|
Inosperma pisciodorum - created on August 2020 in Mørfjærgruven, Stuenes, Arendal, Norway by Inger-Lise Fonneland |
![]() |
![]() |
|

RIBLJA CJEPAČA
Inosperma pisciodorum Bandini & B.Oertel
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Inocybaceae >
Rod: Inosperma >
Vrsta: Inosperma ismeneanum Bandini & B.Oertel (GBIF ID 11676820)
Etimologija: piscis (lat.) = riba + odorus (lat.) = mirisan, koji ima miris. Po mirisu mesa. Klobuk: 2-6 cm širok, isprva je zvonolik do polukuglast, zatim je stožast do konveksan, kasnije je izravnat i s tupom grbicom na sredini, površina vlaknasta ili s prilegnutim ljuskama, u mladosti je s bjelkastom koprenom, svijetlooker, okerasto-smeđ do krem-smeđ, rub je dugo vremena podvijen i vunasto-vlaknast. Stručak: 3-8 cm visok i 5-10 mm debeo, valjkast, pun, ljuskav na vrhu, vlaknast prema bazi, bjelkast, sivo-smeđ, vremenom postaje crvenkasto-smeđ, na ozlijeđenim mjestima ili trljanjem pocrveni. Listići: Gusti, izmiješani su s lamelulama, usko su prirasli do gotovo slobodni, u početku su bjelkasti do svijetlokrem, zatim su sivkasto-smeđi do hrđastosmeđi, oštrica je bjelkasta i resasta. Spore: Eliptične do usko eliptične, gotovo valjkaste ili u obliku graha, glatke, debelih stijenki, 12.3-15.4 x 6.6-7.5 µm, Q= 1.8-2.2, Me = 14.2 x 7 µm, Qe = 2, bazidije su batinaste, 2-4-sporne, 40-55 x 9-13 µm, cheilocistide su valjkaste, batinaste, glavičaste, 37-72 x 9.6-17.6 µm, sa smeđim amorfnim sadržajem u KOH, caulocistide su slične cheilocistidama, pileipelis se sastoji od paralelno postavljenih hifa, sa žutim pigmentom, blago inkrustiranim, širokim 6.6-14 µm, kopče su prisutne u svim tkivima; otrusina je smeđa. Meso: Tanko, vlaknasto, bjelkasto, na prerezu polako postane crvenkasto, osobito u donjem dijelu stručka; miris je neugodan, podsjeća na ulje jetre bakalara ili dimljene haringe, a okus nije izražen. Kemijske reakcije: Meso klobuka s gvajakovom tinkturom odmah postane plavo-zeleno, a zatim plavo. Stanište: Raste u ljeto i jesen, u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, najčešće arišem i bijelim borom (Pinus sylvestris). Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: OTROVNA - Za ovu se vrstu navodi da ne sadrži muskarin i da je nejestiva zbog jakog i neugodnog mirisa na ribu, međutim smatramo je otrovnom kao i sve cjepače. Napomena: Slična se Bongardijeva cjepača (Inosperma bongardii) razlikuje po odsutnosti mirisa na ribu, međutim primjerci mogu biti i bez izraženog mirisa pa se mogu sigurno determinirati samo pomoću DNA analize. Vrlo je slična i jelenska cjepača (Inosperma cervicolor), koja često ima izraženo ljuskavi klobuk i miris na zemlju, te Inocybe appenticulata, koja također može mirisati na ribu, ali su joj cheilocistide na vrhu s kristalima.
DNA sekvenca:
Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.



Prirodoslovni muzej - Split