|
Inocybe aurea - created on June 2025 in Hystad, Fredrikstad, Øs, Norway by Morten Pettersen |
![]() |
![]() |
|

ZLATNA CJEPAČA
Inocybe aurea Huijsman
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Inocybaceae >
Rod: Inocybe >
Vrsta: Inocybe aurea Huijsman (GBIF ID 2528144)
Etimologija: aureus (lat.) = zlatan, zlatne boje. Po boji klobuka. Klobuk: 1-2.5 cm širok, u početku je stožasto-konveksan, zatim je izravnato-konveksan, s ili bez male i niske grbice, površina je prekrivena sitnim, tamnijim ljuskama i fino radijalno vlaknasta, kasnije se raspucava, s bjelkastim ostacima ovoja na rubu, žut, zlatnožut, slamnatožut do žuto-narančast, na sredini je tamniji, rub je prvo blago podvijen, kasnije je izravnat i s krpastim ostacima ovoja. Stručak: 1.5-3 cm visok, gotovo je valjkast, proširen je na vrhu i uglavnom sužen na dnu, pun, pahuljast na vrhu, ispod je vlaknast, bijel, žućkasto-bijel. Listići: Osrednje su gusti, izmiješani su s lamelulama različite dužine, prirasli, bjelkasto-krem, na kraju su oker do smećkasti, oštrica je resasta i nešto tamnija. Spore: Eliptične, nepravilno su izraženo ili samo blago grbave, 6.8-9.4 × 4.3-6.6 µm, Q = 1.2-2, Me = 8.3 × 5.3 µm, Qe =1.6, bazidije su batinaste, 4-sporne, cheilocistide su vretenaste, batinasto-vretenaste, s malo ili bez kristala na vrhu, 54-76 × 15-24 µm, tankih stijenki, debljina 0.5-1 µm, caulocistide su odsutne, prisutne su caulocistoidne hife na vrhu stručka, različitog oblika, pileipelis je sastavljen od paralelnih, inkrustiranih hifa, sa smećkastim pigmentom, kopče su prutne u svim tkivima; otrusina je smeđa. Meso: Tanko, bjelkasto; miris nije izražen ili je slab na spermu, a okus je blag. Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, u šumama, parkovima i po plainskim livadama, u simbiozi s borom, a na višim nadmorskim visinama vjerojatno i sa zeljastom vrbom (Salix herbacea). Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: SMRTNO OTROVNA - Smatra se smrtno otrovnom vrstom, jer sadrži muskarin. Napomena: Dosta su slične slamnatožuta cjepača (Inosperma cookei) i žućkasta cjepača (Pseudosperma flavellum), koje nemaju grbave, već glatke spore.
DNA sekvenca:
Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.



Prirodoslovni muzej - Split