Ključ Agaricus

Ključ A - vrste koje crvene (sekcije Agaricus, Bohusia, Chitonioides, Nigrobrunnescentes, Sanguinolenti)

Meso na prerezu lagano požuti u bazi stručka, a u ostalim dijelovima eventualno polako i slabo pocrveni, miriše na gorke bademe.

/Klobuk je 3-9 cm širok, bjelkast, kasnije se razlaže na velike smećkaste ljuske, u mladosti trljanjem požuti; stručak je bijel, ispod vjenčića je uočljivo bijelo ljuskav; vjenčić je tanak, opnast, bijel, viseći, jednostruk, prolazan; spore su 6-7.5 x 4.5-5.5 µm, cheilocistide su malobrojne, kruškolike, 30-38 x 9-16 µm; kožica klobuka ili meso u dodiru sa KOH postane svijetlooker do svijetlo maslinasto-smeđe, dok je reakcija sa Schafferovom otopinom negativna, raste po livadama i pašnjacima, te na rubovima cesta ili šuma, često ispod jasena i javora, na tlu bogatom hranjivim tvarima./

Meso na prerezu ne požuti u bazi stručka, već pocrveni u gornjem dijelu stručka, miris je ugodan, nije na gorke bademe.

/Klobuk je 4-10 cm širok, pretežno je bjelkast do smećkast, trljanjem ne požuti, prekriven je gustim, sitnim svijetlim maslinasto-sivim do svijetlosmeđim ljuskicama; stručak je vitak, manje se ili više izraženo batinasto zadebljava od vrha prema bazi, bijel do smeđ, na ozlijeđenim mjestima i trljanjem lagano pocrveni, donji dio je prekriven istim sitnim ljuskicama kao i klobuk; vjenčić je širok, postojan, uzdignut, dvostrukog ruba, gornja površina je bijela, a donja sa zupčasto postavljenim ljuskama; spore su 5-6 x 3.5-5 µm, cheilocistide su usko batinaste, 5-12 µm široke, s više segmenata; raste u svim tipovima šumama, na vapnenastom tlu./

Meso na prerezu brzo i intenzivno postane crveno do narančasto-crveno, ponekad malo požuti, miris je neugodan na urin, kiseo.

/Klobuk je 5-20 cm širok, bjelkast do svijetlooker ili čak sa slabom ružičastom nijansom, često s krupnim radijalno postavljenim ljuskama koje su rjeđe na rubu; stručak je zdepast, kratak, bjelkast, na osnovi je zašiljen; vjenčić je tanak, bjelkast, jednostruk, viseći, prolazan; spore su 5.5-7.5 x 4.5-6.5 µm, cheilocistide su nepravilne; raste na travnjacima pokraj alepskih borova uz morsku obalu, u dometu soli, te uz puteve i u boćatim močvarnim područjima, na pjeskovitom tlu, rijetko se pronađe u kontinentalnim krajevima./

Stručak je vretenasto zašiljen na bazi, meso na prerezu je jedva uočljivo pocrveni, uglavnom uz rub gornjeg dijela stručka, miris je ugodan; klobuk je 4-15 cm širok, bjelkast, svijetlosiv do žuto-smeđ.

/Vjenčić je dosta nisko postavljen, opnast, uzdignut, ponekad izgleda poput volve; spore su 5-7 x 4.5-6 µm, cheilocistidije su batinaste do vretenaste, 23-32 × 7-9 µm; raste u staklenicima, stajama i konjušnicama, a rijetko u šumama./

Stručak je zadebljan na bazi, meso na prerezu gotovo ne mijenja boju, samo malo pocrveni uz listiće, a zatim postane prljavo smećkasto, miris je slabo izražen ili malo neugodan, kiseo ili na urin.

/Klobuk je 5-15 cm širok, bijel do svijetlosmeđ, gladak ili paperjasto ljuskav; stručak je kratak i često zakrivljen, bijel do oker-smeđ, na vrhu s bijelim ljuskicama; prljavo bijeli vjenčić sjedi na osnovi stručka, sliči volvi, opnast, rastrgan na režnjeve, s dvostrukim rubom; spore su 6.5-9.5 x 5-7 µm, cheilocistide su uglavnom s jednim segmentom, valjkaste do usko batinaste, 17-40 x 5-11 µm; raste po livadama, vrtovima, parkovima u grmlju i uz staze./

Vjenčič je s donje strane sa sitnim zupčasto postavljenim ljuskama, trajan, stručak je često malo zadebljan na bazi, meso miriše na gorke bademe.

/Klobuk je 6-18 cm širok, bijel do svijetlosmeđ, sitno je ljuskav; stručak je bijel, ispod vjenčića je uzdužno vlaknast ili prekriven sitnim ljuskicama; vjenčić je opnast, bijel; spore su 8-9.5 × 5.5-6.5 µm, Q = (1.2) 1.4 - 1.7, Qe = 1.5, cheilocistide su rijetke, kruškolike, 17-25 x 12-17 µm; meso na prerezu posmeđi ili pocrveni u bazi stručka; raste u svim tipovima šuma, parkovima, te uz ceste, na tlu bogatom hranjivim tvarima./

Vjenčič je uzak, uglavnom zakržljao, kratkotrajan, stručak se uglavnom sužava prema bazi, miris mesa je ugodan na gljive ili je lagano kiseo.

/Klobuk je 3-12 cm širok, bijel do sivo-smeđ, u mladosti je prekriven sitnim ljuskama; stručak može biti s jasnim pojasevima ljuskica ispod vjenčića; vjenčić je bijel, jednostruk, viseći i uglavnom zakržljao, kratkotrajan; spore su 6-9.5 × 4.5-7, nema cheilocistide, a ako ih ima onda su široko kruškolike, 20-47 x 12-18 µm; meso na prerezu eventualno lagano pocrveni u gornjem dijelu klobuka ili u stručku, u dnu stručka je blago žućkasto; raste na otvorenim terenima, po vrtovima, livadama, travnjacima, pašnjacima, na smetlištima i kukuruzištima./

Vjenčić je često s dvostrukim rubom, s gornje je strane crtast, a s donje sa zupčasto postavljenim ljuskama, raste u miješanim i crnogoričnim šumama.

