Ključ Mycenoida

Baza stručka je s proširenom podloškom (bazalnim diskom) na dnu.

Ključ A - sitne vrste sa bazalnim diskom na dnu stručka

Raste na rogozu i drugim močvarnim biljkama jednosupnicama, klobuk je sivo-smeđ do sivkast.

/Klobuk je 3-8 mm širok, prekriven je teško uočljivom želatinoznom ovojnicom koja se može odvojiti, prozirno crtast; stručak je 5-20 x 0.1-0.5 mm, bijel, potpuno je dlakav, izrasta iz dosta velikog, oko 1 mm širokog, bijelo dlakavog, više je ili manje crtastog bazalnog diska; 10-12 listića dopire do stručka, slobodni su ili prirasli na ovratnik, bijeli ili sivkasti, oštrica se može odvojiti kao želatinozna nit; spore su neamiloidne, 7.5-11 x 4-6 µm, Q = 1.5-2.1, Qav = 1.9, cheliocistide su nepravilnog oblika, valjkaste do batinaste, 18-55 x 2.7-9 μm, na vrhu su s jednim ili 2-3 vrata, ili s nekoliko grubih, različito oblikovanih izraslina 1-11.5 x 0.5-3.5 µm; miris mesa nije izražen; raste u močvarnim područjima i na rubovima ribnjaka, voli vlagu./

Klobuk je zrakasto brazdast gotovo kao kod gnojištarki (Coprinellus), nema cheilocistide, spore su prosječno duge oko 7.25 µm, miris je slab na klor ili nije izražen, raste na resama johe, čašicama žira, rjeđe na raznim drvnim ostacima.

/Klobuk je 4-10 mm širok, bijel do bijelo-sivkast sa žućkastom do sivo-smeđom sredinom, bijelo brašnast do dlakavo-ljuskav, sa odvojivom je želatinoznom ovojnicom, rub je zupčasto resast; stručak je 10-27 mm x 0.3-0.75 mm, lagano je gomoljast na bazi, bijel, potpuno je zrnast do vlaknast, na bazi je više dlakav, općenito izrasta iz vrlo malog, bijelog, dlakavog bazalnog diska; listići ponekad tvore lažni ovratnik; spore su amiloidne, 6-8.5 x 3-5 µm, Q = 1.5–2.3, Qav = 1.8, nema cheilocistide i pleurocistide./

Čitava površina klobuka, a često i stručka, prekrivena je sa stršećim dlačicama ili bodljicama, koje su ponekad vidljive samo uz pomoć povećala.

Klobuk je bez stršećih dlačica ili bodljica.

Čitava površina klobuka, a često i stručka, prekrivena je sa stršećim dlačicama, raste na drvnim ostacima crnogoričnog drveća, na češerima ili sloju iglica.

/Klobuk je 3-8 mm širok, bjelkast, sivkast do sivo-smeđ, prozirno je crtast gotovo do sredine promjera; stručak je 10-50 cm x 1-3 mm, potpuno siv, izrasta iz oko 1 mm širokog, sivog, sivo-smeđeg do bjelkasto-sivog, dlakavog bazalnog diska; spore su amiloidne, 7.5-10.5 x 3.8-4.7 µm, Q = 1.7-2.3, Qav = 2, cheliocistide su batinaste do vretenaste, 11.5-30 x 5.5-13.5 μm, na vrhu su široko zaobljene ili postupno uvučene u 1-3 vitka vrata ili sa 1-3 prstaste, obično nerazgranate, ali ponekad razgranate, izrasline 4.5-33 x 1 μm; miris mesa nije izražen./

Klobuk je prekriven sa oštrim dlačicama ili bodljicama, koje su ponekad vidljive samo uz pomoć povećala, raste na drvnim ostacima uglavnom raznog bjelogoričnog drveća.

/Klobuk je 0.5-4 mm širok, površina je prekrivena sa odvojivom želatinoznom ovojnicom, prozirno crtast, u mladosti je tamnosiv, zatim je sivkast do bijel, nešto je tamniji u sredini; stručak je 10-30 mm x 0.3-1 mm, končast, lagano je zadebljan na donjem dijelu, vodenasto bijel do sivkast, izrasta iz natečenog, dlakavog, bijelog bazalnog diska širine 0.3-1 mm; listići su usko prirasli, slobodni ili tvore lažni ovratnik; spore su slabo amiloidne, 8-10 x 4-6 µm, Q = 1.6-2.2, Qav = 2, cheilocistide su široko batinaste do jajolike, 10-23 x 6-15 µm, prekrivene su relativno rijetkim, uskih, valjkastim izraslinama 2-8 x 0.5-1 µm; miris mesa nije izražen ili je vrlo slab na klor./

Spore su gotovo kuglaste, prosječni odnos dužine i širine spora je 1.1.

/Klobuk je 3-7 mm širok, po vlažnom je vremenu ljepljiv, prekriven je želatinoznom ovojnicom koja se može odvojiti, prozirno brazdast, fino dlakav, bijel do sivkast, sredina je tamnija, siva, u starosti je prljavo bjelkast sa sivkastom nijansom; stručak je 5-10 mm x 0.2-0.5 mm, nekad je malo zadebljan prema dnu, končast, bjelkast do sivkast, obično je na donjem dijelu tamniji, na dnu je dlakav, spojen je na vrlo mali, bjelkasti, dlakavi bazalni disk promjera 1-2 mm; spore su amiloidne, 8-11.5 x 6.5-11 µm, Q = 1-1.2, cheilocistide su batinaste, 10-22 x 5-13 µm, s nekoliko su dugih, tankih i zakrivljenih izraslina, 10-33 x 0.5-1.5 µm; miris mesa nije izražen ili je slab na klor; raste u vlažnim šumama kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća s korom, ali se pronađe i na jeli ili smreki, te na biljnim ostacima./

Bazalni disk na dnu stručka je izraženo brazdasto crtast i s trepavičavim rubom.

/Klobuk je 0.4-1 cm širok, ljepljiv, prekriven je želatinoznom ovojnicom koja se može odvojiti, kasnije je sa bodljastim sitnim tvorevinama po površini, bijel, sivkast do sivkasto-smećkast, brazdast, prozirno crtast, rub je uglavnom rascijepljen i narebran gotovo do sredine; stručak je 15-35 x 0.3-1 mm, skoro je končast, bijel do sivkast, proziran, na vrhu je pahuljast, prema bazi je gol, sa supstratom je spojen širokim bijelim bazalnim diskom, 2 mm širokim, površina diska je udubljena, vlaknasto-dlakava; listići su usko prirasli do gotovo slobodni, često tvore lažni ovratnik; spore su amiloidne 7.5-10.5 x 3.5-5 μm, Q = 1.6-2.7, Qav = 2, cheilocistide su nepravilno su batinaste, vretenaste ili gotovo valjkaste, 18-60 x 5-13 μm, na vrhu su s više ili manje različito oblikovanih izraslina sa napuhanim i zaobljenim vrhovima; miris mesa nije izražen; raste u svim tipovima šuma, močvarnim područkjima i travnjacima kao saprofit na krupnim drvnim ili biljnim ostacima, na trulom lišću, iglicama, sjemenkama ili sitnim drvnim ostacima izmiješanim sa zemljom./

Prosječni odnos dužine i širine spora je oko 1.55, bazidije su 2-sporne.

/Klobuk je 2-5 mm širok, bijel do sivkast, plitko je prozirno brazdast, površina je sitno bijelo dlakava do praškasta; stručak je 0.5-3 cm visok, nitast, sivkast, površina je s dugim dlačicama i fino zrnasta, osobito na donjem dijelu, baza je malo gomoljasta s malim, dlakavim ili praškastim, zaobljenim, bijelim bazalnim diskom; listići su usko prirasli ili pričvršćene na lažni ovratnik; spore su amiloidne, 8-10 x 4.5-6 µm, Qav = 1.4-1.7, cheilocistide su brojne, batinaste ili u obliku boce do vretenaste, uglavnom s vitkim, ravnim do zakrivljenim, jednostrukim ili povremeno brazdastim vratom do 20 µm dugim, 9-25 x 12 µm, na vrhu su glatke ili prekrivene sitnim bradavicama ili valjkastim izraslinama 0.5-1.5 x 0.5 µm; miris mesa nije izražen; raste na mahovinom obraslim krupnim drvnim ostacima (trupci, grane, grančice) različitog bjelogoričnog drveća, na žirovima, lješnjacima, plodovima bukve ili lišću, često vrbe, te stabljikama različitih biljaka, kao što je končara (Filipendula ulmaria), a po nekim izvorima raste i na drvnim ostacima crnogoričnog drveća./

Raste uglavnom samo na otpalim plodovima lijeske, Qav = 2.2.

/Klobuk je 1.5-3 mm širok, bijel, u starosti je prozirno crtast, plitko je brazdast, dlakav ili ljuskav; stručak je 8-20 mm visok, končast, pri dnu je lagano gomoljast, vodenasto sivkast, kasnije je sve bjelkastiji, potpuno je dlakav, s vrlo je malim, dlakavim bazalnim diskom, koji u starosti gotovo nestane; spore su amiloidne, 8-11 x 3.5-5.3 µm, Q = 1.9-2.5, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su 12-26 x 5.5-15 µm, brojne, batinaste, na vrhu su gusto prekrivene ravnomjerno raspoređenim, kratkim izraslinama, duge su do 25 µm; miris mesa nije izražen ili je slab na klor./

Raste najčešće na lišću, uglavnom hrastovom; Qav = 2.

/Klobuk je 1-4 mm širok, prekriven je želatinoznom ovojnicom koja se može odvojiti, brazdast, proziran crtast, pahuljast, isprva je blijedo siv ili sivo-smeđ, ubrzo postaje bjelkastiji; stručak je 2-20 mm dug, končast, ponekad se malo zadebljava prema dnu, prema dnu je pahuljasto-dlakav, sjajan, bijel do siv, ponekad je dosta tamnosiv na donjem dijelu, izrasta iz malog, bjelkastog, dlakavog bazalnog diska; spore su amiloidne, 7-12 x 3-4.5 μm, Q = 1.8-2.5, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su 8-30 x 6.5-14 μm, batinaste do kruškolike ili gotovo kuglaste, s prilično je rijetkim, obično jednostrukim, povremeno razgranatim, zakrivljenim do savitljivim izraslinama, 2-18 x 1-2 μm; miris mesa nije izražen./

Ključ B - stručak na poprečnom prerezu izlučuje tekućinu

Stručak na prerezu izlučuje vodenastu ili bijelu tekućinu, koja poslije može i posmeđiti.

Tekućina je crvenkasta, žuto-crvena, narančasto-crvena do crveno-smeđa.

Bazidije su 2-sporne, rijetko su 4-sporne, stručak na prerezu ispušta vodenasto bjelkastu tekućinu, poslije posmeđi, meso na prerezu lagano pocrveni, a okus je gorak.

/Klobuk je 0.3-1.5 cm širok, brazdast, proziran crtast, ponekad je prvo plavkast do plavkasto-siv, zatim je smeđ, na sredini je crno-smeđ, kasnije blijedi u svijetlosmeđu boju s nešto tamnijom sredinom; stručak je 10-90 x 0.5-1.5 mm, sivkasto-smeđ do smeđ, na vrhu je plavkast, zatim je sivo-smeđ do tamnosmeđ, baza je prekrivena dugim, bijelim vlakancima; listići su prirasli, ponekad se kratko spuštaju po stručku sa zupcem, bijeli do sivkasti ili ponekad smećkasti, oštrica je svjetlija, povremeno s crvenim mrljama; spore su amiloidne, 7.8-12 x 6.5-9 µm, Q = 1.3-1.7, cheilocistide su izrazito varijabilnog oblika, u obliku su boce, batinaste, ponekad su sužene u duži ili kraći zašiljeni vrat ili batinaste, 20-66 x 8-19 µm, glatke, na vrhu su prekrivene s više ili manje jednostrukih do račvastih, ravnih do zakrivljenih prstastih izraslina 3.5-11 x 1.5-2.5 µm, meso, na prerezu ponekad lagano pocrveni; miris mesa nije izražen ili je na užeglo brašno; raste na krupnijim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća obraslih mahovinom, najčešće javora, bukve ili hrasta, te na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima./

Bazidije su 4-sporne, tekućina je vodenasta ili bijela, meso je na prerezu nepromjenjive boje, a okus je blag.

Čitavo plodno tijelo je bijelo.

/Klobuk je 0.5-2.5 cm širok, bijel, narebran; stručak je 40-60 x 2-3 mm, bijel; spore su 10-14 x 5-6 µm, Q=1.9-2.6; meso na prerezu ispušta nepromjenjivu bijelu tekućinu, osobito stručka, miris je slab na rotkvice ili zemlju; raste u svim tipovima šuma, na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima./

Na prerezu stručka ispušta vodenastu tekućinu, stručak je sa izrazito gustim, dugim, bijelim vlakancima na bazi, cheilocistide su obično sa dugim ili kraćim, zašiljenim vratom na vrhu, prosječni odnos dužine i širine spora je oko 1.85.

/Klobuk je 1-4 cm širok, siv, sivo-smeđ do tamnosmeđ, sredina je uglavnom tamnija, površina je prozirno narebrana do 2/3 širine, malo je pahuljast; stručak je 30-90 x 1-4 mm, na vrhu je pahuljast, sivkast do tamno sivo-smeđ, obično nešto tamniji na donjem dijelu, a sivkast na vrhu, kasnije izblijedi; listići su bijeli do sivkasti sa svjetlijom oštricom; spore su amiloidne, 7.5-13 x 4-6.5 µm, Q = 1.6-2.1, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su vretenaste, batinaste, valjkaste, rjeđe su u obliku boce, 25-55 x 10-14 μm, nema caulocistide; miris mesa je slab na klor, ponekad nije izražen; raste u svim tipovima šuma, na krupnijim drvnim ostacima (panjevi, trupci) raznog bjelogoričnog drveća ili na mahovinom obraslom živom drveću, ponekad se nađe i na crnogoričnom drveću, najčešće jeli, a nekad i na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima/

Na prerezu stručka ispušta obilnu bijelu tekućinu, stručak je sa manje gustim bijelim vlakancima na bazi, cheilocistide su obično sa kraćim, zaobljenim vratom na vrhu, prosječni odnos dužine i širine spora je oko 2.1.

/Klobuk je 1-2.5 cm širok, prozirno crtast, isprva je pahuljast, siv do tamnije ili svjetlije sivo-smeđe boje, na sredini je tamniji, rub je svjetliji; stručak je 50-85 x 1-3 mm, sivo-smeđ, na gornjem je dijelu svjetliji, prema dolje je tamniji; listići su isprva bjelkasti, zatim su smećkasti do sivkasto-smeđi, oštrica je bjelkasta; spore su amiloidne, 10-14 x 5-6 µm, Q = 1.9-2.6, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su pomiješane s bazidijama, općenito su vretenaste, ali također batinaste ili u obliku boce i s vrlo dugim vratom, 39-95 x 8-18 µm, izbrazdane, rjeđe su s bočnim ili vršnim izraslinama; meso ispušta dosta obilnu bijelu tekućinu, osobito na prerezu stručka, miris je neugodan na zemlju ili rotkvice; raste u svim tipovima šuma na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća, kao i na sloju iglicama crnogoričnog drveća, osobito borovice ili jele, također po opožarenim terenima, travnjacima i u mahovini/

Oštrica listića je tamnija, vinskicrvena ili crveno-smeđa, klobuk je do 1.8 cm širok.

/Klobuk je prozirno crtast, svijetlosmeđ, crvenkasto-smeđ do sivo-smeđ, na sredini je tamnije crvenkasto-smeđe, tamnosmeđe do krem-ružičaste boje, a prema rubu je svijetlosmeđ do ljubičasto-smeđ; stručak je 30-60 x 0.5-1.5 mm, krem-smeđ, smeđ do crveno-smeđ, baza je gusto prekrivena bijelim vlakancima; listići su bijeli ili sivkasti; spore su amiloidne, 7-10 x 4.5-6 µm, Q = 1.6-2.4, Qav = 1.9, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su vretenaste, glatke, sa crvenkasto-smeđim sadržajem, 27-55 x 6.5-10 µm, s obojenim su sadržajem, na vrhu su sužene u zašiljeni vrat, ali su ponekad s dva vrata ili s bočnim izraslinama; meso na prerezu ili na ozlijeđenom mjestu ispušta crvenkastu ili ponekad bezbojnu tekućinu, miris nije izražen; raste u svim tipovima šuma na humusu i biljnim ostacima u travi i mahovini, na otpalim grančicama i mahovinom obraslim trupcima bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, te na sloju otpalih iglica crnogoričnog drveća./

Tekućina je žive narančaste boje, stručak je narančast, okus mesa je blag, cheilocistide su batinaste, na gornjem dijelu su sa prstastim izraslinama.

/Klobuk je 0.5-3.5 cm širok, na sredini je tamno crveno-smeđ, prema rubu je narančasto-smeđ do sivo-smeđ, a sami rub je svjetliji, sivkast ili bjelkast, sa žuto-crvenim do narančasto-crvenim mrljama, rub je prozirno narebran; stručak je 50-95 x 1-4 mm, ukorijenjen, čitav je sitno dlakav, na gornjem je dijelu žućkast do žuto-narančast, prema dolje je tamnije narančast, pri dnu je svijetlonarančast do crvenkast, baza gusto prekrivena dugim, bjelkastim do žuto-narančastim vlakancima; listići su usko prirasli, bijeli, sa žuto-crvenim do narančasto-crvenim mrljama; spore su amiloidne, 8.2-11.5 x 5-7 µm, Q = 1.4-1.8, Qav = 1.6, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su 13-32 x 7-14 µm, izrasline na vrhu su 1-8 x 0.9-2 µm, miris nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama na krupnijim drvnim ostacima gotovo isključivo bukve i među opalim lišćem./

Mycena crocata

Na prerezu stručka izlučuje tamnu crveno-smeđu tekućinu, stručak je vinski crveno-smeđ, okus mesa je trpak i malo gorkast, cheilocistide su u obliku boce sa dugim zašiljenim vratom.

/Klobuk je 1-4 cm širok, plitko je brazdast, prozirno crtast, gusto je sivkasto praškast ili pahuljast, crveno-smeđ do tamnosmeđ sa laganom vinskicrvenom nijansom na sredini, svijetlosmeđ s ružičastom nijansom prema rubu, ponekad je u starosti s ljubičastim mrljama, vodenast, po suhom je vremenu svijetloružičast, rub je obično nazubljen i svjetliji; stručak je 20-60 x 2-3 mm, isprva gusto bijelo praškast, uskoro je gol, vinski crveno-smeđ, donji je dio tamniji, baza je gusto prekrivena bijelim vlakancima; listići su bjelkasti do sivkasti, kasnije su više svijetlo crvenkasto-smećkasti, ponekad su s ljubičastim mrljama, oštrica je smećkasta, ljubičasto-smeđa do crno-smeđa, osobito u blizini ruba klobuka, a nekad je iste boje; spore su amiloidne, 8-9.5 x 5-6.5 µm, Q = 1.2-1.5, Qav = 1.4, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su 36-70 x 9-15 µm; na prerezu stručka izlučuje tamnu crveno-smeđu tekućinu, miris nije izražen; raste u miješanim i bjelogoričnim šumama, na krupnijim drvnim ostacima (grane) raznog bjelogoričnog drveća, najčešće bukve, rjeđe se pronađe na crnogoričnom drveću./

Ključ C -  oštrica listića je tamnije obojena

Oštrica listića je drugih boja.

Oštrica je žuto-narančasta do svijetlonarančasta, svi dijelovi plodnog tijela su više ili manje izraženog žuto-narančastog tona, baza stručka je gusto prekrivena žutim do narančastim vlakancima.

/Klobuk je 1-2.5 cm širok, prozirno crtast, gol, vodenast, sivo-smeđ, maslinasto-smeđ do tamnosmeđ s narančastim do narančasto-žutim rubom; stručak je 35-80 x 1-2 mm, bjelkast, na vrhu je žućkast, na donjem je dijelu žuto-smeđ do tamnosmeđ ili žuto-narančast pri dnu, ponekad je sa žućkastim ili narančastim nijansama; listići su žućkasto-sivkasti do krem-sivkasti; spore su 7.5-10.5 x 4-5.5 µm, Q = 1.7-2.1, Qav = 1.9, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su varijabilnog oblika, često batinaste do kruškolike, 18-42 x 7-17 µm, s dugom do kratkom peteljkom, s narančastim sadržajem, na vrhu su prekrivene prilično brojnim, ravnomjerno raspoređenim, jednostrukim, valjkastim izraslinama 1-3 x 0.5-1 µm; miris mesa je izraženo slatkast, na voće, često podsjeća na brašno ili lagano na anis; raste u crnogoričnim šumama, najčešće ispod smreke, bora ili borovice, na sloju iglica ili zemlji pomiješanoj s drvnim ostacima raznog crnogoričnog drveća./

Oštrica je limunastožuta do tamnožuta, rjeđe je svjetlija do bjelkasta, plodno tijelo je bez narančastih tonova, baza stručka je tipično gusto prekrivena sa bjelkastim vlakancima, često visoko uz stručak.

