
CRVENA MUHARA (MUHARA)
Amanita muscaria (L.) Lam.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Amanitaceae >
Rod: Amanita >
Vrsta: Amanita muscaria (L.) Lam. (GBIF ID 8168319)
Etimologija: muscarius (lat.) = muskarinsko. Po svom sadržaju. Engleski naziv: Fly Agaric Klobuk: 6-20 cm širok, najprije je kuglast, zatim je konveksan i na kraju raširen, kožica se može guliti, žut (Amanita muscaria var. formosa), narančasto-crven do crven, površina je s bijelim bradavičavim ostacima ovoja koji su najčešće ravnomjerno raspoređeni i lako se skidaju, tijekom kišnih dana mogu se potpuno isprati, rub je lagano narebran, osobito kod starijih gljiva. Stručak: 8-25 cm visok i 1-2.5 cm debeo, valjkast, prvo je pun pa šupalj, baza je dosta gomoljasto zadebljana, gomolj je širok do 5 cm, bez volve, ali je s koncentričnim ljuskavim ostacima ovoja, bijel do svijetložut; vjenčić je velik, bijel, viseći, zupčastog ruba, podsjeća na suknjicu. Listići: Prilično su gusti, pomiješani su s lamelulama, široki su do 1 cm i na oba kraja suženi, slobodni, bijeli ili žućkasti. Spore: Široko su eliptične, neamiloidne, 8-10 x 6-7 µm, baze bazidija su često s kopčama; otrusina je bijela. Meso: Bijelo, ispod kožice klobuka je žuto do žućkasto-narančasto; miris je ugodan, a okus na gljive. Kemijske reakcije: Meso sa sumpornom kiselinom postane svijetlosmeđe, s fenolom vinskicrveno, a s fenolanilinom najprije vinskicrveno pa ljubičasto. Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do sudenog, a najčešće krajem jeseni, u svim tipovima šuma u simbiozi s različitim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, najčešće u šumama hrasta i bukve. Prva slika snimljena je 19.10.2024., na lokalitetu Pila kod Stubičkih toplica, druga i treća 8.10.2022., na lokalitetu Smiljanova graba kod Krapine, a četvrtu, petu i šestu snimio je Neven Ferenčak, 1.10.2017., 18.10.2022. i 11.10.2024. na lokalitetu kod Lepoglave. Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11 Status jestivosti: OTROVNA - Sadrži toksine muskarin, iboteničnu kiselinu, muscimol i muskazin. Na istoku i u nekim krajevima Italije je jedu tako da joj ogule kožicu koja sadrži najviše muskarina, prokuhaju, odliju vodu i nakon toga dugo drže nasoljenu. Ako se konzumira u velikim količinama uzrokuje teške gastrointestinalne smetnje, zatajenje cirkulacije, paralizu disanja, poremećaje svijesti, deluzije, euforiju i psihoze. Crvena muhara postoji u brojnim varijetetima i formama s istim aktivnim tvarima. Postoji opće upozorenje protiv bilo kakvog oblika konzumacije ove vrste. U Rusiji se fermentira u bocama i koristi kao melem za prehladu i bolove. U posljednje se vrijeme pojavio novi trend koji uključuje konzumaciju crvene muhare zbog čega je provedeno znanstveno istraživanje o razlozima konzumacije i štetnim simptomima onih koji su je konzumirali (National Library of Medicine. 2024. Reasons, Form of Ingestion and Side Effects Associated with Consumption of Amanita muscaria). Napomena: Tipični primjerci teško se zamijene s bilo kojom drugom vrstom, eventualno se može zamijeniti sa svojim sinonimom ogoljelom muharom (Amanita muscaria var. aureola), koja se razlikuje samo po odsustvu bijelih bradavičavih ostataka ovoja po klobuku, a samo je ponekad s rijetkim bradavičavim ostacima uz rub. Međutim, stariji primjerci, bez ovoja na površini klobuka, mogu podsjećati na crvene krasnice (Russula), ali one imaju lomljivo meso, te nemaju vjenčić ili bazalni gomolj. Naziv je dobila po tome što se nekada koristila kao kućno sredstvo protiv muha. Kaže se da mješavina šećera, mlijeka i nasjeckanih klobuka crvene muhare u zdjeli ubija muhe. Možda je tako izgledalo, ali to sredstvo zapravo nije ubilo muhe. Polovica svih muha probudila se nakon nekoliko sati. Bile su samo drogirane pa su se korištenju narkotika za muhe oštro usprotivili aktivisti za zaštitu životinja.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 17. Crvena muhara (muhara) (Amanita muscaria Linn. ex Fries); 18. Ogoljela muhara (Amanita aureola Kalchbr.)
Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Prirodoslovni muzej - Split