/Klobuk je 4-10 cm širok, čitava je površina prekrivena uraštenim smeđim do crveno-smeđim ljuskama koje su najgušće na sredini i sve rjeđe prema rubu, osnova je bijela do žuta, trljanjem pocrveni; stručak je vitak, baza je jako zadebljana, bjelkast i s ružičastom nijansom, ispod vjenčića je sitno ljuskav, trljanjem ubrzo pocrveni; vjenčić je bijel, 1-2 cm širok; spore su 4.5-6.5 x 3-4.5 µm, cheilocistide su usko batinaste, s više segmenata, 7-12 (15) µm široke; meso na presjeku ubrzo jako pocrveni, osobito u klobuku i u gornjem dijelu stručka, miris je ugodan na voće./

Vjenčić je jednostruk, viseći i nama zupčasto postavljene ljuske s donje strane, obično raste u bjelogoričnim šuma; klobuk je 4-11 cm širok, svijetlosmeđ do smeđ, s radijalno postavljenim smeđim ljuskama.

/Stručak je bjelkast s ružičastom nijansom, gladak, na oštećenim mjestima odmah pocrveni; vjenčić bjelkast, jednostruk, viseći; spore su 4.5-7.5 x 3-5 µm; meso na prerezu odmah intenzivno pocrveni, miris je slab na gljive./

Stručak je zdepast, sa proširenom bazom koja se sužava prema dnu, prekrivena je širokim tankim prilegnutim ljuskama koje podsjećaju na volvu, dio iznad proširene baze također je ljuskav.

/Klobuk je 4-7 cm širok, bijel do sivkast, prekriven je širokim prilegnutim sivkastim do smećkastim ljuskama koje se starenjem razlažu, prema rubu je vlaknast; stručak se sužava prema dnu, bjelkast, krem ili svijetlonarančast; spore su 8.5- 11.5 × 5.7- 7 µm, cheilocistide su brojne, batinaste, 26‒33 x 6.5‒9 μm; meso na prerezu ne mijenja boju, eventualno lagano poružičasti iznad listića, ponekad je žućkasto ili narančasto pri bazi, miris je malo neugodan na urin, a okus je ugodan; raste u crnogoričnim šumama, obično ispod alepskog bora, u mediteranskom području./

Meso na prerezu požuti u bazi stručka, dok na nekom drugom dijelu može lagano pocrvenjeti; raste po suhim livadama i travnjacima, te uz ceste, preferira pjeskovito tlo.

/Klobuk je 4-6 cm širok, površina je prekrivena sa crvenim do purpurno-smeđim ljuskama, osnova je svjetlija, stručak je trbušast ili malo zadebljan na bazi, bijel, ispod vjenčića je gusto paperjasto ljuskav; vjenčić je opnast, bijel, uzdignut, donja strana vjenčića se sa sitnim ljuskama; spore su 5.5-7.5 × 3.5-5 µm, nema cheilocistide ili ih je malo, 15-24 x 7-16 µm; miris mesa je slabo kiselkast./

Stručak je ispod vjenčića sa smeđim vlakancima i ljuskama raspoređenim u cik-cak trakama na bjelkastoj osnovi, meso na prerezu lagano pocrveni u svim dijelovima, crvenjenje na nekim mjestima brzo prelazi u crnu boju, kožica klobuka trljanjem pocrveni, raste u crnogoričnim šumama, obično u šumama čempresa ili bora, najčešće u primorskom pojasu.

/Klobuk je 4-11 cm širok, žuto-oker do ljubičasto-smeđ, površina je prekrivena oker do smeđim vlakancima i ljuskama na krem do svijetlooker osnovi; stručak je 3.5-9 x 1.5-2.5 cm, nekad se blago zadebljava prema dnu, bjelkast, na vrhu je bijelo vlaknast; vjenčić je u mladosti postavljen u gornjoj trećini, kasnije na sredini ili u donjem dijelu, opnast, čvrsto je učvršćen na stručak, nije jasno ni uzdignut ni viseći, uzak, s gornje je strane crtast, a s donje tamnosmeđ; spore su 5-6.5 x 3.7-4.5 µm, cheilocistide su s više segmenata, 13-19 x 5-10 µm; meso na prerezu najprije postane narančasto-crveno, zatim crveno, na kraju je sivo, miriše na gljive ili pečenu cikoriju./

Stručak je ispod vjenčića obično sa ostacima ovoja, ali oni nisu raspoređeni u cik-cak trakama, na prerezu meso lagano pocrveni u svim dijelovima, kožica klobuka trljanjem postaje žuta ili hrđastosmeđa, a stručak tamnoružičast, raste u parkovima i svim tipovima šuma, najčešće šumama bora, te na obalama rijeka ispod bjelogoričnog drveća, obično jasena, topole ili brijesta, na pješčanom i glinenastom tlu, u mediteranskom području.

/Klobuk je 4-10 cm, gladak, zatim ostaje takav ili se razlaže na stisnute smeđe do crvenkasto-smeđe ljuske na bjelkastoj osnovi, obično su jedva uočljive jer se međusobno preklapaju; stručak je često zašiljen na bazi, iznad vjenčića je gladak, a ispod vjenčića često s ostacima ovoja narančasto-smeđe boje, baza je sa debelim rizomorfima, vrlo izraženim, malobrojnim, i do 7 cm dugim; vjenčić je bijel, tanak, prema rubu je deblji, do 1.6 cm širok, opnast i viseći, obično je dvostruk, gornjom je površina uočljivo izbrazdana, a donja vlaknasta, često je na rubnom dijelu dekoriran ljuskama iste boje kao i rub i koji ponekad može imati nazubljeni kotačić, a ponekad je jednostavan i bez ljuski; spore su 5-7 x 4-5.5 μm, cheilocistide su neupadljive i teško ih je razlikovati od bazidija, jednostavne ili s nekoliko segmenata prema bazi, valjkaste s proširenim vrhom, batinaste ili jajolike, prozirne, 15.5-30 x 4-13 µm; meso na prerezu polagano postaje ružičasto ili crvenkasto, miris je ugodan, nejasan, nije na anis, niti na tintu ili gorke bademe./

Vjenčić je krhak i brzo prolazan, stručak je ispod vjenčića obično gladak.

