|
Hodophilus tenuicystidiatus - created on November 2024 in Kongsgård, Røsnæs, Denmark by Thomas Læssøe |
![]() |
![]() |
|

SMRDLJIVA PRLJAVICA
Hodophilus tenuicystidiatus Jančovič., Adamčík & Looney
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Clavariaceae >
Rod: Hodophilus >
Vrsta: Hodophilus tenuicystidiatus Jančovič., Adamčík & Looney (GBIF ID 9236828)
Etimologija: sub (lat.) = blizu, skoro + foeteo (Lat.) = smrdljiv, zaudarajući. Po neugodnom mirisu. Klobuk: 0.8-2 cm širok, isprva je polukuglast, zatim postaje konveksan do izravnato-konveksan, bez grbice, blago je ulegnut na sredini, površina je bez sjaja, baršunasta, vodenasta, naborana ili žiličata uglavnom oko sredine, prvo je svijetlonarančast, narančasto-smeđ do smeđ, zatim postupno postaje crvenkasto-smeđ do tamnosmeđ, nešto je tamniji na sredini i svjetliji na rubu, rub je isprva blago podvijen, ubrzo se izravna, kasnije je nazubljen, vlažan je prozirno narebran do 1/3 promjera. Stručak: 2-3.5 cm visok i 1.5-5 mm debeo, obično savitljiv, valjkast ili nešto je uži i zakrivljen pri dnu, šupalj, uzdužno je ižlijebljen, gol, gladak i sjajan, svijetlo žućkasto-smeđ, smeđ, tamnosmeđ ili crvenkasto-smeđ, tamniji je pri dnu. Listići: Rijetki, umjereno su razmaknuti, 2-5 mm široki, 20–35 ih dopire do stručka, kratko se spuštaju po stručku, sivo-smeđi do narančasto-smeđi, nagnječeni ne mijenjaju boju, oštrica je cjelovita i iste boje. Spore: Uglavnom su eliptične, prozirne, glatke, tankih stijenki, neamiloidne, 5.2-7.4 x 3.6-5.6 µm, Me = 6.3 x 4.5 µm, Q = 1.2-1.6, Qav = 1.4, bazidije su usko batinaste, 4-sporne, 35-50 x 4-6.8 µm, bazidiole su usko batinaste do usko valjkaste, često s tupim vrhom, 37-55 x 2-6.5 µm, cheilocistide, pleurocistide i kopče su odsutne, trama listića sastoji se od izduženih vretenastih elemenata, 34-110 x 5-25 µm, pileipellis je sastavljen od batinastih do široko batinastih, široko eliptičnih ili elemenata u obliku boce, 10-65 x 5-30 µm, sa svijetlosmeđim unutarnjim pigmentom, tankih stijenki, terminalni segmenti su batinasti ili u obliku boce, 12-72 x 6-35 µm, sa svijetlosmeđim unutarnjim pigmentom, pileipelis se sastoji od isprepletenih i razgranatih hifa, širokih 4-18 µm, caulocistide su brojne, varijabilnog oblika, usko batinaste do široko batinaste ili usko valjkaste, vršno su zaobljene ili s 1-2 nepravilna prstasta izbočenja, 12-65 x 3-12 µm, s tamnosmeđim unutarnjim pigmentom, tankih stijenki, nema kopče; otrusina je bijela. Meso: Tanko, debelo je do 1 mm, elastično, bjelkasto-sivo do svijetlokrem; miris je izraženo jak na naftalan, a okus nije izražen ili je blag. Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, kao saprofit tla po vlažnim travnjacima, šikarama ili grmovitim rubovima šuma, raste i u mediteranskom području. Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta. Napomena: Opisana vrsta pripada kompleksu mirisave prljavice (Hodophilus foetens), koji je revidiran 2017., a karakteristična je po široko razmaknutim i malobrojnim listićima. Među vrstama roda Hodophilus, neke vrste mirišu na naftalan i imaju tamne točkice na stručku, dok neke nemaju te značajke. Vrste koje se prepoznaju po mirisu na naftalen su mirisava prljavica, Hodophilus pallidus, smrdljive prljavice (Hodophilus subfoetens) i opisana vrsta. Iako im je svima zajednički neugodan miris, neke makroskopske ili mikroskopske morfološke značajke poput boje klobuka, stručka, listića i morfologije caulocistida mogu se koristiti za njihovu determinaciju. Primjerice opisana vrsta ima narančasto-smeđe ili smeđe plodno tijelo koje ne potamnjuje kada se osuši, dok su tamnosmeđa do crna kod zrelih ili suhih primjeraka mirisave prljavice. Opisana vrsta i mirisava prljavica se također razlikuju od druge dvije vrste po tome što imaju više od 20 listića, a opisana vrsta se od svih njih odvaja po narančasto-smeđim do sivo-smeđim i umjereno gustim listićima. Površina stručka je sjajna i s blijedim ljuskicama u blizini listića kod opisane vrste, dok je obično s tamnijim vlakancima ili točkicama na vrhu kod mirisave prljavice, blago zrnast blizu lamela kod smrdljive prljavice i s glatkim, finim svjetlijim granulama kod Hodophilus pallidus. Vrste linije mirisave prljavice mogu se razlikovati i na temelju morfologije caulocistida. Opisana vrsta često ima fleksibilne caulocistide prosječne širine manje od 7 µm. Međutim, šire su od 8 µm i pravilnijeg je oblika kod mirisava prljavica. I Hodophilus pallidus i smrdljiva prljavica imaju tupe i uže caulocistide u usporedbi s druge dvije vrste.
DNA sekvenca:
Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.



Prirodoslovni muzej - Split