/Klobuk je 0.5-2 cm širok, žućkast, žut, žuto-zelenkast, žuto-smeđ, žuto-zelenkast, sivo-zelen ili sivkast sa žutom nijansom, na kraju je tamniji na sredini, vodenast, rub je svjetliji; stručak je 25-85 x 0.5-1.5 mm, na dnu je lagano proširen, čitav je sitno dlakav, žućkast, žuto-zelenkast, maslinastozelen, sivkast, na vrhu je svjetliji, a na bazi tamniji, žuto-smeđ do sivkasto-smeđ ili sivo-smeđ; listići su bjelkasti do sivkasto-smećkasti; spore su amiloidne, 8-14.5 x 4.5-6.5 µm, Q = 1.3-2.2, Qav = 1.6, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su batinaste, vretenaste, 30-65 x 5-18 µm, sa žutim do bezbojnim sadržajem, sa ili bez vrata ili s jednim ili više jednostrukih do brazdastih ili donekle račvastih izraslina na vrhu ili bočno; meso miriše na rotkvice ili lagano na klor; raste na različitim staništima, na travnjacima i otvorenim površinama, ispod bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, ispod obične borovice (Juniperus communis), na mahovini, na trupcima obraslim mahovinom, otpalom lišću i grančicama./

Raste isključivo na trulim stabljikama i listovima paprati, oštrica listića je ružičasta do narančasta.

/Klobuk je 1.5-5 mm širok, prozirno crtast, svijetloružičast, ponekad je svijetlosmeđ na sredini, rub je bijel do kremast; stručak je 10-30 x 2-3 mm, u mladosti je crn na vrhu i siv prema ružičastoj bazi, zatim je ružičast do bjelkast, baza je donekle gomoljasta i sa zrakastim bijelim vlakancima; listići su bijeli; spore su amiloidne, 7.5-12.5 x 4-5 µm, Q = 1.9-2.5, Qav = 2-2.2, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su široko batinaste do kruškolike, 20-40 x 7-20 µm, sa narančastim do crvenkastim sadržajem, prekrivene su prilično brojnim i dugim, jednostrukim, tankim, rijetko brazdastim, valjkastim izraslinama nejednake duljine 2-13.5 x 0.5-1 µm; miris mesa nije izražen; raste u miješanim i bjelogoričnim šumama./

Mycena pterigena

Listići su širi nego duži, a klobuk je karakteristično valjkast, u obliku kacige i uglavnom pupčast ili kao odsječen na vrhu, oštrica listića je svijetlocrvena.

pogledati Mycena picta, ključ H, 3

Oštrica listića je jasno nazubljena, listići su ljubičastog tona, a oštrica prošarana tamno ljubičasto-smeđim točkicama.

/Klobuk je 1.5-5 cm širok, prozirno crtast, gol, suh, po vlažnom je vremenu lagano mazav, smeđ, sivkasto-ljubičast do svijetlo ljubičasto-smeđ ili svijetlo ružičasto-smeđ, vodenast, od sredine prema rubu se suši u okerasti ili kremasti ton, sa ili bez ružičaste nijanse; stručak je 25-80 x 2-8 mm, nekad je malo proširen i zakrivljen na donjem dijelu, grubo je vlaknast ili maljav, bjelkast s laganim žućkastim, smećkastim ili ružičastim tonom, uzdužno je crtast sa tamno ljubičasto-smeđim vlaknima, baza gusto bijelo maljava; spore su amiloidne, 6-8 x 3.1-4.5 µm, Q = 1.7-2.1, Qav = 1.95, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su vretenaste, glatke, 40-70 x 6-14 µm, uglavnom su izmiješane s bazidijama, ali često jako strše, sa ljubičasto-smeđim sadržajem; meso jako miriše na rotkvice; raste u bjelogoričnim šumama, osobito ispod bukve, hrasta ili johe, na sitnim ostacima, ali i na otpalim iglicama u šumama smreke./

 Oštrica listića je glatka.

Obično raste na krupnijim drvnim ostacima, trupcima, panjevima, granama ili češerima.

Raste na zemlji ili na sloju iglica.

Prosječni odnos dužine i širine spora (Qav) je 1.9-2.

Qav je od 1.3-1.6.

Raste isključivo na češerima borova, uglavnom u mediteranskom području, klobuk je 2.5-4 cm širok, svijetlo ljubičasto-smeđ, tamnosmeđ do tamno ljubičasto-smeđ, miris mesa je ugodan.

/Klobuk blijedi do crvenkasto-smeđe boje sa žućkastim nijansama, rub je ružičast ili ljubičast do vinskicrven; stručak je 40-70 x 1.5-7 mm, na donjem je dijelu ponekad sitno maljav, sjajan, gornji je dio ljubičast do vinskicrven, postupno je sve smećkastiji, donji je dio bijel do bjelkast, baza je gusto prekrivena dugim, bjelkastim vlakancima i s kraćim ili dužim korijenom; listići su bjelkasti, sivkasti do smećkasti, kasnije su s crvenkastim ili ružičastim tonom, oštrica je je ljubičasta do tamno crveno-smeđa; spore su amiloidne, 10.3-14 x 6-7 µm, Q = 1.6-2.2, bazidije su 4-sporne, sterigme su duge do 6 µm, cheilocistide su vretenaste, valjkaste, u obliku boce do batinaste, 28-47 x 7,5-14 µm, , glatke, povremeno su s jednom ili više grubih izraslina na vrhu, s crvenkasto smećkastim sadržajem./

Raste na zemlji ili na drvnim ostacima bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, klobuk je 0.6-2 cm širok, bjelkast sa ružičasto-ljubičastom nijansom, meso miriše na klor ili rotkvice.

/Klobuk je plitko brazdast, prozirno crtast; stručak je 40-70 x 1-1.5 mm, na gornjem je dijelu zrnast, bijel ili lagano crvenkast s ružičastom nijansom, prema bazi je gol ili ponekad s dugim, bijelim dlačicama, a baza je gusto prekrivena dugim, grubim, bijelim vlakancima; listići su bijeli, oštrica je lagano ružičasta do nejasno svijetloljubičasta; spore su amiloidne, 7.8-12 x 4.2-6 µm, Q = 1.5-2.2, Qav = 1.8-2, bazidije su 4-sporne, sa sterigmama dugim 5 µm, cheilocistide su batinaste, vretenaste, gotovo valjkaste do donekle nepravilnog oblika, 17-45 x 5-17 µm, glatke ili su na vrhu prekrivene s jednom ili nekoliko neravnomjerno raspoređenih izraslina do 20 x 2 µm; raste u svim tipovima šuma, u travi ili na drvnim ostacima bjelogoričnog i crnogoričnog drveća./

Oštrica listića je jasno sivkasto-ljubičasta, klobuk i stručak su obično s ljubičastom nijansom.

/Klobuk je 0.5-4 cm širok, isprva je tamnosmeđ i gotovo crno-ljubičast na sredini, na rubu je svijetlosmeđ, s ljubičastom je nijansom, postaje sivo-smeđ do tamnosiv s nešto tamnijom sredinom i slabom ljubičastom nijansom, slabo je vodenast, brazdast, prozirno crtast, površina je prekrivena sitnim dlačicama koje kasnije nestaju, rub je blago podvijen; stručak je 25-100 x 1-5 mm, ukorijenjen, sivo-smeđ do sivo-ljubičast, prema dnu je obično tamnosmeđ s ljubičastom nijansom, obično nešto bljeđi od klobuka, zrnast, na bazi je s bijelim vlakancima, u starosti je malo ižlijebljen po dužini; listići su bijeli do sivkasti; spore su amiloidne, 7.5-12.2 x 5.5-9 µm, Q = 1.2-1.5, Qav = 1.3, bazidije su 2-4-sporne, cheilocistide su nepravilno batinaste ili u obliku boce, glatke, 17-61 x 9-29 µm, široko su zaobljene na vrhu, s ljubičastim sadržajem; miris i okus mesa nisu izraženi ili podsjećaju na rotkvice; raste u vlažnim crnogoričnim šumama na krupnijim drvnim ostacima raznog crnogoričnog drveća s korom i češerima, najčešće smreke ili bora, rjeđe na bjelogoričnom drveću./

Oštrica listića je crveno-smeđa do tamno sivo-smeđa, klobuk i stručak su bez ljubičastih nijansi.

Prosječna dužina spora je manja od 10 µm, spore su duge 5.7-7.5 µm.

Prosječna dužina spora je veća od 10 µm, spore su duge 9-14 µm.

Klobuk, stručak i listići su sa crvenkastim ili ružičastim nijansama, miris mesa nije izražen.

/Klobuk je 1-3 cm širok, brazdast, prozirno crtast, kožica klobuka je sa crvenkastim izbočinama, siv do sivo-smeđ, svijetlosmeđ do tamnosmeđ, ponekad je s ružičastom ili vinskicrvenom nijansom, tamniji je na sredini, rub je često dosta svjetliji; stručak je 10-60 x 1-2 mm, pahuljast do sitno dlakav, boje je klobuka, tamno sivo-smeđ do svijetlosmeđ, često je sa slabom vinskicrvenom nijansom, kasnije izblijedi, baza je gusto prekrivena bijelim vlakancima; listići su bjelkasti, sivkasti ili sivi, ponekad su s ružičastom nijansom, oštrica je vinskicrveno-smeđa, crveno-smeđa do svijetlosmeđa, u starosti je tamnosmeđa, izraženije uz stručak; spore su amiloidne, 9.2-13.4 x 6-9.4 µm, Qav 1.3-1.8, Qav 1.4-1.6, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su vretenasto-valjkaste ili u obliku boce, 23-70 x 6,5-17 µm, sa crvenkasto-smeđim sadržajem, na vrhu su uglavnom sužene u jednostruki ili račvasti uski vrat ili u nekoliko vratova, ali ponekad su batinaste bez vrata; raste na krupnijim drvnim ostacima (grane, panjevi) raznog crnogoričnog drveća obraslog mahovinom, te na kori živog bjelogoričnog drveća./

Klobuk i stručak su sivo-maslinastih tonova, oštrica listića je sivo-zelena do maslinasto-smeđa; meso miriše na klor.

/Klobuk je 1-4 cm širok, crvenkasto-smeđ, maslinasto-smeđ, zelenkasto-smeđ, maslinastozelen, sivo-zelen, rub je bljeđi, žućkasto-maslinast, žuto-zelenkast ili više zelenkast, zrnast, vodenast, brazdast, prozirno crtast; stručak je 20-70 x 1-3 mm, žućkast do žućkasto-smeđ, prema dnu tamniji do tamnosmeđ, na vrhu je ponekad dosta svjetliji, gotovo bijel, baza je gusto prekrivena bjelkastim vlakancima; listići su bjelkasti, sivkasti, žućkasti do sivi; spore su amiloidne, 9-13 x 6-7.5 µm, Q = 1.3-1.7, Qav = 1.5, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su batinaste, vretenaste do gotovo valjkaste, 23-70 x 7-29 µm, na vrhu su sužene u jedan do dva vrata; meso miriše na klor; raste u miješanim i crnogoričnim šumama, na krupnijim drvnim ostacima (panjevi) različitog crnogoričnog drveća, obično smreke, bora i ariša, ponekad i bjelogoričnog drveća, na vlažnim mjestima obraslim mahovinom te na zakopanim granama./

Raste na zemlji, obično na otvorenim staništima, travnjacima, parkovima, pješčanim nanosima uz obalu.

/Klobuk je 0.5-2 cm širok, brazdast, sivkast do sivo-smeđ ili tamnosmeđ, na sredini često sa žućkastom, maslinastom, ružičastom ili crvenkastom nijansom; stručak je 20-80 x 1-2 mm, na vrhu je pahuljast i bjelkast, sivkast ili žuto-maslinast,  prema dolje je gol i sve izraženije sivo-smeđ, baza je ponekad tamnosmeđa, gusto je prekrivena dugim, bijelim vlakancima; listići su bjelkasti, sivkasti do maslinasto-sivkasti, oštrica je crveno-smeđa do maslinasto-smeđa, ponekad je iste boje ili obojena samo blizu ruba klobuka; spore su amiloidne, 9.5-11.5 x 4.5-6.5 µm, Q = 1.7-2.2, Qav = 1.9, bazidije su 4-sporne, sa sterigmama dugim 3-7 µm, cheilocistide su sa crvenkasto-smeđim sadržajem, vretenaste, batinaste do malo nepravilne, sa dugim do kratkim stalkom, 30-80 x 8-20 µm, na vrhu su glatke ili prekrivene s nekoliko, jednostrukih do brazdastih izraslina 27 x 2-3,5 µm; meso miriše na klor ili je neodređen./

Raste u crnogoričnim šumama, obično na sloju iglica.

Listići su bijeli do sivkasti, meso miriše na klor ili amonijak.

Listići su ružičasti, miris mesa nije izražen.

/Klobuk je 0.5-2 cm širok, prozirno crtast, svijetloružičast, ružičasto-crven do ružičasto-smeđ, obično je nešto tamniji na sredini, crveno-smeđ; stručak je 20-50 x 0.5-2 mm, u mladosti je tamnosmeđ na vrhu i svijetlosmeđ na donjem dijelu, zatim je crvenkasto-smeđ, postaje svijetloružičast, žućkasto-ružičast do svijetlo ružičasto-smeđ, baza gusto prekrivena dugim, žućkastim do bjelkastim vlakancima; listići su prošarani sitnim crvenkastim točkicama (pleurocistide), oštrica je tamno ružičasto-crvena, ljubičasto-crvena ili crveno-smeđa; spore su amiloidne, 7.5-10 x 4-5 µm, Q = 1.6-2.3; Qav = 1.9, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su batinaste ili rjeđe nepravilne, 25-80 x 4.5-18 µm, sa crvenim su sadržajem, glatke ili prekrivene rijetkim ili brojnim, neravnomjerno raspoređenim, jednostrukim ili rjeđe brazdastim, valjkastim do različito mjehurastim, ravnim do zakrivljenim izraslinama 1.5-10 x 1.5-5.5 µm; raste na sloju otpalih iglica u vlažnim miješanim i crnogoričnim šumama, najčešće šumama smreke i jele./

Oštrica listića je lagano ružičasta do nejasno svijetloljubičasta, klobuk i stručak su sa ružičastim ili ljubičastim nijansama, meso miriše slabo na klor ili rotkvice.

oštrica je tamno crveno-smeđa (sa sitnim, tamno crveno-smeđim točkicama, koje su vidljive samo uz pomoć povećala, a i tada teško), klobuk i stručak su sa ružičastim ili ljubičastim nijansama, meso dosta jako miriše na klor ili amonijak.

/Klobuk je 0.5-2.5 cm širok, plitko brazdast, prozirno crtast, sivkast do sivkasto-smeđ, nešto tamniji i često crvenkast na sredini, rub često svjetliji; stručak je 20-70 x 1-1.8 mm, siv, sivkasto-smeđ, na donjem je dijelu tamniji, na vrhu je bjelkast do sivkast, baza je prekrivena bijelim vlaknima; listići su bjelkasti, krem ​​do sivi, oštrica je sa sitnim, tamno crveno-smeđim točkicama, koje su vidljive samo uz pomoć povećala, a i tada teško, oštrica je tamno crveno-smeđa; spore su amiloidne, 8-11.5 x 4.5-6 µm, Q = 1.5-2, Qav =1.8, bazidije su 4-sporne, sterigme su duge 4-6 µm, cheilocistide su glatke, vretenaste ili batinaste, 35-77 x 10-16 µm, na gornjem se dijelu uglavnom produžavaju u jednostruki vrat sa zaobljenim vrhom, sa crvenkastim su sadržajem; raste u crnogoričnim šumama, na sloju otpalih iglica raznog crnogoričnog drveća ili na zemlji pomiješanoj s drvnim ostacima, ponekad i na lišću i ostacima bjelogoričnog drveća./

Ključ D - rastu na trulim dijelovima barskih biljaka, rogoza, trske ili na tresetnoj mahovini (Sphagnum)

15-34 listića dopire do stručka, kratko ili dugo se spuštaju po stručku, klobuk je 0.5-2 cm širok.

Raste na tresetnoj mahovini (Sphagnum).

Raste na trulim dijelovima barskih biljaka jednosupnica, barske trske (Phragmites), šaša (Carex), šašine (Scirpus), sita (Juncus) i sl.

Klobuk je širok 1-4 cm, stručak postepeno produžava u kraći ili duži korijen.

/Klobuk nije ili je slabo prozirno crtast, pahuljast, u mladosti je tamno sivo-smeđ do gotovo crn, kasnije izblijedi, postaje sivo-smeđ do smećkast, rub je nazubljen, smećkast do sivkast; stručak je 30-130 x 2-4 mm, pahuljast, gornji je dio sivkast do bjelkast, a donji sivo-smeđ, baza je gusto prekrivena dugim, bjelkastim vlakancima; 18-34 listića dopiru do stručka, tamno sivo-smeđi, kasnije izblijede i postanu sivkasti ili bjelkasti, oštrica je svjetlija; spore su amiloidne, sa 2-spornih bazidija 11.6-17.5 x 7.6-8.4 μm, a sa  4-spornih 9-12.5 x 6-8.1 μm, Q = 1.3-2, bazidije su 2-4-sporne, cheilocistide su batinaste, valjkaste ili nepravilnog oblika, 24-72 x 5.5-17 μm, na vrhu su prekrivene s rijetkim ili brojnim, prilično grubim izraslinama; miris mesa uglavnom nije izražen, ponekad podsjećaju na rotkvice ili brašno./

Mycena megaspora

Klobuk je širok najviše do 1.2 cm, stručak nije korjenast.

/Klobuk je 0.7-1.2 cm širok, prozirno crtast, pahuljast, tamno sivo-smeđ, sredina je po vlažnom vremenu često sivo-crna, vodenast, po suhom vremenu blijedi do sivkaste boje, rub je bjelkast; stručak je 25-65 x 1-2 mm, na gornjem je dijelu fino pahuljast, donji je dio gol, bjelkasto-sivkast do sivo-smeđ, baza je prekrivena s brojnim, dugim, bjelkastim vlakancima; 15-20 listića dopire do stručka, tamno sivo-smeđi, kasnije izblijede, oštrica je sivkasta do bjelkasta; spore su amiloidne, 8-10.7 x 4-5.2 µm, Q = 1.6-2.2, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su batinaste do valjkaste, 15-45 x 8-17 µm, na vrhu su prekrivene s manje ili više neravnomjerno raspoređenih, zakrivljenih izraslina, 2-10.5 x 1-3.5 µm; miris mesa nije izražen./

Listići se dugo spuštaju po stručku, klobuk je ljepljiv, prekriven je odvojivim, žilavim, želatinoznom ovojem, spore su 10.5-15.5 x 6-8.5 µm.

/Klobuk je 0.5-2 cm širok, prozirno crtast, u mladosti je sitno dlakav, sivkasto-smeđ do žućkasto-smeđ, kasnije postaje crvenkasto-smeđ do sivo-smeđ, na sredini je svjetliji, na kraju blijedi do bjelkaste boje, rub je prvo jako podvijen, zatim se izravna; stručak je 10-65 x 1-3 mm, isprva je čitava površina sitno i gusto bijelo ljuskava, malo je ljepljiv, u mladosti je bijel, zatim je bjelkast, kasnije od baze prema gore postaje žućkasto-smeđ ili sivo-smeđ, baza je u starosti tamno crveno-smeđa ili crnkasta, izrasta iz tankog, bjelkastog, snopa micelija, više je ili manje gusto prekrivena bijelim vlakancima; listići su do 3 mm široki, bjelkasti do blijedo smeđi, ponekad su s ružičastom nijansom, oštrica nije želatinozna, iste je boje; spore su amiloidne, Q = 1.7-2.4, cheilocistide su vretenaste ili valjkaste, 21-55 x 8-14 µm, pomiješane su sa bazidijama, glatke ili s grubim izraslinama na vrhu; meso miriše ugodno na mahovinu; raste po močvarama i jezerima na mrtvim, stojećim stabljikama trske (Phragmites australis) neposredno iznad razine vode stajaćice, na dubini vode od 10-50 cm i do 12 cm iznad razine vode./

Listići se kratko spuštaju po stručku, klobuk je bez želatinoznog ovoja, spore su 8-10.5 x 4.5-6 µm.

/Klobuk je 0.6-2 cm širok, prozirno crtast, suh, potpuno je bijelo dlakav ili pahuljast, gol, svijetlosmeđ do svijetlosiv, tamniji na sredini, vodenast; stručak je 20-60 x 1-2.5 mm, cijelom je dužinom gusto bijelo-sivkasto dlakav, svijetlosmeđ do sivkasto-smeđ, po suhom vremenu pri dnu postaje tamnosiv do crn, baza je prekrivena kratkim ili dugim, bjelkastim vlakancima; 15-27 listića dopire do stručka, prirasli do široko prirasli, kratko se spuštaju po stručku sa zupcem, bijeli, sivkasti do sivo-smeđi, oštrica je iste boje ili svjetlija; spore su amiloidne, Q = 1.4-1.9, cheilocistide su batinaste, vretenaste, u obliku boce do valjkaste, rijetko su kruškolike, 26-70 x 8-18 μm; meso miriše na klor; raste na trulim stabljikama šašine (Scirpus holoschoenus), te u mahovini, na zemlji izmiješanoj sa grančicama i korijenjem kupine (Rubus) i sloju iglica obične jele (Abies alba)./

Listići su sluzavi, sa želatinoznom niti, kožica klobuka je prekrivena želatinoznom ovojnicom koja se odvaja (guli).