/Klobuk je 3-8 cm širok, bijelo-kremast do crveno-smeđ, prirašteno dlakavo-ljuskav po cijeloj površini; stručak se sužava prema bazi, bjelkast do ružičasto-smećkast, ne žuti; vjenčić je neupadljiv, jednostruk, uzdignut, čupav, bjelkast do malo bakrenocrvenkast; spore su 7-10 x 4-6 µm, cheilocistide su rijetke ili ih nema, 24-30 x 12-17 µm; meso na prerezu ili na oštećenom mjestu najprije lagano pocrveni pa poslije postane tamnocrveno do tamnosmeđe, miris je manje ili više kiseo; raste po travnjacima, livadama, parkovima, vrtovima, te pješčanim nanosima i dinama, ne raste u šumama, uglavnom u priobalnim mediteranskim područjima./

Stručak je obično ružičast na vrhu iznad vjenčića, površina klobuka se razlaže na oker ili gotovo crvenkaste ljuske na bijeloj osnovi, vjenčić je ponekad se zupčasto raspoređenim ljuskama s donje strane, meso na prerezu nakon oko 5 minuta blago pocrveni u klobuku i u gornjem dijelu stručka.

/Klobuk je 4-9 cm širok, oker-smeđ, prema rubu je bjelkast, kožica trljanjem vrlo lagano pocrveni; stručak je malo proširen i malo ljuskav na bazi, prljavo bijel, na ogrebanim mjestima lagano postaje crvenkast; vjenčić je opnast, dosta uzak i krhak, jednostruk, bijel, bjelkast ili okerast; spore su 9-11 x 5-5.5 (6) µm, cheilocistide su kruškolike, s tankom membranom, prozirne, 25-35 x 10-40 µm; miris mesa je ugodan; raste u miješanim i crnogoričnim šumama, najčešće ispod smreke ili alepskog bora, na vapnenačkom tlu./

Stručak nije ružičast na vrhu, površina klobuka se razlaže na fine žuto-smeđe ljuske na žutoj osnovi, meso na prerezu blago pocrveni u stručku; klobuk je 4-8 cm širok, bjelkast, sredina je tamnija, sivo-smeđa do vinskicrvenkasta.

/Stručak je bijel, pri vrhu je bijelo-ružičast, često je ljuskav kao i klobuk, na ozlijeđenim mjestima pocrveni pa poslije pocrni; vjenčić je uzak, opnast, uzdignut, bijel; spore su 7-10 x 4-6 µm, cheilocistide su brojne, široko batinaste do kuglaste, s jednim segmentom, 13-50 x 11-30 µm; miris mesa nije izražen; raste u svim tipovima šuma i parkovima./

Spore su sitne, duge su 4-5 µm, raste u svijetlim šumama, po parkovima, livadama, grobljima ili staklenicima, na tlu bogatom humusom.

/Klobuk je 4-17 cm širok, bjelkast do oker-smeđ, prekriven je smeđim ili ružičasto smeđim vlaknastim ljuskama na svjetlijoj osnovi; stručak je bijel, često je malo ljuskav ispod vjenčića; vjenčić je opnast, širok i prolazan; meso na prerezu slabo pocrveni, miris nije izražen ili je lagano kiseo, a okus je ugodan na gljive, a u starosti neugodan na urin./

Stručak je obično zadebljan na bazi, meso na prerezu gotovo ne mijenja boju ili samo blago pocrveni na vrhu stručka, a u osnovi stručka obično posmeđi, vjenčić je ponekad s smeđim rubom, s donje je strane smećkast.

/Klobuk je 4-15 cm širok, smeđ, nešto je tamniji na sredini, u starosti raspucava na velike uraštene smeđe ljuske i vlaknaste nakupine, a između njih se uočava bijela osnova, prema rubu je svjetliji; stručak je vitak, tanak, dug, zadebljan na bazi; vjenčić je jednostruk, tanak, viseći, opnast, bijel; spore su 5-7 x 3.5-4.5 µm, cheilocistide su kruškolike, s jednim segmentom, 11-28 x 8-16 µm; miris mesa je neugodan, kiseo ili metalan; raste u svim tipovima šuma, ali češće u crnogoričnim šuma, obično u šumama bora, dosta je rasprostranjena vrsta duž morske obale i po otocima, rijetka je u kontinentalnom dijelu./

Stručak je obično vretenast, sužava se prema bazi, meso na prerezu lagano pocrveni, u bazi stručka ne posmeđi, vjenčić je isprva bijel pa smeđ.

/Klobuk je 4-15 cm širok, smeđ, poslije se rastrga na guste, uraštene, trokutasto zašiljene ljuske na svijetloj podlozi; stručak je često zadebljan na sredini, duboko je ukorijenjen, najprije je bjelkast pa sa smećkastim nijansama, na oštećenom mjestu postane crvenkasto-smeđ, iznad vjenčića je gladak, a donji dio je prekriven sitnim ljuskicama od ovoja; vjenčić je tanak, opnast, uzdignut, spore su 5.5-7 x 4.5-6 µm, cheilocistide su s jednim segmentom, batinasteste, 17-27 x 6-10 µm; miris mesa je slabo izražen ili kiseo; raste u velikim busenima uglavnom u bjelogoričnim šumama, često ispod hrasta, bukve, javora, jasena i topole, ali i u crnogoričnim i miješanim šumama, često po šljunčanim šumskim puteljcima, te po parkovima i grobljima./

Stručak je dosta dug i obično gomoljasto zadebljan na bazi, vjenčić je širok, na donjoj strani je često sa zupčasto raspoređenim ljuskama, raste u crnogoričnim šumama, obično ispod bora, te na obalnim dinama, na pjeskovitom tlu, u mediteranskom području.

/Klobuk je 5-15 cm širok, čokoladnosmeđ, površina se razlaže na velike koncentrične smeđe ljuske na svjetlijoj osnovi, sredina ostaje cjelovita, izblijeđuje prema rubu; stručak je bijel, pri dnu je blago oker-smeđ, iznad vjenčića je ružičast; spore su 5-6.5 x 3.3-4.4 µm; meso je na prerezu je nepromjenjivo ili lagano pocrveni prema dnu stručka, miris je ugodan do neugodan na gljive, a prema nekim autorima pri dnu stručka miriše poput smrdljive štitarke (Lepiota cristata)./

Stručak je često zdepast, vretenasto zadebljan i sužen prema bazi, vjenčić je nisko postavljen i obuhvaća zadebljanje, podsjeća na volvu, raste po močvarama sa slanom ili boćatom vodom, uz obalu, puteve, voli toplija staništa, u mediteranskom području.

