![]() |
![]() | ![]() | ![]() |
![]() | ![]() | ![]() |
TMURNA PRESLICA
Amanita vaginata (Bull.) Lam.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Amanitaceae >
Rod: Amanita >
Vrsta: Amanita vaginata (Bull.) Lam. (GBIF ID 5240306)
Etimologija: vagina (lat.) = šešir, suknja. Po prisutnosti volve koja obavija stručak. Engleski naziv: Grisette Klobuk: 3-8 (12) cm širok, prvo je polukuglast pa zvonkoliko-raširen ili izvrnuta oboda, mazav, u mladosti gotovo bijel, svijetložućkast, kasnije žuto-smeđ, siv ili sivo-smeđ, ponekad sa svijetlosivim opnastim ostacima ovoja, rub je napadno narebran do 1/3 promjera klobuka. Stručak: 7-10 (11) cm visok i 0.6-1.2 (1.5) cm debeo, valjkast, osnova malo zadebljana, šupljikav je pa šupalj, vrh se lako odvaja od klobuka; bijel, rijetko sivkast do sivkasto-smeđ, gol ili sa sivom vlaknasto-čehastom dekoracijom koja se ponekad tako pozicionira na površini da stvara nepravilan vjenčić na neodređenom mjestu; visoka bjelkasta volva je slijepljena za bazu, a izgleda poput otvorene vreće. Listići: Bijeli ili krem; malo su trbušasti, zaokruženi su uz stručak, slobodni, gusti. Spore: Kuglaste do široko eliptične, (8.5) 9.9 - 13 (13.8) × (8.3) 9.3 - 12 (13.2) µm, Q = 1 - 1.2 (1.3), N = 100, Me = 11.7 × 10.8 µm, Qe = 1.1; otrusina je bijela. Meso: Bijelo do žućkasto, lomljivo i nježno; miris nije izražen, okus blag. Kemijske reakcije: Meso u dodiru s fenolanilinom najprije postane vinskocrveno pa ljubičasto. Stanište: Raste u ljeto i jesen po miješanim i bjelogoričnnim šumama, u simbiozi s različitim bjelogoričnim drvećem, najčešće hrastovima ili kestenima, na šumskim čistinama, livadama u blizini drveća, uz rubove šuma, voli vapnenasto i silikatno tlo; česta je vrsta u Istri. Prva slika snimljena je na lokalitetu Ponikve kod Zagreba, druga na lokalitetu Vojnić kod Sinja, a peta na lokalitetu Gala kod Sinja. Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11 Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre kvalitete, ali samo termički dobro obrađena, jer je sirova otrovna kao i sve preslice. Napomena: Po boji klobuka i razvijenoj volvi su slične dvobojna preslica (Amanita battarrae), kojoj je stručak prošaran sitnim smeđim čehicama poput zmijske kože, planinska preslica (Amanita nivalis), čiji je klobuk često s krupnim bijelim do žuto-smeđim krpastim ostacima ovoja i debeloovojna preslica (Amanita pachyvolvata), koja je nešto većih dimenzija. Najvažnije za determinaciju: 1. dno stručka je obavijeno visokim i širokim ovojem ili volvom; 2. listići su bijeli do krem i slobodni; 3. rub klobuka je izraženo narebran; 4. klobuk je žuto-smeđ do sivo-smeđ
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 31. Tmurna preslica (Amanita vaginata (Bull.) Vitt.); 37. Bijela preslica (Amanita vaginata var. alba Gill.)