Stručak je s bazalnim diskom na dnu.

pogledati Mycena bulbosa, ključ A, 1

Stručak je bez bazalnog diska.

/Klobuk je 2-8 mm širok, nešto je tamniji na sredini, kasnije je krem-smeđ bez tragova ružičastog, prozirno crtast, pahuljast ili sitno dlakav; stručak je 7-18 x 0.2-0.7 mm, svijetloružičast  ili bjelkast s ružičastom nijansom, pričvršćen je na supstrat s prilično rijetkim, zrakastim, bijelim vlakancima; 7-11 listića dopire do stručka, široko su prirasli, blijedo ružičasti do bjelkasti, oštrica je slabo elastična; spore su amiloidne, 9-14 x 4-5.5 µm, Q = 2.3-3.1, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su batinaste, 13-30 x 5-13 µm, ugrađene su u želatinoznu tvar i teško su uočljive, prekrivene su rijetkim ili brojnim, više ili manje ravnomjerno raspoređenim, jednostrukim, ponekad račvastim, valjkastim izraslinama 1.5-10 x 1-2 µm; miris mesa nije izražen; raste u močvarnim područjima, na trulim ovojnicama listova raznih vodenih zeljastih jednosupnica, kao što su sit (Juncus), barska trska (Typha), šaš (Carex) i stabljike šašine (Scirpus), na vlažnim mjestima./

Spore su kuglaste ili gotovo kuglaste, Q = 1.1-1.2.

/Klobuk je 1-5 mm širok, obično je s malom grbicom na sredini, prozirno crtast, pahuljast, bijel; stručak je 8-15 mm visok, končast, na donjem je dijelu dlakav, bijel, proziran, kasnije postaje od baze prema gore postaje žućkast; listići su dosta razmaknuti, 4-7 ih dopire do stručka, široko su prirasli ili se kratko spuštaju po stručku, ponekad su na bazi poprečno povezani žilicama, nekad nisu potpuno razvijeni, ponekad je poneki račvast, bijeli; spore su neamiloidne, 5-8 x 4.5-7 µm, Q = 1.1-1.2, cheilocistide su batinaste, vretenaste ili mjehuraste, tankih stijenki, 21-40 x 6-11 µm, često su s dugim, tankim, tupim do gotovo zašiljenim, ponekad razgranatim do 25 x 1-2 µm velikim vratom; miris mesa nije izražen./

Listići se kratko spuštaju po stručku, klobuk je 1-8 mm širok, bijel ili svijetlosmeđ, može biti s ružičastom nijansom.

Klobuk je svijetlosmeđ, može biti s ružičastom nijansom, Q spora je 1.8-2.5.

/Klobuk je 1-4 mm širok, prozirno crtast, pahuljast, rub dosta svjetliji, bjelkast; stručak je 3-25 x 0.2-0.5 mm, sitno maljav, bjelkast ili siv, kasnije postaje pomalo žućkast od baze, baza prekrivena kratkim, bijelim vlakancima; 8-10 listića dopire do stručka, vrlo kratko se spuštaju po stručku sa zupcem, bjelkasti do sivkasto-ružičasti, oštrica je bijela; spore su amiloidne, 7.8-10.5 x 3.8-4.5 µm, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su batinaste, nepravilne, 18-26 x 7-15 µm, prekrivene su rijetkim, više ili manje ravnomjerno raspoređenim, jednostrukim, ponekad razgranatim, ravnim do malo zakrivljenim izraslinama 1-7 x 1-1.5 µm, hife su bez kopči; raste u močvarnim područjima i po riječnim obalama na trulim ovojnicama listova šaša (Carex) i stabljikama šašine (Scirpus), na vlažnim mjestima./

Čitavo plodno tijelo je bijele boje, Q spora je 2.7-3.4.

/Klobuk je 2-8 mm širok, bijel, površina nije crtasta; stručak je 4-20 x 0.1-0.5 mm, bijel, baza je prekrivena sa sitnim vlakancima;  0-10 listića dopire do stručka, slabo su razvijeni ili skoro nepostojeći, spuštaju se po stručku, bijeli; spore su 8-12 × 2.5-4.5 µm, bazidije su 4-sporne, rijetko su 2-sporne, nema cheilocistide; miris mesa nije izražen; raste na otvorenim travnjacima i po močvarama na lisnim ovojnicama sita (Juncus), šašine (Scirpus) ili šaša (Carex)./

Klobuk i stručak su bijeli do žućkasti, kožica klobuka je ljepljiva, spore su 8.5-16.5 x 4-6.5 µm.

/Klobuk je 2-7 mm širok, prozirno crtast, u mladosti je dlakav, kasnije je jako zrnasto-praškast, kožica luči ljepljivu tvar; stručak je bijel, u starosti je lagano žućkast, proziran, prvo je dlakav, kasnije je čitav zrnasto-praškast; listići: 7-12 listića dopire do stručka, široko su prirasli, bijeli, oštrica je sitno resasta od glavičastih cheilocistida; spore su amiloidne; raste u močvarnim područjima i na rubovima ribnjaka kao saprofit na stabljikama vodenih zeljastih jednosupnica, kao što su rogoz, sit (Juncus) ili šašina (Scirpus), kao i na kupini (Rubus), voli vlagu./

Klobuk je crveno-smeđ, svijetloružičast ili sivkasto-smeđ, suh, spore su 8-11.5 x 3.5-5 µm.

/Klobuk je 2-7 mm širok,  prozirno crtast, sitno je pahuljast; stručak je 10-30 x 0.3-0.5 mm, na gornjem je dijelu žućkast-crvenkast, sivkasto-smeđ, na donjem je dijelu dlakavo crn, postaje prozirno ružičast, baza pričvršćena za supstrat sa zrakastim, sivkastim vlakancima; 8-12 listića dopire do stručka, široko su prirasle ili se kratko spuštaju po stručku sa zupcem, bijeli do ružičasti, oštrica je iste ili nešto tamnije ružičasta; spore su amiloidne, 8-11.5 x 3.5-5 μm, Q = 2.1-3.1, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su valjkaste do batinaste, donekle nepravilnog oblika, 13.5-27 x 6.5-11.5 µm, prekrivene su rijetkim, više ili manje ravnomjerno raspoređenim, jednostavnim, ponekad razgranatim, valjkastim izraslinama 1-7 x 1-1.8 µm; raste na vlažnim staništima, na trulim lisnim ovojnicama sita (Juncus), šaša (Carex) i busike (Deschampsia)./

Ključ E - klobuk je živih boja, nije bijel niti sivo-smeđ

Baza stručka je plava.

Baza stručka je sa izražene plave boje neba, listići su rijetki, 9-14 ih dopire do stručka, spore su 6.5-9 x 4-5 µm, raste na iglicama ili komadićima borove kore u visokoj travi.

/Klobuk je 2-10 mm širok, prekriven je odvojivom želatinoznom ovojnicom, u početku je svijetlosmeđ, zatim je blijedo siv s tamnijom sredinom, pahuljast, prozirno crtast, u starosti postaje bijel, kožica može biti jedva uočljivo plavkasta; stručak je 5-70 x 0.5-1 mm, baza je obično zadebljana ili slabo gomoljasta, sivkast do prozirno bijel, potpuno je dlakav, u sredini je gol, baza je dlakava, sa snopom sitnih, zrakastih, bijelih vlakanaca; listići su ponekad prilično široki, a ponekad uži, usko do prilično široko prirasli ili gotovo slobodni, bjelkasti ili sivkasti s bjelkastom oštricom koja se može odvojiti kao elastična, žilava nit; spore su amiloidne, Q = 1.6-2.2, cheilocistide su batinaste do kruškolike, 9-20 x 5.5-7 µm, uronjene su u želatinozni sloj, s nekoliko su jednostrukih ili račvastih, tankih izraslina, 3-14 x 1-1.5 µm; meso je u bazi stručka plavo, miris nije izražen./

Klobuk, rub klobuka i donji dio stručka mogu biti tamnoplavi, listići su gusti, 17-25 ih dopire do stručka, spore su 7.5-10.7 x 4.5-6 µm, raste na krupnijim drvnim ostacima.

/Klobuk je 0.5-1.5 cm širok, klobuk je prekriven želatinoznom ovojnicom koja se može odvojiti, prozirno crtast, fino je maljav, svijetlo sivo-smeđ, ponekad je sa maslinastom, zelenkastom ili plavkasto-zelenom nijansom, rub je isprva malo podvijen, kasnije se izravna, često je plavkasto-zelen ili rjeđe žućkast do žuto-oker; stručak je 40-70 x 0.5-2 mm, ponekad je malo ukorijenjen, čitav je gusto i prilično grubo bijelo dlakav, sivkasto-smeđ, na vrhu je obično nešto svjetliji, ponekad je sa lagano ružičastom ili ljubičastom nijansom, baza je s nešto modro-zelenih mrlja ili potpuno plava; listići su usko su prirasli, sivkasti do sivkasto-smeđi, oštrica je bjelkasta do sivkasta, ponekad je žućkasta, zelenkasta ili plavkasta; spore su amiloidne, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su batinaste, vretenaste ili češće valjkaste, 16-45 x 3,5-7 µm, nema pleurocistide; miris mesa nije izražen./

Listići se spuštaju po stručku.

Listići su prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem.

Klobuk, stručak i listići su sa ljubičastom nijansom, klobuk je obično lagano tupo ispupčen na sredini, spore su neamiloidne.

/Klobuk je 0.5-2 cm širok, malo je ljepljiv, ljubičasto-smeđ do ružičast u mladosti, a zatim postaje svijetlosmeđ ili žućkasto-smeđ s ljubičastim ili ružičastim tonom ili potpuno ružičast, prozirno crtast, vodenast, nježno je brazdast do gladak; stručak je 25-90 x 1-2.5 mm, isprva je tamnoljubičast s blagom smećkastom nijansom, postaje prilično blijedo ljubičasto-smeđ do blijedo crvenkasto-smeđ, gladak, suh do pahuljičasto-dlakav na gornjem dijelu, na donjem je dijelu gol, na bazi je slabo prekriven dugim, bjelkastim vlakancima; listići su gusti, 18-31 ih dopire do stručka, spuštaju se po stručku sa zupcem, u početku su sivkasto-ljubičasti ili sivo-ružičasti, postupno postaju sve smeđiji s laganom ljubičastom nijansom, oštrica je neravna do erodirana ili nazubljena; spore su 6-9 x 3.5-4.5 µm Q = 1.4-2, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su batinaste, valjkaste do vretenaste, glatke, 30-80 x 6-12.5 µm, nema pleurocistide; meso miriše na rotkvice; raste u vlažnim crnogoričnim šumama, uz borove, rjeđe uz drugo crnogorično drveće, nekad se pronađe i u bjelogoričnim šumama./

Klobuk je obično narančastog tona, a listići su žuti do narančasti, klobuk je pupčast, spore su amiloidne.

Raste na drvu ili sloju iglica ariša, na bazi je sa crnim debelim rizomorfima, okus mesa nije gorak, nema cheilocistide.

/Klobuk je 0.5-2.5 cm širok, pupčast, svijetlo žuto-smeđ, na sredini je nešto tamniji, prozirno crtast, rub je narebran; stručak je 30-70 x 1-2 mm, crno-smeđ, pri dnu je više smećkast, dlakav, na dnu je maljav, baza je smeđe baršunasta; listići se spuštaju po stručku, žuto-oker; spore su slabo amiloidne, 4.5-6.5 x 3-3.5 µm, Q = 1.3-1.9, bazidije su 4-sporne,  nema cheliocistide; meso miriše na gljive, a okus je blag, nije gorak./

Raste na drvu, najčešće panjevima bora, okus mesa je blag.

/Klobuk je 0.5-2.2 cm širok, pupčast, žut, žuto-smeđ, žuto-narančast ili hrđastosmeđ, na sredini je tamniji, po vlažnom je vremenu smeđ, radijalno je vlaknast, rub je zaokruženo-valovit i izrazito narebran; stručak je 10-20 x 1-2 mm, vinskicrvenkast do tamno crveno-smeđ, na bazi je mnogo tamniji i često narančasto do hrđastosmeđe dlakav; listići se dugo spuštaju po stručku, najprije su žućkasti, kasnije su narančasti, oker do svijetlosmeđi; spore su amiloidne, 6-8 x 3-4 µm, cheilocistide su batinaste./

Stručak je debljine 1-2 mm, često je proširen na vrhu, a okus mesa je izraženo gorak.

/Klobuk je 0.5-2.5 cm širok, pupčast, najprije je žućkast, kasnije je žućkasto-crvenkast, narančast, narančasto-smeđ do smećkast, nešto je tamniji prema sredini, radijalno je vlaknast, sitno je zrnast, prozirno crtast, rub je lagano prozirno narebran; stručak je 1-3 cm visok, žućkast je na vrhu, ostali je dio tamnosmeđ do crnkasto-smeđ, najprije je pahuljast, zatim je skoro gladak, na bazi su prisutne žuto-smeđe micelijske niti; listići se spuštaju po stručku, oštrica je pravilna ili lagano vijugava; žućkasti, kasnije su narančasti do smećkasti; spore su amiloidne, 5-7 x 3-4 µm, cheilocistide su vretenaste do usko batinaste; raste u crnogoričnim šumama na sloju iglica, najčešće bora, te u travi i mahovini./

Stručak je do 1 mm debeo, ujednačeno je valjkast, okus mesa je neugodan do gorkast.

/Klobuk je 0.8-2 cm širok, pupčast, najprije je žućkast, kasnije je žućkasto-crvenkast, smeđ do narančast, nešto je tamniji na sredini, radijalno je vlaknast, brazdast, prozirno crtast, fino je praškast, rub je u mladosti zlatnožut; stručak je 0.5-1 mm debeo,  gotovo je drvenast, na vrhu je žućkast, prema dolje je crvenkasto-smeđ, pahuljast; listići se spuštaju po stručku, žućkasti, kasnije su žuto-narančasti; spore su amiloidne, 5.5-8 x 2.8-4.2 µm, cheilocistide su često su nepravilno batinaste, s 1-5 nepravilnih izraslina na vrhu; raste u miješanim i crnogoričnim šumama, najčešće bora, na sloju iglica, na zemlji izmiješanoj sa drvnim ostacima ili na krupnijim drvnim ostacima./

Xeromphalina cornui

Klobuk je prekriven sluzavom do želatinoznom ovojnicom koja se lako guli, a oštrica listića je sa odvojivom želatinoznom niti.

Klobuk je bez odvojive želatinozne ovojnice i bez želatinozne niti na oštrici listića.

Stručak je presvučen sluzavom opnom koja se lako guli.

/Klobuk je 0.5-3 cm širok, prekriven sluzavom ovojnicom koja se lako guli, sluzav je i ljepljiv, promjenljive je boje, može biti bjelkast, svijetložut, svijetlozelen, smeđ ili sivo-smeđ, rub je uočljivo narebran; stručak je 30-90 x 1-3 mm, ukorijenjen, proziran, limunastožut do žućkasto-zelen, rijetko je bijel, baza može biti sa dugim, bijelim vlakancima; listići su bjelkasti ili s laganom crvenkastom nijansom; spore su amiloidne, 8-11 x 4.5-8 µm, bazidije su 2-4-sporne, cheilicistide su batinaste, 12.5-55 x 4.5-10 µm, na vrhu se prekrivene izraslinama, pleurocistide su odsutne; miris mesa je neugodan na plijesan; raste u miješanim i crnogoričnim šumama, parkovima i po šumskim stazama kao saprofit na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima raznog crnogoričnog drveća, rjeđe izravno na krupnijim drvnim ostacima./

Stručak je ljepljiv.

/Klobuk je 0.5-2.5 cm širok, plitko brazdast, prozirno crtast, isprva je pahuljast, zatim je ljepljiv, prekriven je potpuno odvojivom, žilavom, želatinoznom ovojnicom, svijetlo sivkasto-žut, žuto-zelenkast, zelenkasto-smeđ, svijetlo sivo-smeđ, maslinasto-smeđ, tamno crveno-smeđ, crno-smeđ, ponekad je bjelkast ili s laganim ljubičastim, maslinastim ili limunastožutim nijansama, rub je više ili manje nazubljen, iste boje do nešto svjetliji; stručak je 45-80 x 1-2 mm, isprva je limunastožut ili žuto-zelenkast, zatim postupno postaje žućkast, sivkast ili bjelkast, ponekad u starosti pocrveni, baza je prekrivena dugim, bijelim vlakancima; 17-23 listića dopire do stručka, usko do široko prirasli, vrlo kratko se spuštaju sa zupcem, oštrica je sa odvojivom želatinoznom, žilavom niti; spore su amiloidne, s 1-4 uljne kaplje, 8-11 x 4.5-8 µm, sa 2-spornih bazidija su 9-13.5 x 7-8 µm, Q = 1.8-2.2, Qav = 2, bazidije su 2-4-sporne, cheilocistide su ugrađene u želatinoznu tvar, batinaste, 12.5-55 x 4.5-10 µm, na vrhu su prekrivene s prilično rijetkim, neravnomjerno raspoređenim, prilično grubim, jednostrukim do račvastim, valjkastim do mjehurastim izraslinama 2-14.5 x 1-4.5 µm; okus mesa je blag do brašnast ili neugodan i užegli; raste u na raznim staništima, na travnjacima bogatim mahovinom, u miješanim i crnogoričnim šumama, kao saprofit među iglicama crnogoričnog drveća, te na krupnijim drvnim ostacima bjelogoričnog drveća./

Stručak je pretežno žućkast do žućkasto-zelenkast.

Stručak je drugačijih tonova.

Klobuk je narančasto-crven, kasnije blijedi u narančastu ili žućkastu boju.

/Klobuk je 2-8 mm širok, plitko brazdast, prozirno crtast, malo je ljepljiv; stručak je 20-35 x 0.3-1 mm, ponekad je malo ukorijenjen, suh, žut do žuto-narančast, svjetliji na vrhu, baza je prekrivena dugim, bijelim vlakancima; 9-16 listića dopire do stručka, usko su prirasli, bjelkasti do žuto-narančasti; spore su neamiloidne, 8.5-11 x 3.5-5 µm, Q = 2.4-3.3, Qav = 2.7, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su pomiješane s bazidijama, vretenaste, u obliku boce ili valjkaste, 15-25 x 5-9 µm; miris mesa nije izražen; raste u svim tipovima šuma, te po livadama i grmlju kao saprofit krupnih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, rjeđe crnogoričnog, te u smjesi drvnih i biljnih ostataka u sloju otpalog suhog lišća, prividno na zemlji pomiješanoj s drvnim ostacima./

Klobuk je drugačije obojen.

Raste obično u šumama bora na sloju otpalih grančica i iglica, bazidije su 2-sporne, spore su 6.5-7 x 3-4.5 µm, miris mesa nije izražen.

/Klobuk je 1-5 cm širok, gladak, mazav, kožica se lako guli, krem, krem-žućkast do okerast, sa zelenkastim je tonovima, sredina je malo tamnija, površina je narebrana, rub je tanak i zupčast; stručak je 5-8 cm visok, mazav, prekriven je ovojem koji se lako guli, najprije je limunastožut, sa zelenkastim je tonovima, poslije izblijedi; listići su prirasli, bijeli; spore su amiloidne; raste u crnogoričnim šumama, najčešće borovim. kao saprofit na sloju otpalih grančica i iglica./

Raste obično u bjelogoričnim šumama na krupnijim drvnim ostacima bukve, bazidije su 4-sporne, spore su 8-10.2 x 4.9-6 µm, meso miriše na klor.

/Klobuk je 1-3.2 cm širok, prozirno crtast, prvo je tamno crvenkasto-smeđ, kasnije blijedi i postaje crvenkasto-smeđ do ružičasto-smeđ, na sredini je tamniji; stručak je 15-65 x 1-2.5 mm, svijetložut, kasnije smeđi od baze, baza je prekrivena bijelim vlakancima; 16-20 listića doseže stručak, prirasli, kratko se spuštaju po stručku sa zupcem, kasnije su na bazi poprečno povezani žilicama, bjelkasti, oštrica je iste boje ili crvenkasto-smeđa; spore su amiloidne, Q = 1.4-1.8, Qav = 1.6, cheilocistide su vretenaste, rijetko su u obliku boce ili batinaste, 20-63 x 8-14 µm, pleurocistide su slične, ako su prisutne; raste u miješanim i bjelogoričnim šumama kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, uglavnom bukve, te na zemlji pomiješanoj s drvnim ostacima./

Plodno tijelo je sa sivo-plavim nijansama, raste na kori raznog živog bjelogoričnog drveća, ali i na jeli i borovici.

