|
Hygrocybe fulgens - created on September 2019 in Petrovice, Slovakia by Filip Fuljer |
![]() |
![]() |
|

BLISTAVA VLAŽNICA
Hygrocybe fulgens Fuljer, Kautmanová & Boertm.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Hygrophoraceae >
Rod: Hygrocybe >
Vrsta: Hygrocybe fulgens Fuljer, Kautmanová & Boertm. (GBIF ID 11661542)
Etimologija: fulgere (lat.) = blistati, svijetliti, sjajiti, iskriti se. Po sjajnom klobuku. Klobuk: 1.4-6.5 cm širok, isprva je polukuglast, široko konveksan, kasnije je više ili manje izravnat s ulegnutom sredinom, površina sitno ljuskava, ljuske su boje osnove ili svjetlije, ponekad je gladak, suh, žućkasto-narančast, narančast ili crvenkast, često je blago crven na sredini. Stručak: 2.5-6 cm visok i 2.5-18 mm debeo, valjkast, pravilan ili stisnut, često se sužava prema bazi, šupalj, gladak, ponekad je sitno vlaknast, suh, bez sjaja ili svilenkasto sjajan, zlatnožut, žut, žućkasto-narančast, narančast, ponekad je svjetliji pri vrhu. Listići: Rijetki, razmaknuti, trbušasti, široko su prirasli, lomljivi, svjetliji su od klobuka i stručka, u početku su gotovo bjelkasti, kasnije su žućkasti ili svijetlonarančasti, ponekad su s ružičasto-narančastom nijansom, oštrica je često svjetlija. Spore: Eliptične do duguljaste, glatke, neamiloidne, ponekad su s jednom velikom uljnom kapljom (vakuolom), 6.6-10.2 x 4.5-6.9 µm, Q = 1.3–1.9, Qav = 1.54, bazidije su batinaste, pretežno 4-sporne, relativno duge s dugom, suženom bazom, 38-55 x 5-8 µm, sterigme su izdužene, duge su 4-7 µm, cistidije su odsutne, pileipellis je trodijelan, s više ili manje batinastim vršnim segmentima, hife su ponekad višesegmentne i spojene kopčom, 29-145 x 5.2-15 µm, elementni trame listića su nepravilni, 42-145 x 8.5-19 µm; otrusina je bijela. Meso: Tanko, žućkasto, ponekad je narančasto ili narančasto-crveno u klobuku i bazi stručka, na prerezu je nepromjenjivo; miris i okus nisu izraženi. Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, u skupinama, pojedinačno ili raspršeno po pokošenim travnjacima, pokošenim parkovima, na neutralnom do blago vapnenastom tlu. Doba rasta: 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti. Napomena: Karakteristična je po suhom, ljuskavom, izravnatom klobuku, suhom, glatkom i širokom stručku, pileipellisu koji se sastoji od tri dijela, eliptičnim do duguljastim sporama, te veličini i boji cijelih listića, koji su obično žuto-narančasti, često sa zlatnožutim stručkom i tamnijoj, gotovo grimiznocrvenoj, sredini klobuka. Zbog tih značajki, ova vrsta se dobro uklapa u koncept podroda Pseudohygrocybe, sekcije Coccineae i podsekcije Squamulosae. Na temelju makromorfoloških značajki, najsličnije su vapnenačka vlažnica (Hygrocybe calciphila), koja se razlikuje po tipičnim gotovo kuglastim do široko eliptičnim sporama, manjim bazidijama i manjim plodnim tijelima, sitna vlažnica (Hygrocybe miniata), koja ima karakteristične trokutaste ili kruškolike spore, klobuk bez tamnije sredine i tanji stručak, obično je širok do 5 mm, Reidijeva vlažnica (Hygrocybe reidii), kojoj meso miriše na med i ima glatki, narančasto-crveni klobuk, te skerletnorebrasta vlažnica (Hygrocybe substrangulata), koja se razlikuje od ostalih spomenutih vlažnica po mnogo većim sporama (do 14.5 µm) i listićima koji se ponekad spuštaju po stručku. Sve gore navedene vrste rastu u srednjoj Europi na neobrađenim, ponekad ispašenim ili pokošenim travnjacima s biljkama tvrdačom (Nardus stricta) ili rosuljama (Agrostis spp.), dok opisana vrsta raste na drugom tipu travnjaka, gdje je dominantna biljka oštrodlakavi lavlji zub (Leontodon hispidus). Opisana je vrsta po ITS sekvencama pozicionirana na zasebnoj grani blizu podsekcije Squamulosae, što je u skladu s rezultatima analize makroskopskih i mikroskopskih karakteristika.
DNA sekvenca:
Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.



Prirodoslovni muzej - Split