Morchella gigas - created on April 2009 by Lebrac

ZVONASTI SMRČAK

Morchella gigas (Batsch) Pers.

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Fungi / Ascomycota / Pezizomycetes / Pezizales / Morchellaceae / Morchella

Klobuk: 2-4.5 (6) cm širok i 2-3 cm visok, zvonast, za stručak se drži gornjom trećinom unutarnje strane, a donje dvije trećine vise nad stručkom kao zvono, alveole su duguljaste, imaju nepravilan izgled i gotovo da nisu transverzalno pregrađene, žuto-smeđ, oker-sivkast, svijetlosmeđ, tamnosmeđ, a rebra su tamnija, unutarnja je viseća strana zrnata te ima istu boju kao i alveole.

Stručak: 3-5 cm visok, šupalj, vrlo kratak i na osnovi je zadebljan; bjelkast, kremast, žućkast ili žuto-smeđ, nije longitudinalno brazdast, površina je sitno zrnata.

Spore: Široko eliptične, glatke, prozirne, 20-27 x 10-18 µm; otrusina je bijela.

Meso: Elastično, voštano, vrlo lomljivo, tanko, bjelkasto do žućkasto; miris ugodan, a okus je blag, ne smije se kušati jer je sirovo otrovno.

Stanište: Raste u proljeće u bjelogoričnim i miješanim šumama, te uz rubove šuma i u grmlju.

Doba rasta: 4, 5

Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre je kvalitete. Sirov je otrovan. Sadrži hemolizine koji se uništavaju kuhanjem, a vodu od kuhanja treba odbaciti. Nedovoljno kuhani smrčci dovode do gastrointestinalnih poremećaja! Ali postoji još jedna netolerancija, tzv. Morchella sindrom, a simptomi su: osjećaj pijanstva, nemir, problemi s ravnotežom, vrtoglavica, poremećaji kretanja, nesvjestica. Svatko tko je ikada iskusio takvu intoleranciju trebao bi izbjegavati konzumaciju smrčaka.

Napomena: Zvonasti je smrčak vrlo rijedak. Može se zamijeniti s hibridnim smrčkom (Morchella semilibera), koji je znatno veći i raste masovno u ravničarskim šumama. Od spomenutog se smrčka bitno razlikuje i po tome što unutarnja viseća strana klobučića ima istu boju kao i alveole, odnosno kao vanjska strana klobučića. Unutarnja viseća strana klobučića hibridnoga smrčka bijela je kao i stručak.

DNA sekvenca: prikaži