/Klobuk je 2-12 mm širok, prozirno crtast, pahuljast, na početku je sa bjelkastom glazurom, tamno plavo-siv, zatim je plavkast do plavkasto-siv, u starosti postaje smećkast; stručak je 5-25 x 0.2-1 mm, zrnasto-pahuljast, ubrzo je gol, siv do plavkasto-siv, kasnije postaje sve više smeđ, baza gusto prekrivena dugim, bijelim vlakancima; 8-14 listića dopire do stručka, vrlo se kratko spuštaju po stručku sa zupcem, sivi do svijetlo plavkasto-sivi ili sivkasti, kasnije postaju svijetlo sivkasto-smeđi, oštrica je svjetlija; spore su slabo amiloidne, 8-10.5 x 7.5-10 µm, sa 2-spornih bazidije do 13 x 12 µm, Q = 1-1.2, Qav = 1.1, bazidije su 2-4 sporne, cheilocistide su izmiješane sa bazidijama, batinaste, 12-54 x 6-25 µm, sa izraslinama na vrhu, 0.5-20- x 0.5-1 µm; miris mesa nije izražen ili je na plijesan./

Klobuk je obično bijelo-žut, žut na sredini, a bijel prema rubu, stručak je bijel.

/Klobuk je 0.5-3 cm širok, prozirno crtast, bjelkast do bijelo-žućkast, ponekad je sredina više žućkasta; stručak je 20-80 x 1-2 mm, gol, na vrhu je pahuljast, bijel do žućkast, baza je gusto prekrivena dugim, bijelim vlakancima; 20-24 listića dopire do stručka, na bazi su poprečno povezani žilicama, bijeli; spore su neamiloidne, 6.5-9 x 3-4.5 µm, Q = 1.6-2.2, Qav = 1.9, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su izmiješane s bazidijama, vretenaste ili u obliku boce, 30-60 x 5.5-12.5 µm; miris mesa nije izražen; raste uglavnom na otvorenim travnjacima, te u svim tipovima šuma na otpalom lišću ili otpalim iglicama./

Klobuk je grimiznocrven, od ruba blijedi u bijelu, bazidije su 2-sporne.

/Klobuk je 0.3-2 cm širok, slabo je prozirno crtast, svijetlo ružičasto-narančast, ružičast, crven ili narančasto crven, vremenom blijedi, rijetko je bijel; stručak je 15-40 x 0,5-2 mm, bijel ili ružičast, često je ružičast na vrhu, na bazi je obrastao sa bjelkastim, isprepletenim micelijskim vlakancima; 11-24 listića dopire do stručka, vrlo kratko se spuštaju po stručku sa zupcem, ružičasti do bijeli, oštrica je bijela; spore su neamiloidne, 7.2-9.5 x 5-5.5 μm, Q = 1.4-1.9, bazidije su 2-sporne, cheilocistide su pomiješane su s bazidijama, vretenaste ili u obliku boce, zašiljene na vrhu, 35-45 x 12-14 μm; miris mesa nije izražen; raste u šumama, po travnjacima, u travi, mahovini, izravno na tlu ili na drvnim ostacima (grančicama) raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća./

Klobuk je žuto-narančast, narančaste boje marelice ili narančasto-smeđ, stručak trljanjem ili na pritisak posmeđi.

/Klobuk je 0.4-3 cm širok, prozirno crtast, žuto-narančast, narančaste boje marelice ili narančasto-smeđ, vodenast, rub je svjetliji, na sredini je tamnije narančaste do smeđe boje; stručak je 10-83 x 0.5-3 mm, potpuno je bjelkasto pahuljast do sitno dlakav, isprva je vodenasto bijel, na bazi je sivkasto-smeđ do tamnosmeđ, koja se većinom produžuje u dugački, tamni, korijen, gusto je prekriven bjelkastim vlakancima; 20-26 listića doseže stručak, usko su prirasli, ponekad se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, na bazi su poprečno spojeni žilicama, krem ​​do okerasti ili sa crvenkastim odsjajem, oštrica je svjetlija do bjelkasta; spore su neamiloidne, 6.8-10.5 x 5.5-7.2 um, Q = 1.1-1.4, Qav = 1.3, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su batinaste do vretenaste, 16-48 x 4-14.5 um, na vrhu su široko zaobljene; miris mesa nije izražen; raste u blizini drveća u svim tipovima šuma ili na mahovinom obraslim srušenim trupcima, tipično na bukvi, ali također i boru, pronađe se i na travnjacima./

Klobuk je obično drugih boja.

Klobuk je svijetlocrven do ružičast s bjelkastim rubom, stručak je bijel.

/Klobuk: 5-15 mm širok, vodenast, blijedi do slamnatožute boje sa slabom ružičastom nijansom i bljeđim rubom, ponekad je prozirno crtast; stručak je 30-65 x 1-1.5 mm, rijetko je s blagom ružičastom nijansom klobuka, ali je mnogo svjetlija, baza je gusto prekrivena bijelim vlakancima; listići su bijelo-žućkasti do blijedo ružičasti sa svjetlijom oštricom; spore su neamiloidne, 7-9.5 x 3.5-5 μm, Q = 1.5-2.1, Qav = 1.9, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su vretenaste, 40-53 x 7-11 µm, izmiješane su s bazidijama, rjeđe naborane na vrhu; miris mesa nije izražen; raste u svim tipovima šuma, u travi ili na mahovini./

Stručak je prvo bjelkast, kasnije je trobojan, od vrha prema dnu je žut, žuto-narančast, crveno-smeđ i tamnosmeđ, klobuk je sivo-smeđih nijansi, raste gotovo isključivo na krupnijim drvnim ostacima hrasta.

/Klobuk je 1-4 cm širok, prozirno crtast, gol, po vlažnom je vremenu ljepljiv, bjelkast s kremastim do smećkastim nijansama ili žućkast, postupno tamni, postaje tamnosmeđa, tamno crvenkasto-smeđ ili tamno sivo-smeđ, na sredini je često crno-smeđ, rub je svjetliji, nazubljen, prelazi listiće; stručak je 30-150 x 1.5-6 mm, poslije je vlaknast do vlaknasto ljuskav, pri dnu je gusto prekriven dugim, bjelkastim, žutim do okerastim vlakancima; listići su gusti, 22-33 ih dopire do stručka, isprva su bjelkasti, zatim crvenkasti ili svijetlo sivo-smeđi, na kraju su često sa ružičastom nijansom ili postanu točkasti s vinskicrvenim mrljama, osobito uz rub klobuka, oštrica je iste boje ili bjelkasta; spore su amiloidne, 7-11 x 5-8 µm, Q = 1.2-1.8, Qav = 1.5, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su batinaste, kruškolike, valjkaste ili nepravilnog oblika, 19-35 x 6.5-13.5 µm, prekrivene su sa rijetkim, neravnomjerno raspoređenim, valjkastim, jednostrukim do račvastim izraslinama 1-17 x 0.5-2 µm; meso miriše na krastavce ili jako na brašno, nekad na užeglo ulje/

Plodno tijelo je s bordocrvenim do ljubičastim nijansama, klobuk je do 1 cm širok.

/Klobuk je prozirno crtast, pahuljast, kasnije postaje više smeđ; stručak je 4-20 x 0.2-1 mm, prvo je pahuljast do bijelo ljuskav, ubrzo je gol, više ili manje je boje klobuka, baza je gusto prekrivena dugim, bijelim vlakancima; 6-14 listića dopire do stručka, u početku su boje klobuka, kasnije blijede, postaju bjelkasti, na kraju više ili manje sivkasto-smeđi, oštrica je svjetlija; spore su amiloidne, sa 4-spornih bazidija su 8-11 x 8-10 µm, sa 2-spornih bazidija su duge do 14.5 µm, Q = 1-1.3, Qav = 1.1, bazidije su 2-4 sporne, cheilocistide su izmiješane s bazidijama, batinaste, 15-40 x 6-14 µm, prekrivene su neravnomjerno raspoređenim, jednostrukim do račvastim, zakrivljenim do vijugavim izraslinama 1-10 x 0.5-1.5 µm; miris mesa nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, najčešće vrbe./

Plodno tijelo je vrlo sitno, klobuk je širok 1-5 mm, ružičastih nijansi, raste isključivo na otpalom lišću hrasta, bazidije su 2-sporne.

/Klobuk je prozirno crtast, pahuljast, svijetloružičast, ružičasto-narančast do ružičasto-smeđ, često je tamniji na sredini, kasnije često bljeđi do blijedo ružičaste boje, ponekad je skoro potpuno bijel; stručak je 5-40 x 0.2-0.4 mm, na bazi je lagano gomoljast, u mladosti je tamnosiv na vrhu i siv na donjem dijelu, kasnije postaje siv do vodenasto bijel, pahuljast, na dnu baze je ponekad s vrlo tankim, zrakastim vlakancima; listići su rijetki, 5-13 ih dopire do stručka, prilično su široki, usko do široko prirasli, ponekad se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, ružičasti do bijelo-ružičasti, oštrica je bijela; spore su amiloidne 10-12.5 x 3.8-5 µm, Q = 1.9-2.5, Qav = 2.1, cheilocistide su batinaste do kruškolike, 14-29 x 6-16 µm, na vrhu su prekrivene prilično brojnim, ravnomjerno raspoređenim, kratkim, valjkastim izraslinama dugim 1-5 µm; miris mesa nije izražen./

Plodno tijelo je potpuno ili djelomično ružičasto do ljubičasto.

Plodno tijelo je drugih boja.

Klobuk je ujednačeno ružičast, stručak je svjetliji, bijel ili svijetloružičast, batinasto se zadebljava prema bazi.

/Klobuk je 2.5-6 cm širok, plitko je brazdast, prozirno crtast, vodenast, tamno do svijetlo ružičast ili ljubičasto-ružičast, kasnije blijedi i postaje žućkast na sredini; stručak je 60-100 x 4-10 mm, pahuljast, urašteno vlaknast, često je na donjem dijelu žućkast, baza je više ili manje gusto prekrivena dugim, bjelkastim do žućkastim vlakancima; listići su ružičasti, prirasli, izgledaju gotovo slobodno; spore su amiloidne, 7-8.5 x 4-5 µm, bazidije su 4-sporne, Q = 1.5-1.9; Qav = 1.7, cheilocistide i pleurocistide su vretenaste, batinaste do kuglaste, 20-90 x 8-18(-36) μm, s kratkim ili dugim stalkom, glatke; miris mesa je vrlo jak i neugodan na rotkvice; raste najčešća po bjelogoričnim šumama, obično ispod hrasta ili bukve./

Klobuk je žuto-oker, prema rubu je više ili manje crvenkasto-siv, stručak je svijetloljubičast do crvenkasto-siv, raste na otvorenim travnjacima.

/Klobuk je 2.5-5 cm širok, rub je narebran; stručak je 6.5-8 cm visok, na vrhu je svjetliji, baza je bijelo baršunasta; listići su prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, sivkasti s više ili manje izraženim ružičastim tonom; spore su amiloidne, 6.5-8 x 3.2-4 μm, Q = 1.8-2.2, Qav = 1.97, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su batinaste, vretenast ili mjehuraste, glatke, 22-81 x 10-22 µm, na vrhu su široko zaobljene, rijetko su s jednom ili dvije valjkaste izrasline; meso miriše na rotkvice./

Meso miriše na cedrovinu prije prereza, klobuk je sa vrlo jasnom koncentričnom zonom, uz rub ili na polovici ispupčenja, crveno-sive i sivo-ljubičaste boje, listići su prilično tamni.

/Klobuk je 1.5-4.5 cm širok, prozirno crtast, isprva je tamno ljubičasto-smeđ do crvenkasto-ljubičast, blijedi u žuto-ljubičastu, sivkasto-ljubičastu ili sivkasto-ružičastu boju, sa ili bez smeđih nijansi, ispupčenje često postaje bjelkasto i kontrastno u odnosu na koncentričnu zonu i rub; stručak je 40-110 x 1.5-6 mm, ukorijenjen, gol,  na vrhu je pahuljast do sitno dlakav, u mladosti je boje klobuka, kasnije je sve više smeđ, odnosno ružičasto-smeđ do tamnosmeđ, baza je prekrivena dugim, žućkastim vlakancima; 24-36 listića dopire do stručka, usko su prirasli, sivkasto-ljubičasti, tamno ljubičasto-smeđi do crvenkasto-ljubičasti, kasnije izblijede, oštrica je blago erodirana, bjelkasta; spore su amiloidne, 7.4-9.8 x 3.6-5.4 μm, bazidije su 4-sporne,  cheilocistide su batinaste, vretenaste do gotovo valjkaste ili nepravilnijeg oblika, glatke, 22.5-80 x 3.5-20 μm, pleurocistide su rijetke, slične cheilocistidama; raste u bjelogoričnim šumama, obično šumama bukve, na drvnim ostacima i na zemlji izmiješanom sa drvnim ostacima./

Meso miriše na rotkvice prije prereza, klobuk nije pojasast, listići su dosta svijetli, bjelkasti ili sa svijetlom ružičastom ili ljubičastom nijansom.

Klobuk je 1-5 cm širok, napadno je prozirno crtast, listići su široki, usko su prirasli, zaokruženi uz stručak.

/Klobuk je brazdast, vodenast, gol, dosta je promjenjive boje, svijetloružičast s ljubičastim odsjajem, ružičasto-siv, ljubičasto-siv do tamnoljubičast, ali također bijel, žut ili svijetloplav, često je svijetloljubičasto izblijeđen; stručak je 40-90 x 2-7 mm, ponekad je malo zadebljan na bazi, gladak, gol, na gornjem je dijelu pahuljast, bjelkast do ružičast ili ljubičast, ružičasto-ljubičast, baza je više ili manje gusto prekrivena dugim, bjelkastim vlaknima; 20-40 listića dopire do stručka, izgledaju gotovo slobodni, ponekad se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, na bazi su poprečno povezani žilicama, oštrica je iste boje; spore su amiloidne, 6-9.5 x 4-5.2 µm, Q = 1.4-2.1, Qav = 1.7, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su vretenaste, batinaste do valjkaste, 25-75 x 11-18 µm, sa kratkim do dugim stalkom, glatke, vrh je široko zaobljen; meso miriše vrlo jako i neugodno na rotkvice; raste u svim tipovima šuma, a nešto češće u crnogoričnim šumama, rjeđe na otvorenim staništima./

Mycena pura s.l.

Klobuk je 1-2 cm širok, nije napadno napadno je prozirno crtast, listići su široko prirasli ili se kratko spuštaju po stručku, nisu zaokruženi uz stručak.

/Klobuk je svijetlosmeđ, s više je ili manje izraženom ružičasto-ljubičastom nijansom, prozirno crtast, vodenast, gol, blijedi do gotovo bijele boje, rub je iste boje ili svjetliji; stručak je 20-40 x 1.5-4 mm, krhak, na gornjem je dijelu sitno dlakav, većim dijelom je gol, iste je boje kao i klobuk ili nešto svjetliji, baza je prekrivena grubim, bjelkastim vlakancima; 20-28 listića dopire do stručka, široko su prirasli ili se kratko spuštaju po stručku, bijeli s ružičastom nijansom, oštrica je iste boje ili nešto svjetlija; spore su amiloidne, 7.2-9 x 3.6-4.5 µm, cheilocistide su vretenaste, batinaste do mjehuraste, glatke, 30-75 x 9-18 µm; otrusina je bijela; meso miriše na rotkvice; raste u crnogoričnim šumama, obično uz borove ili smreke, ali se proneđe i u bjelogoričnim šumama, ispod bukve./

Raste na obalnim pješčanim nanosima i travnjacima, plodno tijelo je zelenkasto.

/Klobuk je 0.5-2.5 cm širok, gladak do plitko brazdast, maslinastozelen, maslinasto-siv do maslinasto-smećkast, ponekad je više smećkast ili lagano crvenkast na sredini, a rub je sivkasto-zelenkast, vodenast, po suhom vremenu blijedi i postaje oker-zelenkast, žuto-zelenkast ili žuto-smeđ, rub je prozirno narebran do polovice promjera; stručak je 15-50 x 1-2 mm, više je ili manje ukorijenjen, gol, na gornjem je dijelu pahuljast ili sitno dlakav, sivkasto-smeđ, žućkasto-siv, sivo-zelen do prilično tamno sivo-maslinast, na vrhu je bjelkast, sivkast do sivkasto-smeđ, baza je prekrivena dugim, blijedo zelenkastim do bjelkastim vlakancima; 14-22 listića dopiru do stručka, bjelkasti ili sivkasto-smeđi do žućkasto-sivo-zeleni, oštrica je svijetložuta, limunastožuta, žuto-zelenkasta do zelenkasta, na kraju je boje površine listića ili čak svjetlija; spore su amiloidne, dekstrinoidne, 8-11 x 5.2-7 µm, Q = 1.4-1.6, Qav = 1.56, bazidije su 4-sporne,  cheilocistide su batinaste do kruškolike, ponekad su gotovo valjkaste, 15-50 x 8-22 µm, s blijedo zelenim do žućkastim sadržajem, prekrivene su s malobrojnim, ravnomjerno raspoređenim bradavicama ili valjkastim izraslinama 1-6 x 0.5-1.5 µm, rjeđe su potpuno glatke, a ponekad su izrasline mnogo duže, šire i razgranate; miris mesa je kod svježih primjeraka donekle kemijski, a izraženo na jod kada se suši./

Stručak je sivo-plav do sivo-ljubičast, klobuk je žućkast ili sivo-smeđ, listići su bjelkasti ili žuti.

/Klobuk je 1-2.5 cm širok, prozirno crtast, vodenast, pojavljuje se u dvije forme s različitim bojama, prva je svjetlija, sivkasta do žućkasta forma, a druga tamnija, sivo-smeđa; stručak je 25-100 x 1-3 mm, na vrhu je pahuljast, isprva je ljubičasto-sivkast ili plavkasto-siv, kasnije postaje sivkast, siv do sivkasto-smeđ, na vrhu je bjelkast, baza je dugo s ljubičastim nijansama, baza je prekrivena dugim, bjelkastim do žućkastim vlakancima; 16-30 listića dopire do stručka, često su s ružičastom nijansom; spore su amiloidne, 7-9 x 4.5-5 µm, Q = 1.5-1.9, Qav = 1,7, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su batinaste ili u obliku boce, rjeđe su gotovo kuglaste ili donekle nepravilnog oblika, 17-65 x 7-24 µm, prekrivene s bradavicama ili općenito kratkim, valjkastim izraslinama na vrhu; meso miriše lagano na jod, osobito kada se suši; raste na krupnijim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća, najčešće bukve, rjeđe na zemlji izmiješanom s drvnim ostacima./

Spore su duge 6-9 µm, prosječni Qav je oko 1.9, meso je žućkasto do smećkasto, miris nije izražen, listići su široko prirasli, vrlo kratko se spuštaju po stručku sa zupcem.

/Klobuk je 1-3 cm širok, prozirno crtast, bijel do kremast, često je sa svijetlom ružičasto-smeđom nijansom na sredini, u starosti mjestimično s mrljama; stručak je 30-70 x 1-3 mm, bijel, prema dnu je bjelkast do siv, osobito u mladosti, baza je često ukorijenjena i prekrivena bjelkastim vlakancima; 23-28 listića doseže stručak, bijeli, kasnije su ponekad sa laganom ružičastom nijansom; spore su amiloidne, 6-9 x 3.8-4.8 µm, Q = 1.8-2.1, Qav = 1.9, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su vretenaste ili u obliku boce, 25-40 x 5-9 x 1-3 µm, vrh je općenito zašiljeno sužen, ponekad je više zaobljen, nema pleurocistide; raste na krupnijim drvnim ostacima raznog crnogoričnog drveća, obično smreke ili bora, te prividno na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima./

Spore su duge 8-11 µm, prosječni Qav je oko 1.7, meso je bijelo, osušeno miriše na jod, listići su usko prirasli.

/Klobuk je 0.5-3 cm širok, rub je više je ili manje prozirno narebran, zrnast, ubrzo je gol, sivkast, krem ​​do bijelo-žućkast, rub je obično bjelji, ali također može biti i žući; stručak je 10-70 x 0.5-2.2 mm, vodenasto bijel do sivkast, prema dnu je tamniji, baza je prekrivena vlakancima; 16-34 listića dopiru do stručka, bijeli; spore su amiloidne, 8-11 x 4.5-7 µm, Q = 1.5-2, Qav = 1.7, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su batinaste do kruškolike, često su debeljuškaste i bez šiljka, 15-45 x 7-19.5 µm, prekrivene s relativno malo, prilično ravnomjerno raspoređenih, ravnih ili donekle zakrivljenih, valjkastih izraslina, od kojih su neke glavičaste na vrhu, 1-18 x 1-1.5 µm, pleurocistide su odsutne; meso je bijelo; raste na krupnim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog ili crnogoričnog drveća, često johe./

Ključ F - plodno tijelo je bijele boje

Spore su gotovo kuglaste, Q = 1.1-1.2.

Raste na krupnijim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća, klobuk i stručak su sitno dlakavi, spore su amiloidne.

