanim spojnim linijama koje tvore mrežasti uzorak, 7.5-9 x 6-7 µm; otrusina je bijela. Meso: Čvrsto, lomljivo, najprije je bijelo, kasnije je bjelkasto do žućkasto, na prerezu postane kremasto-žuto; miris je slatkast i kiselkast poput kompota od jabuka ili senfa, a okus je vrlo ljut i malo gorkast. Kemijske reakcije: Meso u dodiru s fenolanilinom najprije postane vinskicrveno pa zatim ljubičasto i na kraju purpurno-crno, dok s gvajakolovom tinkturom postane blijedosmećkasto. Stanište: Raste u ljeto i jesen, od kolovoza do listopada, u bjelogoričnim šumama u simbiozi s različitim bjelogoričnim drvećem, najčešće bukvom, hrastom ili grabom, vrlo se rijetko pronađe u crnogoričnim šumama sa smrekom ili borom, na vlažnom tlu. Doba rasta: 8, 9, 10 Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta, jer je okus mesa vrlo ljut. Napomena: Slične su žućkastobijela krasnica (Russula ochroleuca), kojoj je meso umjereno ljutog okusa, a listići i stručak nešto svjetliji, Raultova krasnica (Russula raoultii), kojoj je meso dosta ljutog okusa, a klobuk i listići svijetložuti, te brašnjavonoga krasnica (Russula farinipes), koja je na rubu klobuka izraženije narebrana i ima razmaknutije listiće, koji su jasno svjetliji od klobuka. Druge smrdljive krasnice slične boje mirišu na gorke bademe, užeglo ulje, gumu ili pljesnivi sir.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 861. Žučna krasnica (Russula fellea Fries)