/Klobuk je 4-20 cm širok, površina je smeđe ljuskava; stručak je valjkast, bijel; vjenčić je opnast, jednostruk, bijel; spore su 6.4-7.3 × 5.3-6 µm, cheilocistide su batinaste; meso na prerezu manje ili više požuti ili pocrveni u bazi stručka, miris je neugodan na zemlju, a okus je blag./

Meso na prerezu odmah poprimi crvenkastu do krvavocrvenu boju, vjenčić je s tanak, s gornje je strane gladak, a s donje je smeđe ljuskav.

/Klobuk je 6-20 cm širok, oker-smeđ do smeđ, tamniji na sredini, prekriven je hrđastosmeđim ljuskama na svjetlijoj osnovi, trljanjem pocrveni; stručak je malo zadebljan prema bazi, nije gomoljast, bjelkast, ispod vjenčića je prekriven bjelkastim vlakancima, a kasnije postaje sivkast, na ozlijeđenom mjestu jako pocrveni; spore su 5-9 x 3.6-6 µm, cheilocistide su gotovo kuglaste, bez segmenata, 10-30 µm široke; miris je ugodan na gljive; raste u crnogoričnim šumama, osobito ispod borova na vapnenastom tlu, rjeđe se pronađe u bjelogoričnim šumama./

Meso na prerezu kasnije postane jarkocrveno, u mladosti izraženije u klobuku, a u starosti u stručku, kasnije nijansa postaje vinskicrvena, ali ne krvavocrvena, vjenčić je s gornje strane crtast, a s donje vlaknasto-vunast, rub je deblji, sastoji se od dva ruba odvojena vlaknastim utorom koji je rezultat intruzije ruba klobuka.

/Klobuk je 7-18 cm širok, smeđ do tamnosmeđ, vunast, maljav, površina je prekrivena prilegnutim ljuskama ili radijalno isprepletenim vunastim vlaknima; stručak je često zakrivljen i ponekad blago gomoljast, iznad vjenčića je bijel ili ružičast, fino paperjast ili blago crtast, ispod vjenčića je kosmato vunast do baršunast, obično je dekoriran višestrukim smećkastim poprečnim ostacima ovoja u vidu nepotpunih vjenčića ili raspršenih ljuskica koje su iste boje kao površina klobuka, trljanjem postane narančast, a zatim hrđastocrven; vjenčić je osrednje velik, do 1.3 cm širok, debeo, krhak, viseći, ravan ili više ili manje priljubljen uz stručak, gornji rub je bijel, a donji iste boje, ponekad deblji rub ostaje spojen na rub klobuka, a tada je vjenčić bijel, uzak i kosmato-vunast; spore su 6.4- 9.2 x 4.2-6.2 µm, cheilocistide su mnogobrojne, prozirne, jednostavne ili često sa 1-3 segmenta, završni elementi su batinasti, 13-37 × 6,5-15 µm; miris mesa je slab, nejasan, prilično ugodan, poput askorbinske kiseline; raste u parkovima, crnogoričnim šumama i po dinama, uglavnom u šumama cedra, ali i čempresa, smreke ili borovice, rijetko ispod bjelogoričnog drveća, hrasta, u mediteranskom području./

Ključ B - vrste koje obično žute i mirišu na tintu (sekcije Xanthodermatei, Paradoxi)

Klobuk je prekriven je sivim do sivo-smeđim vlaknima, radijalno se raspucava i izlaže bijelo meso, koje u vlažnim uvjetima postaje ružičasto, vlakna su na sredini tamnija i stisnuta u male, raštrkane vlaknaste ljuske, izgledom podsjeća na cjepače (Inocybe).

/Klobuk je 2-6.5 cm širok; stručak je lagano zašiljen na bazi i s bijelim rizomorfima, iznad i ispod vjenčića je gol, sivo-smeđ; vjenčić je trajan, opnast, viseći, jednostruk, do 11 mm širok, donja je površina blago maljava, rub je cjelovit, bijel, ponekad sa smeđim zrncima; listići su s bijelom oštricom; spore su 5-6 × 3-4 µm, cheilocistidije su rijetko prisutne kod razvijenih primjeraka, uglavnom su kruškolike, a rjeđe kuglaste, (9) 11–17 × 8–12 µm; meso na prerezu u bazi stručka i sredini klobuka jako požuti, ponekad je promjena boje gotovo neuočljiva, trljanjem nema promjene boje, miris nije izražen, ne miriše na tintu ili gorke bademe; raste u otvorenim šumskim područjima, staklenicima ili u zoološkim vrtovima u prostorijama s tropskom vegetacijom, voli toplija staništa./

Klobuk nije raspucan, a površina je sa smeđim do sivo-smeđim koncentričnim ljuskama, koje su prema bjelkastom rubu postupno sve rjeđe.

/Klobuk je 3-5 cm širok, kožica trljanjem ne mijenja boju ili slabo požuti, a zatim postaje hrđasto-crvenkasta; stručak je često gomoljast i ukorijenjen, bjelkast ili ružičast na gornjem dijelu, a gladak i bjelkast prema dnu, protrljan na bazi lagano požuti, zatim lagano pocrveni; vjenčić je opnast, prilično širok, tanak, zadebljan oko ruba, gornja je površina glatka, a donja također glatka sa ljuskama na rubu; spore su 5-6.5 × 3-4 µm, cheilocistide su rijetke, 10–23 (30) × 5–10(12) µm; meso na prerezu ne mijenja boju ili lagano požuti pri dnu stručka, zatim sušenjem polako postaje ružičasto ili crvenkasto-smeđe, miriše na tintu, ponekad skoro neprimjetno na dnu stručka; raste u bjelogoričnim šumama graba, akacije i bazge, na pjeskovitom aluvijalnom tlu, u blizini morske obale, voli toplinu, u mediteranskom području./

Donji dio vjenčića je obično priljubljen uz stručak poput vjenčanog prstena, a gornji je dio je uzdignut, kasnije može biti i viseći, klobuk je obično prekriven pijeskom jer raste u priobalnim područjima uz morsku obalu, na pješčanim nanocima i dinama, na termofilnim tlima, često u kombinaciji s primorskim borom.