/Klobuk je 2-6 mm širok, brazdast, prozirno crtast, bijelo dlakav do brašnast, rub je dlakav; stručak je 5-18 x 0.1-1 mm, pri dnu je malo proširen, na gornjem je dijelu bijelo pahuljast, a na donjem gusto bijelo dlakav, vodenasto bijelo-sivkast; 7-14 listića doseže do stručka, široko su prirasli, vrlo kratko se spuštaju po stručku sa zupcem, bijeli, oštrica je iste boje; spore su amiloidne, 6-10 x 6-8 µm, Qav = 1.1-1.2, cheilocistide su batinaste, 15-40 x 7-25 µm, sa gustim, malim, valjkastim izraslinama na vrhu dugim do 1.5 µm; miris mesa nije izražen./

Raste po močvarama na potopljenim stabljikama trske, klobuk i stručak nisu sitno dlakavi, spore su neamiloidne.

Rub klobuka je u vidu sitnih trokutastih izbočina, kao nazubljen ili resast, a listići su niski i duboko račvasti.

/Klobuk je 0.5-1.5 cm širok, skoro uvijek ekscentrično spojen sa stručkom, opnast, prozirno crtast, bijel, rub je uzdignut po vlažnom vremenu, s ručnim se povećalom mogu uočiti fini ostaci svilenkastog ovoja u vidu trokutastih izbočina na rubu, kao nazubljen ili resast; stručak je 15-40 x 0.5-1.1 mm, malo je bulbozan na bazi, bjelkast, staklasto proziran, sitno vlaknast, baza je malo pahuljasta od micelija; listići su prirasli, na bazi su povezani poprečnim žilicama, bijeli; spore su amiloidne, 6.5-9 x 4-5 µm; miris mesa nije izražen; raste po parkovima, livadama i travnjacima, te po obalnim šikarama, kao saprofit krupnih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, obično johe, ali također i prividno na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima./

Raste na bazi živog gaveza (Symphytum officinale), listići se spuštaju po stručku.

/Klobuk je 0.5-2 cm širok i oko 1 mm debeo, opnast, prozirno crtast, gol, bijel; stručak je 4-7 cm visok, bijel, sitno je zrnast, na bazi je bjelkasto dlakav od micelija; listići su dobro razvijeni, bijeli; spore su  8-11 x 3-5 µm, Q = 1.8-2.6, Qav = 2.1, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su u obliku zašiljene boce, 19-31 x 3-10 µm; miris mesa nije izražen./

Raste na drugačijim podlogama, eventualno na trulom lišću gaveza.

Raste izravno na tlu.

/Klobuk je 3-6 mm širok, bijel, vodenast; stručak je 4-8 x 1-2 mm debeo, proziran, bijel; listići su široko razmaknuti, spuštaju se po stručku, bijeli; spore su 9-11 × 3-5.5 µm; miris mesa nije izražen; raste u šumama i na otvorenim područjima./

Raste na krupnijim drvnim ostacima (panjevi) crnogoričnog drveća, obično bora.

/Klobuk je 0.5-1.2 cm širok, bijel, sitno je pahuljast, rub je lagano narebran; stručak je ukorijenjen, bijel, gotovo je proziran, sitno je pahuljast; listići su dosta široki i gusti, prirasli su ili se kratko spuštaju po stručku, bijeli; spore su 7-10 x 2.5-3.5 µm, bazidije su uglavnom 2-sporne, sve vrste cistida su glavičaste na vrhu; miris mesa nije izražen./

Raste u šumama na sloju lišća ili iglica.

Obično više od 35 listića dopire do stručka, nema pleurocistide, cheilocistide su kratke šiljate.

/Klobuk je 0.5-1.5 cm širok, bijel, kremast ili kremasto-žućkast, sredina s tendencijom da postane žućkasta ili žućkasto-smeđa, rub je uzdignut, nepravilan i prozirno narebran; stručak je 10-60 x 0.5-2.1 mm, bjelkast, proziran, baza je sa bijelim vlakancima; listići se spuštaju se po stručku, spojeni su s poprečnim žilicama na dnu, bijeli; spore su 6-9.1 x 2.5-4.3 µm, bazidije su 2-sporne, cheilocistide su kratke i zašiljene, nema pleurocistide; miris mesa nije izražen; raste u svim tipovima šuma, češće u bjelogoričnim šumama, po parkovima, u grmlju, na sloju lišća ili iglica obraslih mahovinom./

Manje od 35 listića dopire do stručka, nema pleurocistide, cheilocistide su kratke šiljate.

/Klobuk je 0.5-1 cm širok, bijel, prozirno crtast; stručak je bijel, pahuljast; listići su niski, bijeli; spore su 6-9 x 2-4 µm,  s velikim je pleurocistidama, dužine 30-50 µm; miris mesa nije izražen; raste u svim tipovima šuma, po parkovima i u grmlju, na sloju lišća ili iglica obraslih mahovinom./

Listići ne postoje ili su izraženi u obliku vena, najviše četiri po plodnom tijelu, spuštaju se po stručku.

/Klobuk je 0.4-1.4 mm, bijel, rub je kasnije malo valovit; stručak je 20-100 x 0.1-0.2 mm, bijel, gladak, prema dnu malo dlakav; listići su bijeli; spore su 10-13 x 3-3.5 µm, Q = 3.3-4.3 µm, Qav = 3.8 µm, nema cheilocistide; miris mesa nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama na lišću raznog bjelogoričnog drveća, najčešće vrbe ili lijeske./

Ima više od 4 listića.

Klobuk je širok od 5-20 mm, uglavnom raste na trulom lišću.

/Klobuk je bijel, čitava je površina gusto dlakava, ispod kožice je sa želatinoznim slojem, rub je dlakav; stručak je 50-80 x 1-4 mm, jako je zadebljan na vrhu, proziran, bijel, dlakav; listići su izraženi kao niski nabori, spuštaju se po stručku, rijetko dosegnu rub klobuka, bijeli; spore su 6.5-11 × 3.5-5.5 µm, Q = 1.6-1.8, bazidije su 2-sporne, nema cheilocistide i pleurocistide; miris mesa nije izražen./

Cheilocistide su mjehuraste sa širokim vratom, listići su slabo razvijeni, široko su prirasli, raste u šumama na krupnijim drvnim ostacima.

/Klobuk je 2-5 mm širok, bijel, vrlo je slabo zrnasto-ljuskav (vidljivo sam uz pomoć povećala), lagano je prozirno crtast; stručak: 4-8 x 0.2-0.5 mm, često je malo ekscentričan, proziran, bijel, gusto je pahuljast, baza je ponekad s micelijskim nitima; listići su bijeli, često ispuštaju sitne bezbojne kapljice; spore su 8.5-13 × 2.5-4.5 µm, Q = 3, cheilocistide su 20-28 × 5-8.5 µm; miris mesa nije izražen./

Nema cheilocistide, listići su uski, spuštaju se po stručku, raste u otvorenim područjima bez drveća, na travnjacima i livadama, na biljnim ostacima ili rizomima trava.

/Klobuk je 2-5 mm širok, bijel, gol do dlakav, vodenast, rub je cjelovit i narebran; stručak je 5-30 x 0.1-0.3 mm, bijel, gladak ili blago dlakav; listići nedostaju ili su izraženi kao vene koje ne dopiru do ruba klobuka, bijeli; spore su 10-16 x 3.5-5 µm, Q = 2.8-3.2, bazidije su 2-sporne; miris mesa nije izražen./ 

Raste na krupnijim drvnim ostacima.

Raste na lišću, iglicama, sitnim drvnim ili biljnim ostacima.

Listići se spuštaju po stručku.

Listići su usko do široko prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem.

Više od 12 listića dopire do stručka.

/Klobuk je 3-7 mm širok, bijel ili krem, vodenast, dlakav do pahuljast (uočljivo samo s povećalom), kod svježih primjeraka je sa prozirnim kapljicama po površini; stručak je bijel; listići se spuštaju po stručku; spore su 6.5-8.5 x 4.5-5.5 μm, cheilocistide su glavičasto zaobljene na vrhu; miris mesa nije izražen; raste  na krupnijim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća./

Manje od 12 listića dopire do stručka.

/Klobuk je 0.5-1.1 cm širok, prozirno crtast, sitno je dlakav, bijel do bijelo-sivkast, rub je često valovit; stručak je 10-60 x 0.5-1.2 mm, baza je gomoljasto zadebljana, bijel, dlakav; listići su široko prirasli, spuštaju se po stručku; spore su 6.5-10 x 2-4 µm, Q = 3.2, bazidije su 4-sporne; miris mesa nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama na krupnijim i vlažnim drvnim ili biljnim ostacima./

Prosječna dužina spora je 6-6.5 µm, klobuk je širok do 5 mm.

/Klobuk je bijel, proziran, lagano je brazdast, često je prozirno crtast, gusto je sitno dlakav, s dužim dlačicama prema dnu, rub je malo nazubljen; stručak je 2-14 x 0.2-0.6 mm, bijel ili blago crvenkast na dnu, cijelom je dužinom gusto maljav; listići su široko prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, bijeli; spore su neamiloidne, nedekstrinoidne, 5-7.5 x 2.7-4 µm, Q = 1.9-2, cheilocistide su vretenaste s nabreklom bazom, rijetko su valjkaste, tankih stijenki, 20-45 x 10-12 um; miris mesa nije izražen; raste na krupnijim drvnim ostacima (bez kore) raznog crnogoričnog drveća i na sloju iglica./

Listići su prilično široki, raste obično u podnožju živog drveća, cheilocistide su u obliku boce sa zaobljenim vrhom.

/Klobuk je 0.5-1.5 cm širok, bjelkast do kremast, kasnije postaje žućkast, osobito na sredini, do sredine je prozirno narebran; stručak je 15-30 x 0.5-2 mm, bijel, u starosti je žućkast do žuto-smeđ, osobito na donjem dijelu, čitav je sitno dlakav, na dnu je gusto, bijelo vlaknast; listići su račvasti, obično ih 15-22 doseže stručak, bijeli, kasnije su žućkasti; spore su 6.4-9.5 x 4.7-6.3 µm, Q = 1.3-1.8, cheilocistide su izmiješane sa bazidijama, 35-60 x 10-20 µm; miris mesa obično nije izražen ili je malo neugodan užegli; raste u bjelogoričnim šumama, parkovima, vrtovima, kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (trupaca) obraslih mahovinom./

Listići su uski, raste obično na truloj kori, cheilocistide su zašiljene.

/Klobuk je 0.5-1.2 cm širok, sitno je dlakav, dlačice su po vlažnom vremenu često s kapljicama vode, bijel, kasnije je bjelkast, krem ​​do sivkast; stručak je 10-27 x 0.1-1 mm, ponekad je ekscentričan, sitno je dlakav, dlačice su često sa kapljicama vode, bijel, baza je ponekad s kratkim vlakancima; listići su dobro razvijeni, 12-20 ih dopire do stručka, bijeli; spore su neamiloidne, 9-11 x 3-4.5 μm, cheilocistide su u obliku boce, vretenaste ili batinaste, 22-30 x 4-8 µm; miris mesa nije izražen; raste u svim tipovima šuma, parkovima i vrtovima, najčešće ispod hrasta ili bukve./

Manje od 10 listića dopire do stručka, meso miriše na klor.

/Klobuk je 2-4 mm širok, opnast, bijel, brazdast, po vlažnom je vremenu prozirno crtast, ponekad izlučuje sitne bezbojne kapljice; stručak je 4-15 x 0.2-0.5 mm, bijel, proziran, na vrhu je fino pahuljast, pri dnu je s bijelim do smećkastim rizomorfima; listići su široko prirasli do silazeći, ponekad ne postoje, već su izraženi u obliku žilica, ne dopiru do ruba klobuka, rijetko su cjeloviti, nekad su račvasti, bijeli; spore su neamiloidne, nedekstrinoidne, 6-10 x 1.5-4 µm, Q = 3.4, nema cheilocistide; raste u bjelogoričnim šumama na lišću, najčešće bukve ili hrasta./

Raste na na stabljikama i lisnim ovojnicama vodenih zeljastih jednosupnica, kao što su sit (Juncus), šašina (Scirpus) i šaš (Carex), površina nije prozirno crtasta, listići su slabo razvijeni.

Raste na lišću, grančicama ili ostacima drugih biljaka, površina je prozirno crtasta, listići su dobro razvijeni.

/Klobuk je 2-10 mm širok, bijel do lagano sivkast, po suhom je vremenu žućkast, kasnije je okerast na sredini, sitno ljuskav (vidljivo samo pomoću povećala), rub je valovit; stručak je 10-35 x 0.25-0.5 mm, zadebljan prema vrhu, bijel, proziran, dlakav, osobito prema bazi, na bazi je bez bazalnog micelija; listići su široko prirasli ili se kratko spuštaju po stručku, sa žilicama, bijeli; spore su 8-11.5 x 3.5-5.5 µm, bazidije su 4-sporne, nema cheilocistide; miris mesa nije izražen; raste po livadama, pašnjacima i šumama, u vlažnim i močvarnim područjima./

Prosječna dužina spora veća je od 10 µm.

Prosječna dužina spora manja je od 10 µm.

Klobuk je širok najviše do 4 mm.

Klobuk je obično širi od 4 mm. 

Raste gotovo isključivo na trulom lišću bukve, na vrhu stručka je siv.

/Klobuk je 1-3 mm širok, pahuljast, prozirno crtast, bijel do sivkast, sredina je ponekad tamnija; stručak je 20-40 x 0.25-0.5 mm, končast, na bazi je manje ili više gomoljast, pahuljast, gol, samo je na bazi dlakav, na kraju je vodenasto bijel, pričvršćen je na supstrat snopom zrakastih, tamnosmeđih do crnkastih vlakanaca, koji se nekad mogu vidjeti samo uz pomoć povećala; 6-10 listića dopire do stručka, usko su prirasli, ponekad se čini kao da su prirasli na ovratnik, bijeli do sivkasti; spore su amiloidne, 8.5-13.5 x 2.8-4.5 μm, cheilocistide su batinaste do kruškolike, 14-26 x 7-15 µm, prekrivene su ravnomjerno raspoređenim, valjkastim, ravnim, jednostrukim izraslinama ili bradavicama 2-4.5 x 0.5-1 μm; miris mesa nije izražen./

Raste gotovo isključivo na trulom lišću hrasta, vrh stručka je bijel.

/Klobuk je 1-4 mm širok, slabo je prozirno crtast, dlakav ili zrnast, djelomično je proziran, bijel; stručak je 5-50 x 0.1-0.2 mm, končast, zrnast, većim je dijelom gol, pri dnu je dlakav, bijel, ponekad je lagano smećkast pri dnu; 4-11 listića dopire do stručka, često vrlo uski, široko su prirasli, ponekad nisu izraženi ili ne dopiru do stručka, bijeli; spore su amiloidne, kod 4-spornih bazidija su 9-11.8 x 3.5-5 µm, Q = 1.9-2.4, a kod 2-spornih bazidija 10-13.5 x 3.5-5 µm, Q = 2.2-3.2, Qav = 2.6, cheilocistide su batinaste, kruškolike, valjkaste do gotovo kuglaste, 15-27 x 8-15.5 µm, na gornjem su dijelu ježaste, prekrivene su brojnim, ravnomjerno raspoređenim bradavicama ili kratkim izraslinama dugim 1-2 µm; miris mesa nije izražen./

Prosječni Q je oko 3.2.

/Klobuk je 2-8 mm širok, bijel do sivkast, u starosti požuti, prozirno crtast; stručak je 10-20 x 0.3-0.5 mm, bijel, bez bazalnih rizomorfa; listići su dobro razvijeni, 10-12 ih dopire do stručka, prilično su uski, široko su prirasli ili se kratko spuštaju po stručku, bijeli; spore su neamiloidne, nedekstrinoidne, 9-15 x 3.5-5.5 µm, Q = 3.2, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su vretenaste, rijetko su valjkaste, tankih stijenki, 21-35 x 5-7 um; miris mesa nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama na otpalom lišću johe, vrbe ili lijeske, te na trulim listovima i stabljikama lopuha (Petasites) ili paprati./

Prosječni Q je oko 3.7.

/Klobuk je 3-10 mm širok, prozirno crtast, bijel, radijalno je brazdast, gol ili fino baršunast, rub je prvo podvijen, zatim se izravna, sitno je trepavičast; stručak je 15-40 x 0.5-0.75 mm, končast, bijel, prema dnu je blago žućkast, potpuno je dlakav, pri dnu je s bijelim rizomorfima; listići su prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, dosežu rub klobuka, prozirno bjelkasti; spore su neamiloidne, nedekstrinoidne, 10-12.5 x 2.7-3.5 µm, Q = 3.1-4.4, Qav = 3.7, cheilocistide su slične bazidijama, 12-25 x 3-5 µm; miris mesa nije izražen; raste na biljnim ostacima, u bjelogoričnim šumama, najčešće graba, hrasta, jasena, breze, vrbe, lipe i topole./

Meso izraženo jako miriše na klor, kožica klobuka je s malim izraslinama.

/Klobuk je 0.4-1.6 cm širok, bijel do blago sivkast, brazdast, prozirno crtast, rub je narebran; stručak je 40-70 x 0.5-2 mm, bijel, malo je zrnast, na bazi je ljuskav; listići su dobro razvijeni, široko su prirasli ili se spuštaju po stručku, na bazi su spojeni poprečnim žilicama, bijeli; spore su 7-9 x 4.5-5.5 µm, Q = 1.7-1.9, bazidije su 4-sporne, rjeđe su 2-sporne, cheilocistide su s dugim vratom; raste po livadama, pašnjacima i u svim tipovima šuma na lišću, stabljikama raznog bilja ili drugim biljnim ostacima, ali se može pronaći i na sloju iglica ili na krupnijim drvnim ostacima, na vlažnim mjestima./

Prosječna dužina spora je manja od 7, Q = 1.3-1.7.

/Klobuk je 0.5-1.1 cm širok, bijel, u starosti je žuto-smeđ, pahuljasto-dlakav, rub je valovit; stručak je bijel, pahuljast, dlakav, donja je strana tamnija, žuto-smeđa, baza je baršunasta od micelija; listići su prirasli, bijeli; spore su 5.5-7.5 × 3.8-5 µm; miris mesa nije izražen; raste u miješanim i bjelogoričnim šumama, parkovima i livadama, na lišću, rjeđe na stabljikama biljaka./

Prosječni odnos dužine i širine spora Q je oko 3.5.

/Klobuk je 0.5-1.5 cm širok, prozirno crtast, bijel do bjelkast, vodenast, izraženo je dlakav, što je uočljivo pomoću ručnog povećala; stručak je 5-25 x 0.3-1 mm, bijel, zatim je blijedo smeđ ili žuto smeđ u blizini baze, čitav je fino dlakav, prema dnu je izraženije dlakav; listići su uski, bez poprečnih žilica, usko prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, bijeli; spore su neamiloidne, nedekstrinoidne, 7.5-12 x 2.5-3.5 jum, Q = 3.3-3.7, ponekad sa nekoliko vrlo raštrkanih cheilocistida; miris mesa nije izražen; raste na lišću, plodovima ili malim grančicama bukve i hrasta, te na biljnim ostacima, na različitim staništima./

Prosječni Qav je oko 5.

/Klobuk je 0.5-1.2 cm širok, prozirno crtast, bijel, prljavo bijel, sivkast, oker do smećkast, rub je često valovit; stručak je 40-60 x 0.5-1 mm, končast, valjkast, bijel, sivkast, oker do smećkast, na bazi je s bijelim čekinjastim micelijskim nitima; listići su na bazi poprečno spojeni žilicama, široko su prirasli, spuštaju se po stručku, bijeli, oštrica je tupa; spore su neamiloidne, 6.5-11 x 1.5-3.2 µm, cheilocistide su gusto raspoređene, valjkaste, valovite, sa sluzavim naslagama; miris mesa nije izražen; raste u miješanim i crnogoričnim šumama, najčešće šumama smreke, na iglicama ili češerima, na mahovini, kao i biljnim ostacima./

Ključ G - klobuk je sive, smeđe do sivo-smeđe boje sa listićima koji se spuštaju po stručku

Spore su kuglaste ili gotovo kuglaste, Q = 1-1.3.

Spore su eliptične, vretenaste ili valjkaste, Q > 1.2.

Raste na sloju iglica, lišća ili tlu.

Raste po opožarenim terenima, na zemlji izmiješanoj s pougljenisanim drvnim ostacima, klobuk je širok 0.5-1.2 cm, okus mesa nije izražen.

/Klobuk je obično pupčast na sredini, smećkast, smećkasto-siv do tamnosmeđ, rub je lagano kratko crtast i često nepravilan, rastrgan; stručak je 2-4 cm visok, skoro je gladak, tamnosmeđ; listići se kratko spuštaju po stručku, prilično su široki, bjelkasti do sivkasti, oštrica je vijugava i nazubljena; spore su karakteristično s dvostrukom stijenkom, unutarnja je stijenka ježasta, a vanjska amiloidna, 6-8.5 µm; bazidije su 2-sporne, cheilocistide su velike, batinaste ili u obliku boce; miris mesa nije izražen./

Raste ispod bjelogoričnog ili crnogoričnog drveća.

Klobuk je širok 0.8-1.5 cm, okus mesa je blag, raste ispod bjelogoričnog drveća, obično hrasta ili kestena, baza stručka je sa smeđim rizomorfima.

