Camarophyllopsis schulzeri - created on August 2025 in Kulebjerg Overdrev, Denmark by Thomas Kehlet

SCHULZEROVA PRLJAVICA

Camarophyllopsis schulzeri (Bres.) Herink

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Clavariaceae > Rod: Camarophyllopsis > Vrsta: Camarophyllopsis schulzeri (Bres.) Herink (GBIF ID 2538357)

Etimologija: U čast Stephana (Josipa) Schulzera von Müggenburg (1802.-1892.), hrvatskog, austrougarskog časnika i mikologa. Studirao je mikologiju od ranih 1830-ih. Specijalizirao se za gljive iz Mađarske, Slovačke i Slovenije, te je opsežno objavljivao radove o tim temama. Također jeje sastavio pregled gljiva Mađarske i Slavonije, koji je sadržavao oko 1800 vrsta i vlastite ilustracije u boji. Ovu je raspravu 1869. preuzela Mađarska akademija znanosti i predala mikologu Karlu Kalchbrenneru na reviziju, koji ju je dopunio gljivama iz Karpata i djelomično objavio. Po imenu.

Engleski jezik: Matt Fanvault

Klobuk: 1-3 cm širok, isprva je polukuglast, brzo se izravna i ulegne na sredini, na sredini je uglavnom blgao grbav, malo je vodenast, gladak, gol, lagano je baršunast, bez sjaja kad se osuši, smeđ, cimetastosmeđ, krem-siv sivo-smeđ do tamnosmeđ.

Stručak: 2-4 cm visok i 2-6 mm debeo, često je gotovo valjkast, sužava se prema bazi, šupalj, gol, suh, često je uzdužno užlijebljen, bjelkast, krem-siv do smećkast, na vrhu je svjetliji.

Listići: Široko su razmaknuti, široki, debeli, široko su prirasli, vrlo kratko se spuštaju po stručku sa zupcem, često su povezani poprečnim žilicama na bazi, bjelkasti, kasnije su sivkasti, krem-sivi, smeđi, sivo-smeđi, oštrica je glatka i iste boje.

Spore: Usko su eliptične, prozirne, glatke, neamiloidne, 3.5-5 x 3-4 µm, Q = 1.7-2.1, bazidije su 2-4-sporne, tanke i izdužene, bez bazalih kopči, 35-42 x 5-7 µm, hife trame listića su široke oko 3-13 µm, s kratkim segmentima, bez kopč, pileipelis je s isprepletenim hifama, bez kopči; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, lomljivo, bjelkasto, vremenom pocrni; miris je neugodan, kiselkast, na brašno ili spermu, a okus je blag.

Stanište: Raste u jesen, uglavnom u skupinama, kao saprofit tla u bjelogoričnim šumama, na rubovima šuma, čistinama, travnjacima, livadama, pašnjacima.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Vrlo je malih dimenzija, a prepoznatljiva je po smeđem do tamnosmeđem klobuku i stručku, te svjetlijim, kontrastnim i razmaknutim listićima.

DNA sekvenca: prikaži

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.