/Klobuk je 4-12 cm širok, bijel, na sredini je sivkast, u starosti je više ili manje ujednačeno smećkast, trljanjem požuti, u starosti se raspucava, površina je obično s ostacima pijeska; stručak je batinast ili gomoljasto zadebljan na bazi, može biti i zašiljen na dnu, ukorijenjen, bijel do kremast, trljanjem požuti; vjenčić je opnast, trljanjem požuti; spore su 7-9 x 5-6.5 µm, cheilocistide su batinaste do kruškolike, 15-35 x 6-15 µm; meso na prerezu u klobuku postane blago crvenkasto ili ružičasto, a u stručku žuto, osobito pri dnu, kasnije postane crvenkasto-smeđe, miriše na anis ili čisto na tintu, osobito kod starijih primjeraka./

Vjenčić nije tako građen, s jednostrukim ili dvostrukim rubom, raste po livadama, parkovima, a rjeđe u miješanim i crnogoričnim šumama, voli kisela i pjeskovita tla uz morsku obalu.

/Klobuk je 4-14 cm širok, bijel, u starosti je sivo-smeđ do žuto-smeđ, trljanjem požuti, skoro je gladak ili slabo pahuljast; stručak je ponekad malo zadebljan na bazi, bijel; vjenčić je bijel, tanak, uzak; spore su 5.5-7 x 4-5.5 µm, cheilocistide su batinaste, široke 5-13 (20) µm; meso na prerezu postane ružičasto-smeđe na vrhu stručka, a žućkasto u bazi stručka ili na ozlijeđenim mjestima, poslije posmeđi pa prelazi u crvenkasto-smeđu, miris je neugodan na tintu ili urin./

Meso na prerezu dosta intenzivno požuti u skoru cijeloj donjoj polovici stručka, i obično nešto manje intenzivno u gornjem dijelu stručka i na sredini klobuka, vjenčić je vrlo širok, bjelkast.

/Klobuk je 3-18 cm širok, bjelkast, vremenom postaje sivo-smećkast do žuto-smećkast, sa sitnim uraštenim ljuskama, u mladosti trljanjem požuti; stručak je prilično debeo, prema gore je tanji, gladak, bijel, trljanjem požuti; vjenčić je debeo, s dvostrukim rubom, rub je deblji, a s donje strane boje klobuka; spore su 4.3-6 x 3-4.7 µm; meso na ozlijeđenim mjestima ili na presjeku požuti na rubnim dijelovima i u bazi stručka, miriše neugodno na tintu; raste u travi po pašnjacima, livadama i parkovima./

Meso na prerezu požuti najčešće samo u bazi stručka, a u ostalim dijelovima gotovo neuočljivo, vjenčić je širok, bijel, s donje je strane često sa zupčasto raspoređenim ljuskama, s djelomično smećkastim rubom.

/Klobuk je 3-14 (18) cm širok, bijel do sivkast, u starosti ili na suncu se raspucava, na sredini može biti smećkast, sivkasto-smeđ ili žuto-smeđ, trljanjem ubrzo požuti, više je ili manje pokriven smećkastim ljuskama koje su prema sredini gušće; stručak je dosta vitak, zadebljan na bazi, najčešće je zakrivljen, bijel, svilenast; vjenčić je dosta visoko postavljen, trajan, viseći, dvostrukog ruba, trljanjem požuti; spore su 4.5-6.5 x 3.5-5.5 µm, cheilocistide su kuglaste, s jednim segmentom, 10-26 x 8-18 µm; meso na prerezu trenutno požuti, osobito u dnu stručka ili na ozlijeđenim mjestima, miris je vrlo neugodan na tintu, osobito pri termičkoj obradi; raste po livadama, parkovima, vrtovima, zatravljenim voćnjacima, grobljima, u grmlju, rijetko u šumama./

Klobuk je prekriven radijalnim crvenkasto-smeđim ili čokoladnosmeđim vlaknima na bjelkastoj osnovi, koja se kasnije razlažu u male ljuskice i čuperke, meso je na prerezu nepromijenjivo, rijetko i gotovo neprimjetno žuti, kasnije postaje ružičasto ili vinskicrveno, osobito u donjoj polovici stručka, a raste po pješčanim nanosima u blizini obale, ispod hrasta crnike ili hrasta medunca, u mediteranskom području.

/Klobuk je 4-13 cm širok, crvenkasto-smeđ; stručak je batinasto ili gomoljasto zadebljan, bijel, na bazi je oker, kasnije posivi, s poprečnim, smeđim ljuskama, ponekad potpuno obuhvaćaju cijelu površinu; vjenčić je opnast, gornja je površina glatka, donja je svilenkasto-vlaknasta, tanak, rub je debeo i dvostruk, s gornje je strane bijel, a s donje je strane sa smeđim ljuskicama; spore su 5-8 x 3-5 µm, cheilocistidije su brojne, prozirne, batinaste ili kruškolike, rijetko kuglaste, s jednim ili više segmenata na dnu, 13.3.27.6 x 5.6-11.2 µm; miris mesa je slab na tintu, osobito u bazi stručka./

Klobuk je gladak do vlaknast, sivkasto-smeđ, kasnije se često raspucava i prema rubu razlaže na ljuske, koje su gušće na sredini, rub je bijel, meso na prerezu jedva uočljivo lagano požuti, raste po travnjacima, parkovima, vrtovima, ispod bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, te na raspadnutoj piljevini i iverju nakon sječe.

/Klobuk je 4-11 cm širok, ponekad trljanjem postane žućkast; stručak je blago gomoljast pri dnu; vjenčić je opnast, širok, gornja je površina glatka do fino crtasta, a donja sitno vlaknasta, dvostrukog ruba, gornji je rub karakteristično zadebljan; spore su 5-7.5 x 4-5.5 µm, meso miriše lagano na tintu./

Stručak je karakteristično sužen na donjem dijelu, vjenčić je trostruk s dvije brazde na rubu, površina plodnog tijela i meso na prerezu jako žute, meso kasnije postane malo crvenkasto.

/Klobuk je 5-15 cm širok, najprije je skoro crnkast ili tamnosmeđ pa s rastrganom kožicom i površinom na kojoj se formiraju velike ljuske, osobito prema rubu, sredina je ujednačene boje, bijela osnova je kasnije naglašeno čađavosiva; stručak je prilično je robustan, bijel, donji dio je nešto svjetlije boje od klobuka, trljanjem teži da požuti; vjenčić je širok, opnast, bijel, viseći; spore su 5.5-7 x 4.5-6 µm, cheilocistide su uske, u prilično su dugim lancima, s jednim segmentom, kuglaste, široke su 5-20 µm; meso karakteristično miriše na tintu; raste u svim tipovima šuma i travnjacima, u travi, u primorskom pojasu, u dosegu soli./

Baza stručka obično je gomoljasto zadebljana, a gomolj izravnat na dnu, meso na prerezu polako postane žućkasto do sivkasto-žuto i kasnije crveno-smeđe, osobito u bazi stručka, miriše slabo na tintu.