/Klobuk je pupčast, najprije je tamnosmeđ do crveno-smeđ, prozirno crtast, vodenast, kasnije i sušenjem malo posvijetli, osobito prema rubu, lagano je svilenkast, rub je narebran; stručak je 30-45 x 1-2 mm, krut, tamnosmeđ,  do gotovo crno-smeđ, dlakav, na dnu je maljav, sa smeđim je rizomorfima; listići se spuštaju po stručku, svijetlosmeđi do smeđi, oštrica je bjelkasta i nazubljena; spore su amiloidne, 5-7.3 x 2.9-3.7 µm, bazidije su 4-sporne, cheliocistide su izmiješane sa bazidijama, obilne, prozirne, 30-80 x 3-7 µm, na vrhu su sa gustim izraslinama dugim 3-10 µm; miris mesa nije izražen./

Klobuk je obično širi od 1.5 cm, okus mesa je gorak, raste ispod crnogoričnog drveća, obično smreke, jele ili ariša, na sloju iglica, lišća ili tlu, baza stručka je bez smeđih rizomorfa.

/Klobuk je širok 1-4 cm, pupčast, gladak, po vlažnom je vremenu sjajan, kožica se može guliti, sivkast, smeđ do crveno-smeđ, sredina je u mladosti tamnija, kasnije izblijedi, rub je često prozirno narebran; stručak je 10-25 x 2-3 mm, bjelkast, krem-siv, svijetlosmeđ do sivo-smeđ, proziran, kasnije je prema dnu smeđ do tamnosmeđ; listići su bijeli, svijetlo sivo-smeđi, često su s narančastim odsjajem, u starosti su smećkasti; spore su sa dvostrukim su stjenkama, unutarnja je stijenka dekorirana, a vanjska amiloidna, 8-12 µm, Q = 1.1, bazidije su 2-sporne, rijetko su 1-sporne, ponekad su s dugim sterigmama, cheilocistide su prilično velike, valjkaste do batinaste, 32-120 x 6-20 µm, na vrhu su često s prstastim izraslinama; miris mesa nije izražen ili je slab na gljive, kasnije je užegli ili na spermu./

Raste na krupnijim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća, listići se vrlo kratko spuštaju po stručku.

/Klobuk je 0.3-1 cm širok, pahuljast, prozirno crtast, isprva je bijel ili kremast, ponekad je sa žućkastom nijansom na sredini, kasnije je sve više smećkast, bjelkast, bjelkasto-smeđ ili svijetlosmeđ s tamnijom sredinom; stručak je 0.5-1.2 cm visok, sitno je dlakav, osobito prema dnu, bjelkast, kasnije posmeđi od baze, baza je prekrivena bijelim vlakancima; 6-12 listića dopire do stručka, široki, bjelkasti; spore su neamiloidne, 7-11 x 6.5-9.2 µm, Q = 1-1.2, bazidije su 2-4-sporne, cheilocistide su batinaste ili valjkaste, 17-34 x 5-10 µm, na vrhu široko zaobljene, nema pleurocistide; miris mesa nije izražen./

Raste na krupnijim drvnim ostacima (trupci) raznog crnogoričnog drveća, listići se dugo spuštaju po stručku.

/Klobuk je 0.2-1.3 cm širok, suh, okerasto-smeđ, sivkasto-smeđ, žuto-smeđ, ružičasto-smeđ ili maslinasto-smeđ, po vlažnom je vremenu dosta taman, kasnije blijedi, tamno sivo-smeđ na sredini, rub je bljeđi, prozirno crtast, površina je sitno pahuljasto-dlakava, kasnije je gola; stručak je 8–80 x 0.2–1 mm, čitava je površina pahuljasta, svjetliji je od klobuka, krem-smeđ, žućkasto-smeđe, smećkast ili sivkast, baza je prekrivena bjelkastim vlakancima; 8-20 listića dopire do stručka, nešto su svjetliji od klobuka, blijedo smeđi, sivkasto-smeđi do krem-smeđi; spore su neamiloidne, kod 2-spornih bazidija 7-11 × 5.5-9.5 µm, Qav = 1.25 ili kod 4-spornih bazidija 6.5-10.5 × 5-7.5 µm, Qav =1.28, bazidije su 2-4-sporne, cheilocistide su valjkaste do vretenaste, 20–88 × 4–16 µm, sa jednostavnim, račvastim ili donekle razgranatim vratom širine 2–5 µm, često su prekrivene slojem želatinozne tvari; miris mesa nije izražen./

Raste po šumama na paprati, uglavnom na rizomima šumske bujadike (Athyrium filix-femina).

/Klobuk je 3-7 mm širok, prozirno crtast, gol, svijetlosmeđ do bjelkast, sredina je često tamnosmeđa, a rub bjelkast; stručak je 20-50 x 0.5-1 mm, žućkasto-smeđ, na vrhu je bjelkast, a tamniji na donjem dijelu, baza je prekrivena dugim vlakancima; 14-17 listića dopire do stručka, bijeli; spore su amiloidne, 7.5-9.8 x 4.5-5.7 µm, Q = 1.3-1.8, Qav = 1.5, cheilocistide su batinaste do kruškolike, 15-33 x 8-17 µm, na vrhu su prekrivene valjkastim izraslinama 0.5-7 x 0.5-0.8 µm; miris mesa nije izražen./

Klobuk je prekriven odvojivim želatinoznim ovojem, a oštrica listića sa odvojivom želatinoznom niti.

Raste uglavnom u crnogoričnim šumama na sloju otpalih iglica, listići su bijeli do svijetlo sivo-smeđi.

/Klobuk je 0.5-2 cm širok, prozirno crtast, sluzav do ljepljiv, gol, na sredini je tamnosmeđ, a prema rubu svijetlosmeđ do sivkasto-smeđ; stručak je 20-60 x 1-1.5 mm, na gornjem je dijelu pahuljast, sluzav do ljepljiv, prekriven je želatinoznom ovojnicom koja se može odvojiti, na vrhu je bjelkast, donji dio je sivo-smeđ do tamnosmeđ, baza je prekrivena dugim, bjelkastim vlakancima; 14-25 listića dopire do stručka; spore su amiloidne, 7-11 x 3.5-5 µm, Q = 1.8-2.2, Qav = 2, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su valjkaste, u želatinoznoj tbari, 18-35 x 2-4.5 µm, na vrhu su sa jako račvastim izraslinama 2-13 x 1-2.5 µm; miris mesa nije izražen ili je na brašno./

Raste u travi u otvorenim područjima, po livadama, travnjacima i poljima, listići su sivkasti do tamnosivi.

/Klobuk je 1-2.5 cm širok, prozirno crtast, pahuljast, ljepljiv, sivo-crn, crno-smeđ do sivo-smeđa, po suhom je vremenu bljeđi, često je tamniji na sredini i rubu; stručak je 30-65 x 1.5-3.5 mm, na vrhu je pahuljast, sivkast, obično je tamniji na donjem dijelu, baza je prekrivena s rijetkim vlakancima; 30-32 listića dopiru do stručka, oko 1 mm široki, spuštaju se po stručku sa zupcem, oštrica je svjetlija; spore su slabo amiloidne, 9.2-10.3 x 4.7-5.4 µm, Q = 1.8-1.9, bazidije su 4-sporne , cheilocistide su batinaste, 18-32 x 5.5-7 µm, na vrhu su prekrivene s relativno malo, neravnomjerno raspoređenih, ponekad zakrivljenih, valjkkastih do batinastih izraslina 2.5-14.5 x 1.5-5.5 µm; miris mesa podsjeća na brašno./

Stručak je sa debelim sluzavim omotačem, a na donjem dijelu s debelom želatinoznom nakupinaom koja je spojena na supstrat, oštrica listića je sitno nazubljena.

/Klobuk je 0.5-2 cm širok, bjelkast, žućkast, sivo-smeđ ili je narančasto-smeđ, nešto je tamnije smeđe boje na sredini, sitno je zrnasto-baršunast, rub je lagano prozirno narebran; stručak je 30-50 x 0.5-1 mm, vrlo je dug, končast, često je korjenast, u mladosti je s vodenastim kapljicama po površini, boje je klobuka, bjelkast ili sivo-smeđ; 14-17 listića dopire do stručka, oštrica je nazubljena, bijeli, staklasti; spore su amiloidne, 8-13 x 3.5-6 µm, cheilocistide su vretenaste, valjkaste, malo zadebljanih stijenki; miris mesa nije izražen; raste u miješanim šumama, uglavnom kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, kao i na biljnim ostacima./

Raste po močvarama i tresetištima, obično raste na tresetnoj mahovini (Sphagnum).

Raste na sitnijim ili krupnijim drvnim ostacima.

Raste na stabljikama trava, sloju iglica, lišću ili tlu.

Raste uglavnom na drvnim ostacima raznog crnogoričnog drveća, najčešće bora.

/Klobuk je 0.7-1.5 cm širok, prozirno crtast, mazav, svijetlosmeđ do smeđ, često je tamno sivo-smeđ na sredini i sivo-smeđ prema rubu; stručak je 20-60 x 1-2 mm, na gornjem je dijelu fino pahuljast, suh, po vlažnom je vremenu ljepljiv, ponekad je prekriven sa sluzavom prevlakom, siv do smeđ ili žućkasto-smeđ, na gornjem je dijelu svjetliji do bjelkast, prema dnu je tamniji, baza je prekrivena bijelim vlakancima; 16-20 listića dopire do stručka, bijeli, sivkasti do svijetlosmeđi; spore su amiloidne, 7-9 x 3.5-5 µm, Q = 1.7-2.2, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su batinaste, sa kratkim ili dugim stalkom, 13-33 x 6-12 µm, prekrivene su tankim, kratkim ili dugim, ravnim do zakrivljenim, jednostrukim ili račvastim, valjkastim izraslinama 0.5-10 x 0.5-1.5 µm; miris mesa nije izražen; raste u crnogoričnim šumama kao saprofit krupnih drvnih ostataka raznog crnogoričnog drveća, najčešće bora, te na sloju sitnih grančica i iglica./

Mycena clavicularis

Raste uglavnom na drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća.

Listići su rijetki, 10-17 ih dopire do stručka, spore su dužine 7.5-11 µm, vrh stručka svježeg primjerka u dodiru sa Melzerovim reagensom postane vinskicrven do ljubičasto-smeđ.

/Klobuk je 0.3-1 cm širok, plitko je brazdast, više je ili manje izraženo prozirno crtast, u mladosti je pahuljast do sitno dlakav, žućkasto-smeđ do svijetlo sivo-smeđ, na sredini je tamniji, prema rubu je svjetliji do bjelkast, po suhom je vremenu bjelkast; stručak je 7-30 x 0.5-2 mm, čitav je gusto i sitno dlakav, vodenasto bjelkast ili žućkast ili sa smećkastom nijansom, na donjem je dijelu često sivo-smeđ, baza je više ili manje gusto prekrivena bjelkastim vlakancima s kojima je pričvršćen za supstrat; listići su bijeli, bjelkasti ili s laganom žućkastom nijansom; spore su neamiloidne, 7.5-11 x 4.5-5.8 µm, Qav = 1.8-1.9, bazidije su 2-sporne, cheilocistide su gotovo valjkaste, batinaste ili u obliku boce, 22-45 x 3.5-8 µm, obično su jednostruke, ali također račvaste ili podijeljene na režnjeve ili prekrivene s nekoliko zakrivljenih izraslina, nema pleurocistide; miris mesa nije izražen ili je blag na brašno; raste uglavnom na grančicama bjelogoričnog drveća s korom./

Listići su gušći, 23-30 ih dopire do stručka, spore su kraće, 4.5-6.5 µm, reakcija stručka u dodiru s Melzerovim reagensom je negativna.

/Klobuk je 0.5-2.6 cm širok, pahuljast, nije crtast ili je narebran samo na rubu, mazav do slabo ljepljiv, vodenast, tamnosmeđ, na sredini je tamniji, crno-smeđ do svijetlosmeđ, rub je svjetliji, često bjelkast, po suhom je vremenu krem-smeđ do krem-sivkast s bjelkastim rubom; stručak je 15-45 x 1-3 mm, pahuljast na vrhu, ispod je gol, u mladosti je bjelkast do sivkast, vrh je uglavnom bjelkast, a na donjem je dijelu tamniji, zatim postaje žuto-smeđi do tamnosmeđ s bjelkastim vrhom, baza je gusto prekrivena bjelkastim vlakancima; listići su elastično-žilavi, bjelkasti, sivkasti do smećkasti, ponekad su sa smeđim mrljama, te sa ružičastim odsjajem; spore su amiloidne, 4.5-6.5 x 2-3 µm, Q = 1.8-2.4, Qav = 2.2, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su batinaste do nepravinog oblika, 15-35 x 8-14 µm, na vrhu su prekrivene s prilično rijetkim, neravnomjerno raspoređenim, jednostrukim do račvastim, više ili manje zakrivljenim izraslinama 1.5-11 x 1-2 µm; meso miriše na spermu, kiselkast, pomalo na rotkvice ili na sir camembert; raste busenasto u bjelogoričnim šumama na krupnijim drvnim ostacima različitog bjelogoričnog drveća, najčešće bukve, hrasta, johe i graba./

Meso karakteristično jako miriše na brašno, plodno tijelo je uglavnom homogeno sivkasto do sivkasto-smeđe.

/Klobuk je 0.4-2 cm širok, prozirno crtast, vodenast, crno-smeđ do sivkasto-smeđ ili sivkast do tamnosiv, obično je nešto svjetliji na rubu; stručak je 20-40 x 0.5-2 mm, na vrhu je pahuljast i sivkast, ispod je siv, baza je prekrivena bijelim vlakancima; 12-26 listića dopire do stručka, sivkasti do tamnosivi, oštrica je svjetlija; spore su amiloidne, 7-10.5 x 3.5-6 µm, Qav = 1.6-1.9, bazidije su 2-4-sporne, cheilocistide su batinaste, 10.5-26 x 5.5-12 μm, tankih stijenki, na vrhu su često podijeljene na nekoliko glavica, prekrivene su s rijetkim do brojnim, neravnomjerno raspoređenim, jednostrukim, zakrivljenim izraslinama 3.5-13 x 1-2.5 μm; raste u svim tipovima šuma na sloju iglica ili lišća./

Raste na otpalom lišću ili stabljikama trava.

/Klobuk je 0.5-2 cm širok, sivkast ili blago sivo-smeđ, lagano je brazdast, prozirno crtast, rub je narebran; stručak je 15-40 x 0.8-3 mm, siv do sivo-smeđ, u početku je malo pahuljast, ubrzo je gol, baza može biti prekrivena finim micelijskim vlaknima; listići su bjelkasti do sivkasti; spore su 5.5-8.5 x 3-4.5 µm, cheilocistide 30-55 x 6-12 µm; miris mesa nije izražen./

Baza stručka je izraženo gusto prekrivena dugim bjelkastim vlakancima, listići u dodirom s Melzerovim reagensom postanu vinskicrveni.

/Klobuk je 0.5-2.5 cm širok, prozirno crtast, prvo je pahuljast, ubrzo je gol, vodenast, crno-smeđ do tamnosmeđ s bjelkastim rubom, ponekad u starosti izblijedi i postane tamnosmeđ, a prema rubu sivkasto-smeđ; stručak je 20-70 x 0.5-1.5 mm, na gornjem je dijelu pahuljast, u mladosti je na vrhu plavkasto-crn do sivo-crn, na donjem je dijelu sivkast do svijetlo sivo-smeđ, kasnije je manje ili više sivkast ili sivo-smeđ, na vrhu je uglavnom sivkast do bjelkast; 14-23 listića dopiru do stručka, sivkasti do tamnosivi s bjelkastom oštricom; spore su amiloidne, 7.2-10 x 4-5.5 µm, Q = 1.7-2.5, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su pomiješane s bazidijama, vretenaste, u obliku boce ili batinaste, sa dugim ili kratkim stalkom, tankih stijenki ili je blago zadebljana na najširim dijelovima, 40-85 x 6-24 µm, glatke ili su na najširem dijelu prekrivene sa rijetkim ili brojnim, ravnim ili zakrivljenih, prilično kratkim izraslinama 1.5-3.5 x 1-2 µm; miris mesa nije izražen; raste po pašnjacima, travnjacima, parkovima, cretovima i vlažnim livadama, negnojenim pašnjacima, na mjestima obraslim mahovinom, ili i u crnogoričnim šumama među otpalim iglicama raznog crnogoričnog drveća./

Klobuk je širok 1-5 cm, stručak je debeo 2-5 mm.

/Klobuk je oker-smeđ, ružičasto-smeđ, sivo-smeđ do crveno-smeđ, sredina je tamnija, vodenast, baršunast, rub je često prozirno narebran; stručak je 30-60 x 2-5 mm, krem-sivkast ili sivo-okerast, prema dnu je tamniji, na vrhu je ljuskav, bjelkasto brašnjav; listići su bijeli, kremasti ili krem-sivkasti; spore su neamiloidne, 6-8.5 x 4-6 µm, cheilocistide su pomiješane s bazidijama, malo su vijugave i duge 35-100 µm; miris mesa nije izražen ili je slab na voće; raste u svim tipovima šuma, po šumskim putevima, parkovima i otvorenim livadama, uz ceste, šumske staze, na humusnom tlu./

Klobuk je dosta svijetlog tona, bjelkast, oker-smeđ do sivkasto-smeđ, stručak i listići su je bijeli.

/Klobuk je 0.5-1.5 cm širok, obično je nešto tamniji na sredini; stručak je gotovo proziran, lagano je pahuljast; spore su 6-8 x 3-5 µm, cheilocistide i caulocistide su batinaste; miris mesa nije izražen; raste po travnjacima, parkovima i livadama./

Raste na otvorenim livadama i pješčanim nanosima uz morsku obalu, konzistencija mesa je voštana, stručak i listići su na početku bijeli, spore su duge 7.5-11 µm.

/Klobuk je 0.4-1.8 cm širok, u mladosti je tamnosmeđ, po vlažnom je vremenu tamnosiv, vodenast, kasnije je svjetliji, rub klobuka je narebran; stručak je 15-25 x 0.3-1.5 mm, kasnije je sivkasto-smeđ na bazi, gladak do lagano sitno dlakav; listići su kasnije sivkasti; spore su amiloidne, 7.5-11 x 4-6 µm, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su izmiješane s bazidijama, batinaste, vretenaste ili u obliku boce, 20-50 x 6-18 µm, sa kratkim ili vrlo dugim vratom dugim do 45 x 1-3.5 µm; meso je voštano, a miris nije izražen./

Hydropus moserianus

Ne raste uz morsku obalu, konzistencija mesa nije voštana, stručak je siv do smećkast, listići su sivi, a spore su duge 10.6-14 µm.

/Klobuk je 0.5-1.5 cm širok, prozirno crtast, isprva je sitno pahuljast, tamno do svjetlo sivo-smeđ, vodenast, rub je malo iskrzan; stručak je 15-40 x 0.5-1.5 mm, pahuljast, baza je prekrivena dugim, bjelkastim vlakancima; 12-20 listića dopire do stručka, oštrica je bjelkasta; spore su amiloidne, 10.6-14 x 5-7.2 µm, Q = 1.8-2.5, Qav = 2.1, bazidije su 2-sporne, cheilocistide su batinaste ili nepravilnog oblika, nisu izmiješane s bazidijama, 21-32 x 5-12 µm, na vrhu su prekrivene s nekoliko do prilično brojnih, neravnomjerno raspoređenih, jednostrukih ili račvastih, zakrivljenih izraslina 2-15 x 1-4 µm; miris mesa nije izražen ili je na rotkvice; raste na suhim, negnojenim travnjacima, među mahovinama i lišajevima te niskim grmljem./ 

Ključ H - klobuk je sive, smeđe do sivo-smeđe boje sa listićima koji se ne spuštaju po stručku

Raste na kori žive borovice (Juniperus spp.), spore su kuglaste.

/Klobuk je 2.5-8 mm širok, pahuljast do bijelo dlakav ili čak malo ljuskav, svijetlosmeđ ili žućkasto-smeđ, često je tamniji na sredini, rub je svjetliji do bijel; stručak je 30-50 x 0.2-0.5 mm, hrskavičav, pahuljast do dlakav, kremast do smećkast, baza je učvršćena za podlogu snopom sitnih bjelkastih vlakanaca; 7-12 listića dopire do stručka, prilično su široki, široko su prirasli, kraće se ili duže spuštaju po stručku, krem ili žućkasto-sivi s bijelo pahuljastom oštricom; spore su amiloidne, 8.8-12.3 x 8.1-10.5 µm, Q = 1-1.3, bazidije su 4-sporne,  cheilocistide su batinaste, 22-40 x 7-11.5 µm, na vrhu su prekrivene neravnomjerno raspoređenim, jednostrukim ili račvastim, zakrivljenim do vijugavim, često nepravilnim izraslinama, 2-23 x 0.7-1.5 µm, nema pleurocistide; miris mesa nije izražen ili je malo kiselkast; raste u glavnom u priobalnim područjima./

Stručak je izraženo uzdužno ižlijebljen, više je ili manje srebrnast.

