Galerina jaapii - created in Finland by Mika Toivonen |
|
OVJENČANA PATULJICA
Galerina jaapii A.H.Sm. & Singer
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Hymenogastraceae >
Rod: Galerina >
Vrsta: Galerina jaapii A.H.Sm. & Singer (GBIF ID 2533919)
Klobuk: 1-2 (3) cm širok, prvo je konveksan, kasnije je poluloptast, a kada se raširi zvonolik, često s grbicom na sredini, kožica je po vlažnom mazava i ljepljiva, a po suhom vremenu potpuno glatka; svijetlosmeđ, oker-žut, narančasto-žut, žuto-smeđ, crveno-smeđ do tamnosmeđ, sredina je tamnija, vodenast, poprilično izblijedi do žuto-smeđe boje, rub je gladak i blago radijalno narebran. Stručak: 1-4 (5) cm visok i 1-3 (4) mm debeo, šupalj, slabašan, tanak, valjkast, uglavnom je dug; žuto-smeđ, prema bazi je narančasto-smeđ, pahuljast je na vrhu, uzdužno vlaknast; vjenčić je bjelkast do svijetlosmeđ, s gornje je strane uglavnom smeđ, a s donje strane bjelkast, uzdignut, dugo je prisutan, rijetko potpuno prolazan. Listići: Prilično su rijetki, nisu široki, prirasli su na stručak, suženi su uz stručak, prirasli, kratko se spuštaju po stručku sa zupcem, izmiješani su s lamelulama, oštrica svjetlija i nazubljena; oker, žuto-smeđi, žuto-narančasti, svijetlosmeđi ili svijetlocimetasto-smeđi. Spore: Bademaste, s nešto debljim stijenkama, sitno bradavičave, 11-14 x 5.5-7 µm; otrusina je smeđa. Meso: Tanko, gotovo da i ne postoji, smećkasto, žućkasto-smeđe ili hrđastosmeđe, u klobuku je žućkasto, prema bazi je tamnosmeđe; miris slab, na plijesan, a okus blag, pomalo na drvo, ali nikad nemojte probati meso patuljica. Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit u aluvijalnim i močvarnim šumama, po močvarama, cretovima i rubovima voda stajaćica u mahovini ili na mrtvim dijelovima rogoza, trske, šaša i osušene trave koja zadržava vlagu. U Hrvatskoj je nađena samo na jednom lokalitetu, na cretu Lepenici kraj Fužina. Doba rasta: 8, 9, 10, 11 Zaštita: ZAŠTIĆENA - NEDOVOLJNO POZNATA VRSTA Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog potencijalne ugroženosti. Iako često ne sadrže smrtonosni alfa-amanitin, sve slične vrste treba izbjegavati, jer se samo mikroskopski razlikuju od smrtno otrovnih vrsta. Napomena: Prepoznatljiva je po upadljivo crtastom klobuku koji teži da pocrveni i po bradavičavim sporama.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Ovjenčana patuljica (Galerina jaapii A.H.Sm. et Singer)