/Klobuk je 3-9 (12) cm širok, pokriven je sa sitnim, prilegnutim, kosmatim ljuskama ružičasto-smeđe do sivo-smeđe boje, nešto je tamniji na sredini, često je nepravilno raspucan; stručak je sužen na vrhu, bijel, kasnije može postati smećkast ili crvenkast, smeđe pjegav, trljanjem ili na ozlijeđenim mjestima lagano požuti; vjenčić je nepravilan, opnast, dvostrukog ruba, obrubljen, bijel, na donjoj je strani smeđ; spore su 4.5-6 x 3-4 µm, cheilocistide su brojne, 11-50 x 8-35 µm; raste po parkovima, vrtovima, te u miješanim i bjelogoričnim šumama, na vapnenastom tlu, često u blizini obale./

Meso na prerezu obično požuti samo u bazi stručka, a stručak je na zadebljanoj ili gomoljastoj bazi obično širok do 2 cm.

/Klobuk je 4–13 cm širok, sivkasto-smeđ na sredini, kasnije se razlaže na vlaknaste ljuske, prema rubu je bjelkast ili ružičast,  trljanjem požuti; stručak je batinasto ili umjereno do jako gomoljasto zadebljan prema bazi, na gomolju je 2-3.1 cm širok, bjelkast do smećkast, trljanjem požuti, zatim polako posmeđi, osobito na dnu; vjenčić je trajan, opnast, bijel; spore su 5-6 x 3.5-5 µm, cheilocistide su prilično brojne, batinaste do kuglaste, sa više segmenata, glatke, tankih stijenki, 15–30 x 4–10 µm; raste u miješanim i bjelogoričnim šumama, često u zagađenim područjima, prometnim šumovitim područjima, gradskim travnjacima i vrtovima./

Meso na prerezu obično požuti u bazi stručka i uz rub klobuka, a stručak je na bazi obično širi od 2 cm.

/Klobuk je 4-13 cm širok, pokriven je sivkastim do sivo-smeđim ljuskama, koje su gušće na sredini, osnova je bijela do svijetložuta, rub je svjetliji, trljanjem odmah požuti; stručak je zadebljan na bazi, bijel, mjestimično je sa žućkastim i smeđim mrljama kao i po površini klobuka, trljanjem odmah požuti; vjenčić je bijel, viseći, dvostruk, trljanjem odmah požuti, dosta je visoko postavljen; spore su 4.5-6.5 x 3-4 µm, cheilocistide su kuglaste do kruškolike, 10-55 x 7-20 µm; meso na prerezu vrlo brzo postane limunastožuto, osobito u bazi stručka; raste u svim tipovima šuma, po rubovima šuma, šumskim čistinama i parkovima, na vlažnim terenima, na vapnenastom i pjeskovitom tlu./

Ključ C - vrste koje mirišu na anis (sekcija Arvense)

Vjenčić je širok, trajan, viseći, rub je često istrgan, bijel, s gornje je strane gladak, a s donje smećkast i sa zupčasto raspoređenim ljuskama, raste u svim tipovima šuma, te po parkovima i vrtovima, na tlu bogatom humusom.

/Klobuk je 7-30 cm širok, smeđ, pokriven je s priljubljenim smeđim ljuskicama na svjetlijoj osnovi, sredina je ponekad tamnija, trljanjem i u starosti požuti; stručak je batinast, na gornjem je dijelu bijel, ispod vjenčića sa smeđim ljuskama koje postanu žute, ali ne po čitavoj površini, trljanjem požuti; spore su 7-10 x 5-6 µm, Qe = 1.55, cheliocistide su sa više segmenata, terminalni je segment često sužen, 6-30 x 6-22 µm; meso na prerezu u donjem dijelu stručka lagano požuti, a zatim posmeđi, karakteristično miriše na anis./

Vjenčić je brzo prolazan, često je izražen samo u obliku tanke viseće kožice, raste na umjetnim mjestima, kao što su vrtovi, staklenici, nakupine iverja i komposta, na tlu bogatom hranjivim tvarima, voli toplija staništa, u mediteranskom području.

/Klobuk je 4-12 cm širok, svijetlosmeđ, crvenkasto-smeđ do tamnosmeđ, površina je sa sivo-smeđim do purpurno-smeđim ljuskicama, oko 1 mm dugim, koje su obično krupnije na sredini, a prema rubu sve manje, trljanjem samo lagano požuti; stručak je zadebljan na bazi, bjelkast do ružičast, fino je paperjasto ljuskav; spore su 5-7.5 x (3.5) 4-5 (5.5) µm, cheilocistide su često s više segmenata, kuglaste, 4-14 (24) x 4-19 µm; meso je na prerezu nepromjenjivo, miriše na gljive ili gorke bademe./

Klobuk je širok do 15 cm, trljanjem ne mijenja boju ili vrlo slabo požuti.

/Klobuk je 5-15 cm širok, bijel do žućkast, površina je glatka pa sitno vlaknasta, trljanjem lagano požuti; stručak je iznad vjenčića bijel, ispod vjenčića je maljavo-vlaknast i svilenast; vjenčić je opnast, viseći, crtast, bijel, s donje je strane s zupčasto raspoređenim ljuskama; spore su 9-12 x 5.5-7 µm, cheilocistide su batinaste; miris mesa je u mladosti slab na anis, starenjem sve više na amonijak i urin; raste po otvorenim terenima, pašnjacima, livadama i šumama na travnatim šumskim čistinama, na tlu bogatom hranjivim tvarima./

Klobuk je uvijek širi od 15 cm, trljanjem lagano požuti.

