|
BATINASTONOGA KRASNICA
Russula clavipes Velen.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula clavipes Velen. (GBIF ID 2551432)
Etimologija: clava (lat.) = palica, toljaga + pes, pedis (lat.) = stopalo, noga. Po obliku stručka. Klobuk: 5–15 cm širok, prvo je polukuglast zatim je konveksan do izravnat i ulegnut na sredini, po vlažnom je vremenu ljepljiv, kožica se guli di 1/2 promjera, dosta je promjenjive boje, smeđ, žuto-zelen, maslinastozelen, zeleno-smeđ, rub je često s ružičastom nijansom, na sredini je obično tamniji, rub je slabo narebran u starosti. Stručak: 4-12 cm visok i 1-3 cm debeo, valjkast, upadljivo je batinasto zadebljan na dnu, pun, vremenom postaje spužvast i šupalj, bijel, mjestimično je ružičast do potpuno ružičasto-ljubičast, s vremenom ili trljanjem postaje smeđ. Listići: Gusti, prirasli, često se račvaju uz stručak, bjelkaste, krem, svijetložute do oker, u starosti su posmeđe. Spore: Eliptične, dekorirane su izoliranim ili rijetko povezanim bradavicama visokim 0.4-0.8 µm, amiloidne, 7-11 x 6–9 µm; otrusina je žućkasto-oker. Meso: Debelo, čvrsto, bijelo, na prerezu požuti ili posmeđi; miriše na haringe, a okus je blag. Kemijske reakcije: Stručak u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) postane tamno maslinastozelen, a sa anilinom pocrveni. Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, u crnogoričnim šumama, u simbiozi sa raznim crnogoričnim drvećem, obično smrekom, arišem ili borom, u mahovini. Doba rasta: 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre kvalitete. Napomena: Pripada podsekciji Xerampelinae. Slična je zelena krasnica (Russula aeruginea), koja ima malo papreno meso, osobito listići, te smeđezelena krasnica (Russula heterophylla), koja raste u bjelogoričnim šumama i ima manje spore.
DNA sekvenca:
Prirodoslovni muzej - Split