/Klobuk je 2-4.5 cm širok, brazdast, prozirno crtast, pahuljast, po vlažnom je vremenu malo mazav, tamnosmeđ, sivo-smeđ do sivkast, prema rubu je svjetliji, kasnije je ponekad s mjestimičnim smeđim mrljama; stručak je 50-180 x 1.5-5 mm, obično je ukorijenjen, gol, srebrnosiv do sivkast ili sivo-smeđ, ponekad je smeđe pjegav, baza je gusto prekrivena dugim, ponekad vunastim, bijelim vlakancima; 23-32 listića dopiru do stručka, usko su prirasli, bijeli do sivi, zatim postaju smeđi, ponekad su crvenkasti, u starosti su često sa crveno-smeđim mrljama; spore su amiloidne, 8-10.5 x 5.2-7.5 µm, Q = 1.2-1.6, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su vretenaste, u obliku boce, mjehuraste, valjkaste ili nepravilnog oblika. 19-60 x 5-11 µm, glatke ili s nekoliko neravnomjerno raspoređenih izraslina na vrhu ili bočno; miris mesa nije izražen; raste u svim tipovima šuma na krupnijim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća, obično hrasta, uz panjeve ili na zemlji pomiješanoj s drvnim ostacima./

Listići su širi nego duži, klobuk je valjkast, u obliku kacige i uglavnom pupčast ili kao odsječen na vrhu, baza stručka je spojena sa supstratom snopom crvenkastih vlakanaca.

/Klobuk je 3-7 mm širok, gol, brazdast, prozirno crtast, sivkast ili ljubičasto-siv do tamnosmeđ s crno-sivim rebrima, rub je svjetliji, oker ili žućkast; stručak je 20-38 x 1-3 mm, na vrhu je žuto-smeđ, crvenkast ili crno-smeđ, ispod je tamniji, crvenkasto-smeđ; 18-24 listića dopiru do stručka, prirasli ili se spuštaju po stručku, sivkasti ili smećkasti, oštrica je svjetlija ili tamnija, svijetlocrvena; spore su amiloidne, 6.5-11.5 x 4-5 µm, Q = 1.6-2, Qav = 1.8, cheliocistide su u lancima, kruškolike, kuglaste, eliptične ili rjeđe batinaste, 13.5-24 x 9-16 μm, na vrhu su sa ravnim do zakrivljenim, jednostrukim ili rjeđe brazdastim ili račvastim izraslinama 1-14.5 x 1-1.5 μm; miris mesa nije izražen; raste u svim tipovima šuma, u sloju lišća ili iglica, ali i na krupnijim drvnim ostacima bjelogoričnog drveća, obično johe, bukve, vrbe ili lipe./

Raste na otpalom lišću vrbe, klobuk je širok 1-3 mm.

/Klobuk je ponekad prozirno crtast, sitno pahuljast, suh, isprva je sivkast ili kremast, na sredini je često tamniji, blijedi u bijelu boju, po suhom je vremenu često žućkast ili oker-smeđe na sredini; stručak je 5-23 x 0.1-0.2 mm, sitno pahuljast, gol, u ranoj je mladosti potpuno crn osim na bazi koja je bjelkasta, u starosti je crn samo na vrhu, ispod je siv do tamnosiv, na kraju čitav izblijedi u bijelu ili sivkastu boju, baza pričvršćena za supstrat finim, bijelim vlakancima; 0-8 listića dopire do stručka, obično su dobro razvijeni (široki su manje od 0.5), ali ponekad su izraženi samo kao slabe izbočine, prirasli do široko prirasli, bijeli; spore su amiloidne, 7.2-9.5 x 4.5-5.8 μm, Q = 1.5-2.2, Qav = 1.8, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su pomiješane s bazidijama, valjkaste, batinaste, vretenaste ili su u obliku boce, glatke, 17-34 x 6.5-11 x 0-4.5 μm, na vrhu su rijetko s nekoliko, vrlo grubih izraslina, na vrhu su uglavnom široko zaobljene, ali su također više ili manje sužene poput vrata; miris mesa nije izražen./

Miris mesa je cvjetni, na geranij ili pelargoniju (Pelargonium graveolens), cheilocistide su više ili manje u obliku pješčanog sata.

/Klobuk je 0.5-2.2 cm širok, brazdast, prozirno crtast, isprva je bijelo pahuljast, zatim je gotovo plavkasto-crn, na sredini je tamno sivo-smeđ, prema rubu je svjetliji do bjelkast; stručak je 25-80 x 0.5-2 mm debeo, na vrhu je pahuljast, ispod je gol, na vrhu je bjelkast do sivkast, a na donjem dijelu smećkast; 17-20 listića dopire do stručka, usko su prirasli sa zupcem, sivkasti ili sivi sa smećkastom nijansom, oštrica je svjetlija; spore su amiloidne, 7.5-10.5 x 3.5-5.1 μm, Q = 1.6-2.1, Qav = 1.9, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su nekad  batinaste, kruškolike ili kuglaste sa stalkom, 12-46 x 7-18 µm, na vrhu su prekrivene s rijetkim ili brojnim bradavicama ili valjkastim i zakrivljenim izraslinama, 1-10 x 1-2 µm; raste u crnogoričnim šumama, uglavnom ispod smreke, ali također i borovice ili jele./

Meso miriše na klor ili jod (ponekad nakon sušenja).

Qav spora je oko 2, cheilocistide su duge i do 76 µm, klobuk i listići su u zrelosti često su sa ružičastom nijansom.

/Klobuk je 0.5-2.5 cm širok, prozirno crtast, pahuljast, gol, svijetlosmeđ do tamnosmeđ, sivkasto-smeđ ili sivkasto-crven, na sredini je tamniji i često s ružičastom nijansom; stručak je 25-90 x 1-2 mm, bjelkast ili siv do sivo-smeđ, donji dio je obično tamniji, baza je gusto prekrivena dugim, bijelim vlakancima; 13-24 listića dopiru do stručka, usko su prirasli, bijeli do sivkasti; spore su amiloidne, sa 2-spornih bazidija su 8-14.5 x 5-6.3 μm ili sa 4-spornih bazidija 8.5-11.8 x 4.5-6.5 μm, Q = 1.7-2.5, bazidije su 2-4-sporne, cheilocistide su valjkaste, batinaste, u obliku boce ili rjeđe donekle nepravilne, 18-76 x 9-27 μm, na vrhu su ježaste, prekrivene su sa uglavnom ravnomjerno raspoređenim bradavicama ili ravnim do zakrivljenim valjkastim izraslinama 2-10 x 0.5-1.5 μm; raste na travnjacima obraslim mahovinom, ispod crnogoričnog drveća, najčešće smreke ili bora, na drvnim ostacima (trupci, grane) ili na sloju otpalih iglica, rjeđe na bjelogoričnom drveću./

Qav spora je oko 1.7, cheilocistide su duge do 30 µm, klobuk i listići su bez ružičaste nijanse.

/Klobuk je 0.5-2 cm širok, prozirno crtast, plitko brazdast, pahuljast, sitno urašteno vlaknast, s vlakancima koji se postupno cijepaju pa površina izgleda raspucano kao kod cjepača (Inocybe), vodenast, dosta je svijetlog tona do gotovo bijel, sivkast, sivo-smeđ do vrlo tamnosmeđ, na sredini je tamniji, rub je svjetliji do gotovo bjelkast; stručak je 40-155 x 0.5-2 mm, čvrst, svijetlo do prilično tamno sivo-smeđ, na vrhu je svjetliji do gotovo bijel, baza je prekrivena dugim, bjelkastim vlakancima; 16-23 listića dopiru do stručka, usko su prirasli, rijetko se vrlo kratko spuštaju po stručku s malim zupcem, bjelkasti do sivkasti ili smećkasti; spore su amiloidne, sa 2-spornih bazidija su 9-11.5 x 5.5-6.5 µm, Q = 1.6-1.8, a sa 4-spornih 8-9 x 5.5-6.5 µm, bazidije su 2-sporne, rjeđe su 4-sporne, cheilocistide su eliptične, jajolike, kruškolike do batinaste, 12-30 x 7-18 µm, na vrhu su prekrivene s prilično rijetkim jednostrukim do donekle razgranatim valjkastim izraslinama 0.5-20 x 0.5-1.5 µm, pleurocistide nema ili su rijetke; raste u svim tipovima šuma na krupnijim drvnim ostacima (grane, panjevi) raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća ili na supstratu od otpalih iglica ili suhog lišća, te na travnjacima obraslim mahovinom./

Mycena filopes s.l.

Prosječni Qav spora je 1.7-1.8, prosječna dužina spora je uglavnom manja od 11 µm.

Prosječni Qav je oko 1.5, a prosječna dužina spora je veća od 11 µm.

Raste isključivo na otpalim češerima crnogoričnog drveća, obično smreke.

/Klobuk je 0.8-3.8 cm širok, nije brazdast, slabo je prozirno crtast, gol, lagano je mazav, tamnosmeđ do sivo-smeđ, prema rubu je svjetliji: stručak je 30-70 x 1.5-3.5 mm, samo je na vrhu sitno pahuljast, sivo-smeđ, na gornjem je dijelu bjelkast, prema dnu je tamnosmeđ, baza je prekrivena dugim, bjelkastim vlakancima; 20-40 listića dopire do stručka, usko su prirasli, bjelkasti do sivkasti, kasnije su ponekad s ružičastom nijansom; spore su amiloidne, 7-9.6 x 3.6-5.8 µm, Q = 1.4-1.8, Qav = 1.7, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su u obliku boce, vretenaste ili valjkaste, rjeđe su batinaste, 27-80 x 9-20 x 0-5.5 µm, na vrhu su sužene u duži ili kraći vrat, rjeđe su bez vrata, pleurocistide su slične; meso mriše na klor; raste na otpalim i često zakopanim češerima crnogoričnog drveća, najčešće smreke./

Cheilocistide su duge do 80 µm, 14-26 listića dopire do stručka.

/Klobuk je 0.5-2.5 cm širok, prozirno crtast, brazdast, pahuljast, prvo je prilično tamnosmeđ, često crno-smeđ, zatim je tamnosiv do svijetlosiv ili tamno sivo-smeđ do gotovo crno-smeđ, po suhom vremenu blijedi, postaje sivo-smeđ, rub je svjetliji do bjelkast; stručak je 20-65 x 1-2.5 mm, čitav je sitno dlakav, kasnije je većim dijelom gol, osim na vrhu, sjajan, tamnosmeđ, sivo-smeđ do siv, na donjem je dijelu tamniji, a na gornjem svjetliji, na vrhu je obično sivkast, ali u mladosti često plavkasto-crn, baza je gusto prekrivena dugim, bijelim vlakancima; listići su tamno sivo-smeđi do sivi, kasnije blijede, oštrica je svjetlija do bjelkasta; spore su amiloidne, 8-11.2 x 4-5.8 µm, Q = 1.6-2.1, cheilocistide su vretenaste, valjkaste batinaste ili u obliku boce, 27-80 x 9-19 µm, na vrhu su široko zaobljene ili postupno do naglije prelaze u dulji ili kraći vrat, ponekad su s nekoliko izraslina, ima dobro razvijene, pomalo nabrekle caulocistide; meso miriše na klor, ali ne upadljivo; raste po livadama, parkovima, svim tipovima šuma, šumskim stazama, kao saprofit između lišća ili iglica, te na krupnijim drvnim ostacima raznog drveća./

Raste u mahovini ispod obične borovice (Juniperus communis), klobuk je izraženo bijelo pahuljast, stručak je gusto dlakav.

/Klobuk je 0.5-1.7 cm širok, prozirno crtast, sivo-smeđ ili tamnosiv, zatim postaje sivkast, na sredini je uglavnom sivkasto-smeđ; stručak je 20-70 x 1-2 mm, smećkast ili sivo-smeđ, na vrhu je bjelkast ili sivkast, baza je tamnosmeđa, kasnije postaje sivo-smeđa do sivkasta, gusto je prekrivena dugim, bjelkastim vlakancima; 15-17 listića dopire do stručka, sivi do tamnosivi, ponekad su sivo-crni; spore su amiloidne, 7-11 x 4-5.5 µm, Q = 1.5-2.2, cheilocistide su batinaste, vretenaste ili u obliku boce, 28-47 x 8-18 μm; meso miriše je na klor./

Raste na krupnijim drvnim ostacima raznog crnogoričnog drveća, obično bora ili smreke, površina klobuka i stručka je gola.

/Klobuk je 1-3 cm širok, prozirno crtast do sredine, u mladosti je tamnosmeđ s bijelim rubom, kasnije je tamnosmeđ do smeđ s tamnijim rebrima; stručak je 20-70 x 1-2 mm, svijetlo do tamno sivo-smeđ, obično je svjetliji na vrhu, vrh je u mladosti crno-smeđ, baza je gusto prekrivena dugim, bijelim vlakancima; 13-18 listića dopire do stručka, sivi do tamnosivi sa svjetlijom do bijelom oštricom; spore su 9-11.5 x 5.3-6.5 µm, Q = 1.5-2.1, Qav = 1.7, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su vretenaste, valjkaste ili u obliku boce, 33-45 x 7-14 µm, na vrhu su s kraćim ili duljim vratom; meso miriše na klor, poput vode u bazenu./

Raste na krupnijim drvnim ostacima bjelogoričnog drveća, cheilocistide su velike, duge do 110 µm, stručak je svilenkasto sjajan, bazidije su 2-4 sporne.

/Klobuk je 1.5-6 cm širok, prozirno crtast, brazdast, vodenast, u početku je dosta tamnosmeđ ili crno-smeđ, ubrzo izblijedi u sivo-smeđu do sivu boju, ponekad u gotovo bjelkastu, rub je svjetliji do gotovo bijel; stručak je 25-80 x 3-8 mm, kasnije je svilenkast i sjajan, na gornjem je dijelu pahuljast, ispod je gol, u mladosti je bijelo-plavkast ili bijelo-sivkast, zatim je bijel, na bazi je obično tamniji, više je ili manje gusto prekriven bijelim vlakancima; 25-30 listića dopire do stručka, bijeli do sivkasti, ponekad su s ružičastom nijansom; spore su amiloidne, sa 4-spornih bazidija su 8-11.2 x 5.2-7 μm, Q = 1.2-1.7, a sa 2-spornih 11.6-14.8 x 6.7-8.1 μm, cheilocistide su vretenaste, u obliku boce, valjkaste ili batinaste, 40-110 x 9-22 x 0-4.5 μm, glatke, na vrhu su široko zaobljene ili se postupno do naglo sužavaju u kraći ili duži vrat; meso miriše na klor, ali često slabo ili čak izostane./

Raste na krupnijim drvnim ostacima crnogoričnog drveća, obično bora, ili na tlu među iglicama, cheilocistide su duge do 73 µm, površina stručka nije svilenkasta, bazidije su 2-sporne.

/Klobuk je 1-4.5 cm širok, prozirno crtast, često je uočljivo bijelo pahuljast, u mladosti je skoro crno-smeđ, zatim je tamno sivo-smeđ, kasnije blijedi, rub je svjetliji; stručak je 30-140 x 2-3 mm, na vrhu je pahuljast, u mladosti je tamnoplav, postupno blijedi, postaje potpuno tamnosmeđ ili bjelkast na gornjem dijelu, na donjem je dijelu smeđ, baza je prekrivena bjelkastim vlakancima, često je duboko ukorijenjen u trulo drvo; 15-30 listića dopire do stručka, bjelkasti do sivi; spore su amiloidne, 9-17.5 x 7-11 μm, Q = 1.4-1.7, Qav = 1.5, cheilocistide su u obliku boce, vretenaste ili nepravilne, 20-73 x 7-20 µm, na vrhu su zaobljene ili sužene u jednostavan ili brazdasti vrat ili su prekrivene s nekoliko izraslina 2-20 x 0.5-2 µm, bazidije su 2-sporne; meso izraženo miriše na klor./

Raste na krupnijim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog ili crnogoričnog drveća.

Raste na tlu, na iglicama ili lišću.

Spore su kuglaste, prosječni Qav je manji od 1.2.

Spore su eliptične, bademaste do gotovo valjkaste.

Širina klobuka je 2-7 mm, prosječna dužina spora je veća od 7 μm, cheilocistide su ježaste na gornjem dijelu.

/Klobuk je pahuljast ili sitno dlakav, prozirno crtast, isprva je sivo-smeđ, sredina je tamnija, kasnije blijedi, postaje sivkasto-smeđ sa sivo-smeđom sredinom, rub je bljeđi, obično bjelkast, na kraju je bjelkasto-siv do bjelkasta, sa ili bez tamnijeg središta; stručak je 7-15 x 0.5-1 mm, sitno je dlakav, većim dijelom je gol, isprva je crno-smeđ, brzo blijedi, sivkasto-smeđ do bjelkast, često je bijel na vrhu i sivo-smeđe na bazi, koja je gusto prekrivena dugim, bijelim vlakancima; 11-17 listića dopire do stručka, sivkasti do bijelo-sivi, oštrica je svjetlija; spore su Kuglaste, amiloidne, 7-9 x 6.5-9 µm, Q = 1-1.3, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su batinaste, pomiješane su s bazidijama, 15-30 x 8-18.5 µm, prekrivene su malobrojnim, ravnomjerno raspoređenim, valjkastim izraslinama 2-5 x 1 µm; miris nije izražen ili podsjeća na brašno; raste na krupnijim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća obraslih mahovinom./

Širina klobuka je od 7-40 mm, a prosječna dužina spora je manja od 7 μm, cheilocistide su bez izraslina na vrhu.

Spore su višekutne, bijeli, kasnije su krem do sivi, suhi su sa sitnim crvenim točkicama po površini.

/Klobuk je 0.5-2.5 cm širok, u mladosti je bijelo-sivkast, pahuljast, ubrzo je gol, krem-sivkast do sivkasto-smeđ, na sredini je tamnije smeđe do tamnosmeđe boje, rub je svijetlooker, slabo je prozirno crtast; stručak je 10-40 x 1-3 mm, izdužen, suh, izraženo je pahuljasto-maljav, na vrhu je bjelkast, prema dolje je postepeno sivkasto-smeđ, baza je gotovo sivkasto-crna i sa bijelim vlakancima; listići su široki; spore su kuglaste, višekutne, neamiloidne, 4.5-6 x 4.5-5.5 µm, Q = 1-1.25, Qav = 1.15, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su velike, u obliku boce ili valjkaste, bazalno su proširene i sužene na gornjem dijelu, 50-75 x 6-15 µm; miris mesa nije izražen; raste na krupnijim drvnim ostacima u svim tipovima šuma ili na tlu u mahovini./

Spore nisu višekutne, listići su bjelkasti i bez crvenih točkica po površini.

/Klobuk je 0.7-2.7 cm širok, sivkasto-smeđ na sredini, prema rubu je svjetliji, svijetlosmeđ i sa smeđim do crvenkasto-smeđim dlačicama, sitno pahuljast, nije vodenast; stručak je 20-60 x 1-3.5 mm, ukorijenjen, suh, gotovo proziran, svjetliji je od klobuka, bjelkast, sivkasto-smeđ do narančasto-smeđ, na donjem je dijelu nešto tamniji, prekriven je sitnim točkastim, bjelkastim ljuskicama, baza je sa bjelkastim vlakancima; spore su kuglaste, neamiloidne, 5-7 µm, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su u obliku boce, batinaste do valjkaste, prozirne, 22.5-94.2 x 6.7-22.7 µm; miris mesa nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama i u parkovima na mahovinom obraslim krupnijim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća, osobito johe, hrasta ili bukve, rjeđe na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima./

Klobuk je kasnije sa izraženim smeđim do crvenkasto-smeđim mrljama.

Prosječni Qav spora je oko 1.6, stručak je vrlo  lomljiv, listići su kasnije ponekad sa svijetloružičastom nijansom.

/Klobuk je 2-5 cm širok, brazdast, prozirno crtast, kasnije je sa mjestimičnim smeđim pjegama, isprva je tamnosmeđ s bijelim rubom, zatim je bjelkast do krem ili čitav siv do sivo-smeđ, sredina je često smeđa, a rub nešto svjetliji; stručak je 30-70 x 2-5 mm, vrlo je lomljiv, srebrnasto-bijelo ljuskav, isprva je tamno sivo-smeđ, zatim je čitav tamnosmeđ ili bjelkast do srebrnosiv na vrhu, na donjem je dijelu tamniji, polako postaje tamnosiv do tamnosmeđ, baza je gusto prekrivena bijelim vlakancima; 23-27 listića dopire do stručka, bijeli ili sivkasti, kasnije su ponekad sa svijetloružičastom nijansom i sa smeđim pjegama; spore su amiloidne, 8.5-12.2 x 4-6 µm, Q = 1.9-2.7; Qav = 2.3, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su prilično velike, vretenaste, batinaste, valjkaste, 44-78 x 6-20 x 0-5 µm, na vrhu su sužene u jednostruki vrat ili prekrivene s nekoliko jednostrukih do donekle račvastih izraslina, rjeđe su tupo zaobljene; miris mesa nije izražen ili je slabiji ili jači na rotkvice; raste u miješanim i crnogoričnim šumama ispod crnogoričnog drveća na krupnijim drvnim ostacima raznog crnogoričnog drveća, obično smreke, te često na sloju borovih ili smrekovih iglica, ali i na suhom lišću ili na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima./

/Klobuk je 1-4.5 cm širok, prozirno crtast, brazdast, vodenast, sivkast do tamnosiv ili sivkasto-smeđ ili tamnosmeđ sa svjetlijim rubom, ponekad je s crvenkastim odsjajem na sredini, na kraju je često potpuno tamno crveno-smeđ sa svjetlijim rubom; stručak je 40-80 x 1-5 mm, često je ukorijenjen, vrh je na početku bjelkast, ispod je siv do sivo-smeđ, od baze postaje sve tamniji, smeđ do crveno-smeđ, kasnije je potpuno crveno-smeđ, baza je gusto prekrivena bijelim vlakancima; 20-23 listića dopire do stručka, žilavi, sivkasti do sivi s bijelom oštricom, kasnije su s crveno-smeđim mrljama; spore su amiloidne, 7.5-10 x 4.5-6 µm, Q = 1.5-2, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su batinaste do donekle nepravilnog oblika, 10.5-40 x 4.5-18 µm, na vrhu su prekrivene s prilično rijetkim, neravnomjerno raspoređenim, jednostrukim do jako račvastim, valjkastim izraslinama, od kojih jedna ili dvije mogu biti dulje od ostalih, duge su do 20 µm, nama pleurocistide; miris mesa nije izražen; raste busenasto u svim tipovima šuma na krupnijim drvnim ostacima raznog crnogoričnog i bjelogoričnog drveća, često hrasta, te rjeđe na zemlji izmiješanoj s iglicama, drvnim ostacima i mahovinom./

Prosječni Qav spora je oko 2.3, spore su često su kobasičasto zakrivljene.