/Klobuk je 5-40 cm širok, bijel do oker-smećkast, površina glatka pa sitno vlaknasta, tijekom sušnog vremena je pokriven bijelim paperjastim ljuskama, starenjem postane žućkast, u suhim uvjetima se duboko raspucava i postaje ljuskav, trljanjem ne mijenja boju ili vrlo slabo požuti; stručak je često vretenasto zadebljan na bazi, bijel, iznad vjenčića je ružičast do crveno-smeđ, ispod vjenčića je ponekad sa žućkastim mrljicama, maljavo vlaknast i s uraštenim ljuskicama koje se poslije gube; vjenčić je najprije bijel, poslije posmeđi, širok, opnast, viseći, s krpastim i nazubljenim rubom, s donje je strane ljuskav; spore su 8.5-12.5 x 6-8 µm, cheilocistide su često s više segmenata, batinaste, 12-35 x 9-17 µm; meso je na prerezu nepromjenjivo, eventualno postane malo ružičasto-sivo ili crvenkasto u stručku, miris je prvo slab na gorke bademe, kasnije je sve više neugodan na urin ili amonijak; raste po livadama, pašnjacima, jarcima i rubovima šuma, česta je vrsta u primorskom pojasu i po otocima./

Vjenčić je bijel, jednostruk, dosta širok, opnast, viseći, s donje je strane sa zupčasto raspoređenim ljuskama, stručak je često zakrivljen i s jasno obrubljenim malim gomoljem na bazi, klobuk je bijel.

/Klobuk je 3-20 cm širok, bijel do kremast, trljanjem samo malo požuti, često je dekoriran samo sitnim vlakancima, a ne ljuskama; stručak je bijel, trljanjem postaje žut do žuto-smeđ; spore su 5-6 x 3-4 µm; meso na prerezu požuti, najviše u bazi stručka, a poslije posmeđi, jasno miriše na anis; raste u miješanim i crnogoričnim šumama, najčešće u blizini smreke i bukve./

Vjenčić je širok, tanak, bjelkast, na bazi je sa ekscentričnim i kao odsječenim gomoljem, ravnog ruba, klobuk je u starosti često žut.

/Klobuk je 4-15 cm širok, svilenast, bijele do svijetlosmeđ zbog ljuskica, trljanjem požuti; stručak je vitak, na dnu je savijen pod pravim kutom, bijel do žućkast, ponekad je ispod klobuka crvenkast pa tamnosmeđ i crn, trljanjem požuti; spore su 6-8 x 4-5 µm; meso na prerezu jedva uočljivo lagano požuti, vrlo jako miriše po gorkim bademima ili anisu; raste u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, češće u crnogoričnim, obično na sloju smrekovih iglica./

Vjenčić je tanak, jednostruk, bijel, uzdignut, s gornje je strane crtast, rub je valovit, raste u miješanim i crnogoričnim šumama, parkovima, rubovima šuma i šumskim stazama, obično na sloju iglica ispod smreke.

/Klobuk je 5-13 cm širok, bjelkast, poslije je sa žućkastom do oker-smećkastom nijansom, ponekad je sa ružičastim odsjajem, trljanjem požuti, kasnije je sa uraštenim sitnim žuto-smeđim radijalnim vlakancima; stručak se sužava prema vrhu, batinasto je zadebljan na bazi, nikad nije gomoljast, u pravilu je duži od širine klobuka, bjelkast, žuto-ružičast, prema vrhu je blago crvenkast, na ozlijeđenim mjestima požuti, iznad vjenčića je gladak, a ispod je sitno maljavo vlaknast; spore su 7.5-8 x 5-5.5 µm, cheilocistide su rijetke, s jednim segmentom, 21-32 x 6-11 µm; meso je na prerezu crvenkasto, a zatim sivo-smeđe do smeđe, osobito u dnu stručka, miris je vrlo slab i prolazan na anis, a zatim kompleksan i karakterističan na ljekarne, nije uvijek prisutan./

Raste na otvorenim terenima, po neobrađenim poljima, pognojenim livadama, pašnjacima, parkovima, a rijetko se pronađe u šumama, na prerezu lagano pužuti, osobito uz površinu stručka, klobuk se ubrzo raspucava na ljuske.

/Klobuk je 4-20 cm širok, bijel do svijetlosmeđ, trljanjem požuti; stručak je vitak, tipično je batinasto zadebljan na osnovi, ispod vjenčića je nešto ljuskav, bijel i malo žućkast, trljanjem požuti; vjenčić je postojan i opnast, bijel, s gornje strane gladak, donja je strana sa zupčasto raspoređenim ljuskama, kasnije je viseći, valovit; spore su 5-9 x 4.5-5.5 µm, Q = 1.3, cheilocistide su široko batinaste, često su u lancima, uglavnom su s više segmenata, 6-30 x 6-20 µm; meso miriše na anis./

Kožica klobuka trljanjem postane žućkasto-smeđa, klobuk je širok 6-24 cm, stručak je obično zadebljan na bazi.

/Klobuk je bijel do žućkast, u starosti je vlaknast i ljuskav; stručak je iznad vjenčića blijedo crvenkast, ispod je bijel i ljuskav; vjenčić je bijel, širok, opnast, viseći, s donje je strane sa zupčasto raspoređenim ljuskama; spore su 6-8.5 x 4-5.2 µm, cheilocistide su često s više segmenata, prosječno 14-37 x 8-21 µm; meso na prerezu malo požuti, miriše na anis; raste na čistinama u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, a vrlo rijetko na livadama./

Kožica klobuka trljanjem požuti tek nakon nekoliko sati, klobuk je širok 4-15 cm, stručak je valjkast i duboko ukorijenjen.

/Klobuk je bijel, svilenkast, vlaknast; stručak je bijel, mjestimično je žućkast, ispod vjenčića je nepravilno paperjasto ljuskav; vjenčić je dosta širok, tanak, opnast, bijel, s dvostrukim rubom, s donje je strane sa zupčasto raspoređenim ljuskama; spore su 6.5-9 x 4-6 µm, cheilocistide su rijetke, batinaste do kruškolike, 22-31 x 10-14 µm; meso na prerezu slabo požuti samo u bazi stručka, miris je kiseo, na gljive ili metalan; raste u miješanim i crnogoričnim šumama, najčešće ispod smreke ili bijele jele, te po travnjacima./

Ključ D - patuljaste vrste (sekcija Minores)

Stručak je na donjem dijelu obuhvaćen sa ostacima ovoja, koji su izraženi u obliku opnaste uzdignute volve, stručak je vretenast, sužen na oba kraja, raste na pjeskovitom tlu uz morsku obalu, s malom količinom soli, voli suha i toplija staništa, u mediteranskom području.

