Mycena inclinata - created in Norway by Inger Kristoffersen

KOSOGLAVA ŠLJEMOVKA

Mycena inclinata (Fr.) Quél.

Sinonimi: prikaži

Etimologija: inclinatus (lat.) = naklonjen, nagnut. Po obliku stručka.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Mycenaceae / Mycena

Engleski naziv: Clustered Bonnet

Klobuk: 2-4 cm širok, u mladosti je zvonolik, kasnije se raširi i oštro ispupči na sredini, gladak, sjajan; bjelkast, sivkasto-smeđ ili je oker smeđ, na ispupčenju smećkast do tamnosmeđ, vodenast, narebran je od ruba pa gotovo do ispupčenja, rub je svjetliji i nazubljen.

Stručak: 3-8 (9) cm visok i 1-4 (5) mm debeo, žilav, valjkast, šupalj, često je zakrivljen, često je po nekoliko stručaka zajedno srašteno na bazi; najprije je bjelkast, kasnije je trobojan, pri vrhu je bjelkast, na sredini je zlatnožut i prema bazi je žuto-smeđ, smećkast, narančasto-smeđ ili crvenkasto-smeđ, na vrhu je pahuljast.

Listići: Dosta su uski, izmiješani su s lamelulama, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku; bijeli, kremasti ili su sivkasti, ponekad su s ružičastim odsjajem, u starosti su žuti; oštrica je glatka i bjelkasta.

Spore: Eliptične, glatke, s velikom uljnom kapljom, prozirne, izrazito amiloidne, 7-11 x 5-8 µm; otrusina je bijela do svijetlokrem.

Meso: Bijelo, u dnu stručka je žuto-smeđe ili je svijetlosmeđe, na presjeku ponekad malo požuti; miriše dosta neugodno na užegli loj, maslac ili brašno, a okus je malo ljut, na brašno ili krastavac.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u množini, kao saprofit krupnih drvnih ostataka (panjevi) raznog bjelogoričnog drveća, obično hrasta ili bukve.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Vrlo je lijepa šljemovka koja raste busenasto, karakterističnog je mirisa po sapunu po čemu se lako prepoznaje. Stručak ponekad nije žut kao kod tipične vrste. U rodu je šljemovki veliki broj vrsta. Alkalna šljemovka (Mycena alcalina) također raste busenasto, ali na panjevima crnogoričnog drveća. Sve su male i neugledne gljive, vrlo često su neugodnog mirisa po užeglom loju, zbog čega i ne mogu biti jestive.

DNA sekvenca: prikaži