/Klobuk je 1-5 cm širok, prilično je šiljato ispupčen na sredini, žuto-smeđ, svijetlosmeđ do cimetastosmeđ, svilenkasto-vlaknast, rub je slabo prozrno narebran; stručak je 20-70 x 1-4 mm, duboko je ukorijenjen, bijel, svijetložut, žuto-smeđ ili smećkast, vlaknast, lagano je pahuljast; listići su do 4.5 mm široki, 20-35 ih dopire do stručka, prirasli, bijeli, oštrica je nepravilna i valovita; spore su često su kobasičasto zakrivljene, neamiloidne, 6.5-10.5 x 2.5-4.5 µm, bazidije su 4-sporne, rijetko su 2-sporne, cheilocistide su vretenaste ili u obliku boce, 50-90 x 8-20 µm; miris mesa je ugodan na gljive; raste u bjelogoričnim šumama i parkovima, najčešće šumama bukve, kao saprofit krupnih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, obično bukve, te na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima i lišćem./

Prosječni Qav spora je od 1.6-1.9.

Prosječna dužina spora je manja od 10.

Prosječna dužina spora je veća od 10.

Klobuk je širok 0.5-1.5 cm, stručak je debeo do 1 mm, površina stručka je gola, miris mesa je jak, neugodan, na rotkvice, zemlju ili na sirovi krumpir.

/Klobuk je prozirno crtast, brazdast, tamno crno-smeđ do tamnosmeđ na sredini, rub je krem-smećkast ili gotovo bjelkast, vodenast, blijedi do sivkaste ili sivkasto-smeđe boje sa sivkastim do bjelkastim rubom; stručak je 15-60 x 0.5-1 mm debeo, gol, samo je na vrhu pahuljast, sivkast do smećkast, često je maslinasto-smeđ na vrhu i tamnosmeđ na donjem dijelu, baza je prekrivena bijelim vlakancima; 17-26 listića dopire do stručka, usko su prirasli, bijeli do krem ​​ili sivkasti, često su sa žućkastim odsjajem, oštrica je iste boje ili vrlo slabo žućkasta, osobito u mladosti i blizu ruba klobuka; spore su 7.5-10 x 4-5 µm, Q = 1.5-2.2, Qav = 1.85, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su eliptične do batinaste, u obliku boce ili gotovo kuglaste, 19-65 x 9-27 μm, gusto su prekrivene bradavicama ili ravnomjerno raspoređenim, malim, valjkastim izraslinama 0.5-3 x 0.5-1 µm; raste u svim tipovima šuma kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća obraslog mahovinom, obično bukve, ali i na sloju otpalih iglica crnogoričnog drveća, osobito smreke, ponekad i na otpalom lišću bukve, te na travnjacima obraslim mahovinom./

Klobuk je širok 1-5 cm, stručak je deblji od 3 mm, površina stručka je sa sitnim smeđim ljuskicama, miris mesa nije izražen ili je blago aromatičan, na gljive.

/Klobuk je sivo-smeđ do tamnosmeđ, gladak do fino baršunast, naboran, prozirno brazdast, rub je svjetliji; stručak je 30-90 x 3-7 mm, lomljiv, žuto-smeđ do sivo-smeđ, površina je smećkasto vlaknasto ljuskava; 20-28 listića dopire do stručka, prirasli, sivkasti, sivo-oker do sivo-smeđi; spore su amiloidne, 7.3-11 x 4.4-7.5 μm, Q = 1.4-1.7, Qav = 1.6, bazidije su 4-sporne,  cheilocistide su batinaste, vretenaste ili u obliku boce, valjkaste ili u obliku boce, 50-74 x 4.5-15 µm; raste u bjelogoričnim šumama kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (panjevi) raznog bjelogoričnog drveća ili na piljevini./

Klobuk je širok do 2-6.5 cm, 25-32 listića dopiru do stručka.

/Klobuk je 2-6.5 cm širok, izraženo je brazdast, prozirno crtast, gol, u mladosti je često svijetle do prilično tamne smeđe boje, postaje kremast do sivo-smeđ, sredina je obično malo tamnija, a rub često bjelkast; stručak je 45-180 x 1.5-6 mm, žilav, ukorijenjen, gol, u mladosti je tamno sivo-smeđ, kasnije je sivo-smeđ, na vrhu je često sivkast do bjelkast, na donjem je dijelu tamnije sivo-smeđe boje, baza je obično prekrivena bjelkastim vlakancima; listići su nekad anastomozirajući ili poput nabora, prirasli su do oštrice, bijeli, kasnije su često izblijeđeni sa crvenkastom ili ružičastom nijansom; spore su amiloidne, sa 2-spornih bazidija su 10-12 x 7-9 µm, a sa 4-spornih su 9-12 x 6-7 µm, Q = 1.2-1.9, Qav = 1.7, bazidije su 2-4-sporne, cheilocistide su batinaste ili nepravilne, 17-50 x 7-18 µm, na vrhu su često glavičaste, prekrivene su s rijetkim do brojnim, neravnomjerno raspoređenim, valjkastim, jednostrukim do račvastim, više ili manje zakrivljenim izraslinama 2-25 x 1-2 µm, nema pleurocistide; miris mesa nije izražen ili je malo neugodan ili je na brašno; raste u svim tipovima šuma, uglavnom na krupnijim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća, obično bukve, hrasta, breze ili johe, ponekad i na drvu crnogorice./

Mycena galericulata

Klobuk je širok do 2-7 mm, 9-17 listića dopire do stručka, raste na krupnijim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća obraslog mahovinom, eventualno na lišću ili iglicama, bazidije su 2-sporne.

/Klobuk je prozirno crtast, pahuljast, na sredini je tamnosmeđ, prema rubu je svijetlosmeđ ili sivo-smeđ ili sivkast do bjelkast, prema rubu može izblijediti do gotovo bijele boje; stručak je 10-35 x 0.2-0.5 mm, potpuno je pahuljast ili sitno dlakav, na gornjem je dijelu bjelkast do sivkast, a na donjem dijelu siv do tamnosmeđ, ponekad je potpuno bijel, baza je prekrivena ili pričvršćena na supstrat s dugim, bijelim vlakancima; listići su rijetki, sivkasti do bjelkasti; spore su amiloidne, 9.2-12.2 x 4.5-6.5 μm, Q = 1.3-2.5, Qav = 1.9, bazidije su rijetko s jednom sporom, cheilocistide su batinaste ili u obliku boce, 15-30 x 8.5-22 μm, na vrhu su gusto prekrivene valjkastim izraslinama 0.5-4 x 0.5-1 μm; miris mesa nije izražen; raste na krupnijim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća obraslog mahovinom, na lišću ili često u iglicama ispod obične borovice (Juniperus communis)./

Klobuk je širok do 1 cm, stručak je do 1 mm debeo, cheilocistide su na vrhu obično široko zaobljene i glatke.

/Klobuk je 0.2-1 cm širok, prozirno crtast, sa glazurom, dosta je promjenjive boje, tamnosmeđ, na sredini je crno-smeđ, kasnije je svijetlosmeđ ili prvo svijetlo sivo-smeđi i tamnosmeđ na sredini, u starosti izblijedi, postaje svijetlosmeđ do krem, uglavnom je tamniji na sredini, ponekad je potpuno bijel, a rub je obično bijel; stručak je 10-35 x 0.5-1 mm, pahuljast ili sitno dlakav, ubrzo je gol, samo je na vrhu pahuljast, bijel, kasnije je ponekad žućkast prema dnu, dno je prekriveno dugim, bijelim vlakancima; 8-14 listića dopire do stručka, bijeli do sivkasti; spore su neamiloidne, 7-9.5 x 5.2-7 µm, Q = 1.1-1.5, Qav = 1.3, bazidije su 2-sporne, rijetko su 4-sporne, cheilocistide su vretenaste do mjehuraste, 30-55 x 9-15 µm; miris mesa nije izražen; raste na krupnim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća, obično bukve, vrbe ili brijesta./

Phloeomana hiemalis

Klobuk je obično nešto veći od 1 cm, stručak je deblji od 1 mm, cheilocistide su na vrhu gusto prekrivene vrlo kratkim valjkastim izraslinama dugim do 3 µm.

/Klobuk je 0.4-2.5 cm širok, tamno sivo-smeđ, vodenast, po suhom vremenu malo izblijedi, u starosti često pocrveni, brazdast, prozirno crtast, rub je u mladosti nazubljen; stručak je 13-55 x 1-2.5 mm, prema dnu se lagano zadebljava, izraženo je bijelo pahuljast, osobito na vrhu, siv do sivo-smeđ, suh, baza je prekrivena bijelim vlakancima; 15-22 listića dopiru do stručka, usko su prirasli, kratko se spuštaju po stručku sa zupcem, sivi; spore su amiloidne, 7-10 x 6-7.5 µm, Q = 1.2-1.6, Qav = 1.3, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su pomiješane sa bazidijama, vretenaste, u obliku boce, batinaste do široko batinaste, 42-74 x 18-40 µm, s blago su zadebljanom stijenkom u najširem dijelu, s prilično su dugim vratom; miris mesa nije izražen ili je slab na rotkvice; raste u starim šumama na krupnijim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća, najčešće hrasta./

Klobuk je na kraju taman, crn, stručak je duboko ukorijenjen.

/Klobuk je 1-3 cm širok, pahuljast, žuto-smeđ, sivo-maslinast, ubrzo je crn, površina je crtasta; stručak je 20-50 x 2.5-5.5 mm, nešto je proširen na bazi, na vrhu je pahuljast, duboko je ukorijenjen, žuto-smeđ, ubrzo pocrni, baza je vlaknasta; listići su bijeli, kasnije su crnkasti, oštrica je crna; spore su amiloidne, 5-6.5 x 3.5-4.7 µm, Q = 1.3-1.7, Qav = 1.4, cheilocistide su brojne, vretenaste, 25-40 x 6.7-14 µm; miris mesa nije izražen; raste na krupnim drvnim ostacima jele i smreke./

Klobuk je na kraju svijetlosmeđ do sivo-smeđ, stručak nije ukorijenjen.

/Klobuk je 0.4-1.5 cm širok, brazdast, prozirno crtast, u mladosti je sitno pahuljast i tamno sivo-smeđ do crno-smeđ, kasnije je svijetlosmeđ do sivo-smeđ; stručak je 10-26 x 2-4 mm, oker-smeđ, smeđ, sivo-smeđ do crno-smeđ, sitno pahuljast; listići su bjelkasti do žućkasti, oštrica je smeđa do crno-siva; spore su amiloidne, 5.7-7.5 x 4.2-5.2 µm, Q = 1.2-1.5, Qav = 1.4, bazidije su 2-4-sporne, cheilocistide su valjkaste do vretenaste, prozirne, tankih stijenki, duge su 36-76 x 10.3-19.1 µm, nema pleurocistide; miris mesa nije izražen; raste u crnogoričnim šumama kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog crnogoričnog drveća./

Klobuk je tamno sivo-smeđ sa izraženom crnom grbicom na sredini, stručak je i do 4 cm ukorijenjen.

/Klobuk je 0.5-1.8 cm širok, prozirno crtast, vodenast, rub je u starosti ponekad iskrzan; stručak je 20-50 x 1-3 mm, hrskavičav, sitno pahuljast do gol, sjajan, bjelkast do sivo-oker, prema dnu je tamnosiv ili smećkast, baza je prekrivena gustim, dugim, bijelim vlakancima; 15-28 listića dopire do stručka, široko su prirasli, bjelkasti do sivkasti; spore su neamiloidne, kod 4-spornih bazidija 7-13 x 5-9 µm, Q = 1.3-2, bazidije su 4-sporne, rijetko su sa 2 ili 1 sporom, cheilocistide su pomiješane s bazidijama, varijabilnog su oblika, valjkaste do batinaste ili usko vretenaste, 17-49 x 2.5-7.5 µm, glatke, jednostruke, na vrhu su tupe ili rjeđe brazdaste ili bočno i vršno prekrivene grubim izraslinama; miris mesa nije izražen; raste na zemlji, u mahovini, na iverju ili na humusnom tlu, te na zemlji izmiješanom sa drvnim ostacima./

Raste po tresetištima i močvarama u tresetnoj mahovini (Spahagnum), te po opožarenim travnjacima, stručak je više ili manje ukorijenjen.

Raste isključivo među otpalim lišćem bukve, stručak je sivkasto-smeđ do tamnosmeđ s nešto svjetlijim vrhom, učvršćen je na listove bukve dugim, bijelim vlakancima.

/Klobuk je 1-3 cm širok, prozirno crtast, gol, po vlažnom je vremenu mazav, u mladosti je sivkasto-smeđ s bijelim rubom, kasnije je svijetlo sivo-smeđ, nešto je tamniji na sredini, ponekad je u starosti sa crveno-smeđim mrljama; stručak je 30-70 x 1-2 mm, hrskavičast, pucketa kada se lomi, suh, gol, sivkasto-smeđi do tamnosmeđ s nešto svjetlijim vrhom; 23-29 listića dopire do stručka, usko su prirasli ili zaokruženi uz stručak, ponekad se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, sivkasti do smećkasti; spore su slabo amiloidne, 8-10.9 x 3.4-4.9 µm, Q = 1.9-2.8, Qav = 2.3, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su batinaste do nepravilne, 13.5-40 x 4.5-10 µm, na vrhu su prekrivene s nekoliko, prilično grubih, neravnomjerno raspoređenih, jednostrukih do pomalo račvastih, ravnih ili zakrivljenih izraslina, nema pleurocistide; miris mesa je nejasan ili na brašno, nakon nekog vremena često podsjeća na rotkvice./

Raste uglavnom na drvnim ostacima raznog crnogoričnog drveća, obično smreke, te često na sloju borovih ili smrekovih iglica, stručak je srebrnasto bijelo ljuskav.

Cheilocistide su gusto prekrivene kratkim izraslinama na vrhu.

/Klobuk je 0.3-2 cm širok, prozirno crtast, vodenast, sivo-smeđ, na sredini je tamniji, prema rubu je svjetliji, krem-smeđ ​do svijetlosmeđ, nakon sušenja posvijetli, rub je kasnije često izvijen prema gore; stručak je 30-60 x 0.5-1.5 mm, na gornjem je dijelu bijelo-smeđ do smećkast, ispod je sivo-smeđ, baza je prekrivena dugim, bjelkastim vlakancima; 16-24 listića dopiru do stručka, oko 1.5 mm široki, prilično su usko prirasli, ponekad su na bazi povezani poprečnim žilicama, bjelkasti, krem ​​s smećkastom nijansom do sivkasto-smeđi, oštrica je iste boje ili svjetlija; spore su amiloidne, 7-10.5 x 4.5-6.5 µm, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su batinaste, uglavnom su s dugim stalkom, 30-80 x 12-30 µm, pleurocistide su slične, malobrojne; miris mesa je jače ili slabije izražen na rotkvice; raste u svim tipovima šuma, u mahovini i otpalim iglicama smreke, ponekad se pronađe i među lišćem hrasta, na humusnom tlu./

Klobuk je dosta tamne tamnosmeđe do gotovo crno-smeđe boje, stručak je 1.5-5 mm debeo.

Raste po livadama, pašnjacima i parkovima, na travnatim površinama, miris mesa je slab na rotkvice, listići su tamno do svijetlosivi sa svjetlijom oštricom.

/Klobuk je 1-3.5 cm širok, pahuljast, siv do sivo-smeđ, sredina je tamnija, tamnosmeđa do crna, na rubu je bjelkast, vodenast, blijedi u sivu do tamnosivu; stručak je 25-70 x 1.5-5 mm, na vrhu je pahuljast, ispod je gol, svijetlosmeđ, sivo-smeđ ili sivkast, na donjem je dijelu tamniji, ponekad crno-smeđ, baza je prekrivena dugim, bijelim vlakancima; 17-25 listića dopire do stručka, usko su prirasli, kasnije su na bazi poprečno povezani žilicama; spore su amiloidne, 7-11 x 5-6.5 µm, Q = 1.5-2.1, Qav = 1.7, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su velike, vretenaste, valjkaste, u obliku boce ili nepravilne, 25-75 x 6,5-22,5 µm, na vrhu su s jednostrukim ili račvastim vratom, ponekad s nekoliko, vrlo grubih izraslina./

Raste u crnogoričnim šumama i parkovima, miris mesa nije izražen, listići su nešto svjetliji, bijeli, bjelkasti do krem-sivkasti.

/Klobuk je 0.5-4 cm širok, na sredini je tamniji, nešto je svjetliji prema rubu, smeđ, vodenast, površina je dlakava, naborana, rub je svjetliji i narebran do 1/3 promjera; stručak je 25-65 x 1.5-5 mm, sivo-smeđ, siv, žuto-siv, na vrhu je sa finim tamnosmeđim točkicama, pjegav, prema dnu je više gol i ponekad uzdužno crtast, na dnu je bjelkasto ljuskav; 20-26 listića dopire do stručka, usko su prirasli, kratko se spuštaju po stručku sa zupcem; spore su amiloidne, 7.2-10.7 x 4.4-6.4 µm, Q = 1.3-2, Qav = 1.6, bazidije su 4-sporne, batineste, 25-41 x 7-10 µm, cheilocistide su uglavnom vretenaste, u obliku boce ili nepravilno deformirane, prozirne, 55-117 x 9-21 µm, pleurocistide su sličnog oblika kao cheilocistide, 60-140 x 10-20 µm, caulocistide su uglavnom valjkaste do blago batinaste, 20-85 x 4-9 µm, sa žuto-smeđim sadržajem./

Raste u bjelogoričnim šumama na manjim ukopanim drvnim ostacima, listići su bijeli do smećkasti.

/Klobuk je 0.6-2.2 cm širok, prozirno crtast, brazdast, sivo-smeđ do sivkast, na sredini je tamniji, rub je svjetliji do gotovo bijel; stručak je 30-80 x 1-2 mm debeo, čvrst, ukorijenjen, na vrhu je pahuljast, ispod je gol, svijetlo sivo-smeđ, obično je bjelkast na vrhu, ponekad je na donjem dijelu s mjestimičnim crvenkasto-smeđim pjegama, baza je gusto prekrivena dugim, bjelkastim vlakancima; 14-23 listića dopiru do stručka, usko su prirasli do gotovo slobodni, kasnije su na bazi poprečno povezani žilicama, oštrica je iste boje do bijela; spore su amiloidne, 9.7-12.2 x 5.5-7.5 µm, Q = 1.6-2.1, Qav = 1.7-1.8, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su batinaste, vretenaste, u obliku boce ili nepravilnog oblika, 15-50 x 5-15 µm, na vrhu prelazi u jednostruki ili režnjeviti vrat ili je češće s jednostrukim do račvastim, ravnim do zakrivljenim izraslinama do 25 x 2-3.5 µm, rijetko je bez vrata ili izraslina, nema pleurocistide; miris mesa nije izražen ili je voćni; raste u bjelogoričnim šumama na zemlji pomiješanoj s drvnim ostacima ili korijenju raznog bjelogoričnog drveća ili na trulim panjevima, osobito hrasta ili bukve, na humusnom tlu./

Raste među iglicama ispod obične borovice (Juniperus communis), listići su sivi s bijelom oštricom.

/Klobuk je 0.7-1.5 cm širok, prozirno crtast, siv; stručak je 20-60 x 1-1.5 mm, na vrhu je sivkast, na donjem je dijelu sivo-smeđ, baza je prekrivena dugim, bjelkastim vlakancima; 17-22 listića dopiru do stručka; spore su amiloidne, 7-10 x 4.3-6 µm, Q = 1.3-1.8, Qav = 1.6, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su u obliku boce, rijetko su batinaste, glatke, 15-31-68 x 9-16 x 2.5-5 µm; miris mesa nije izražen./