/Klobuk je 2-7 cm širok, bijel do oker, u starosti se dosta nepravilno raspucava; stručak je bijel do oker, vlaknast; ponekad je s jednim ili više vjenčića, opnast, jednostruk, bijel, bijele do oker boje; spore su 4-6.5 x 3.5-6 µm, cheilocistide su valjkaste do batinaste, sa segmentima, meso je blijedo žućkasto, kasnije postaje sivo, ružičasto pa crno, miriše blago na cijanovodičnu kiselinu./

Dužina spora je 5.5-6 µm, a prosječna dužina je veća od 5.7 µm, klobuk je bjelkast do krem, meso na prerezu miriše na gumu ili kremu za cipele.

/Klobuk je 4-7.5 cm širok, bjelkast, na sredini je krem; stručak je na dnu zadebljan ili s neobrubljenim gomoljem i trakastim ostacima ovoja, bijel, ispod vjenčića često žućkast i sitno ljuskav; vjenčić je trajan, prilično tanak, jednostruk, opnast, bijel, uzdignut; cheilocistide su malobrojne, više su ili manje batinaste; meso na prerezu vrlo slabo požuti; raste u miješanim i bjelogoričnim šumama, rubovima šuma i parkovima, na tlu bogatom hranjivim tvarima./

Dužina spora je 4.5-5.5 µm, a prosječna dužina je oko 5 µm, meso na prerezu miriše na anis ili gorke bademe.

/Klobuk je 2-4.6 cm širok, bijel do oker, ponekad je sa sitnim ružičastim ili crvenkasto-ljubičastim vlakancima na sredini, trljanjem požuti; stručak je batinasto ili gomoljasto zadebljan, baza je oko 0.8-1.2 cm široka, bijel i gladak iznad vjenčića, prema dolje je vlaknast, vremenom ili ako se protrlja požuti; vjenčić je opnast, do 3 mm širok, jednostruk, tanak, krhak, s obje je strane gladak, bjelkast, vremenom ili trljanjem požuti; cheilocistide su prozirne, brojne, obično su bez segmenata, ponekad sa segmentom na bazi, batinaste, kruškolike ili kuglaste, 13-30 (36) x 7-19 µm; meso na prerezu u bazi stručka postane lagano žućkasto, kasnije u stručku postane žuto ili žuto-narančasto; raste u bjelogoričnim šumama hrasta crnike, u mediteranskom području, ali i u vlažnim šumama na višim planinskim predjelima s prisutnošću crnog hrasta, bukve ili jele./

Klobuk je do 5 cm širok, oštrica listića je glatka, a stručak je 3-5 mm debeo, često zakrivljen i malo gomoljasto zadebljan na bazi.

/Klobuk je prekriven je uraslim ružičastim ili ružičasto-ljubičastim vlaknastim ljuskama; stručak je bjelkast, na donjem je dijelu žućkast, ako se protrlja požuti; vjenčić je opnast, jednostruk, bijelo-žut; spore su 4.5-6 × 3.5-4.5 µm, cheilocistide su kruškolike do kuglaste, 11-34 x 9-19 µm; meso na prerezu poružičasti u klobuku i požuti u bazi stručka, miriše na gorke bademe ili anis; raste u crnogoričnim šumama, obično ispod bora, na travnatim površinama./

Klobuk je uglavnom širi od 5 cm, ima sitno nazubljenu oštricu listića, a stručak je 1-1.5 cm debeo, nije gomoljasto, već batinasto zadebljan na bazi.

/Meso na prerezu jasno pocrveni, a u stručku prvo požuti pa posmeđi; klobuk je 4-8 cm širok, prekriven je sivo-smeđim do vinskicrvenkastim ljuskama i vlaknima na bjelkastoj, kremastoj ili žućkastoj osnovi, sredina je često ljubičasta, kožica se često raspucava; stručak je zadebljan na osnovi; vjenčić je bijel i žućkast, jednostruk, oštrica listića je zupčasta; spore su 4.5-5.5 x 3-4 µm; ponekad na ozlijeđenom mjestu prvo požuti, miriše na gorke bademe; raste po parkovima, često u grmlju ili živicama, na pjeskovitom tlu i u travi u miješanim i crnogoričnim šumama pokraj alepskih i crnih borova i crnike, u mediteranskom pojasu, što je bliže moru to je češća, ima je i po otocima./

Klobuk je često širi od 7 cm.

/Klobuk je širok 3-11 cm, prekriven je uraslim ljubičastim, crvenkasto-smeđim do tamnosmeđim, nepravilnim, kružno raspoređenim ljuskama na bijeloj osnovi, na pritisak požuti; stručak je batinasto zadebljan na bazi, bjelkast, prema dnu uočljivo žuti, pri dnu je često potpuno žuto-narančast; vjenčić je tanak, opnast, viseći, jednostruk, bijel do bjelkasto-žut, sa žutim rubom; spore su 5-6 × 3.5-4 µm, Q = 1.4-1.5, cheilocistide su kruškolike, 8-27 x 7-15 µm; meso na prerezu lagano žuti, u kori stručka postane krem do svijetlo narančasto-oker, a u bazi stručka lagano posmeđi, miriše na anis; raste u crnogoričnim šumama, obično ispod bora ili jele, ali nikad ispod smreke, a rjeđe u bjelogoričnim šumama, ispod hrasta, te na rubovima šuma, na glinenastom tlu, češće u mediteranskim područjima./

Spore su duge 6‒8 μm, a prosječna dužina je veća od 6.5 μm.

/Klobuk je 2.5-4.5 cm širok, bjelkast, trljanjem požuti, prekriven trokutastim, koncentričnim, crvenkasto-ljubičastim do crvenkasto-smeđim vlaknima ili ljuskama koje se razlažu prema rubu; stručak je batinasto do gomoljasto zadebljan na bazi, bjelkast, pri dnu je žućkast; vjenčić je opnast, kratak, uzak; spore su 6‒7 (8) x 4.5‒5.5 (6.5) μm, cheilocystide su batinaste do kruškolike, 25‒35 x 11‒12 μm; na prerezu meso u bazi stručka postane lagano žućkasto, kasnije u stručku postane žuto ili žuto-narančasto, miris i okus su ugodni na anis ili gorke bademe; raste po livadama ispod hrasta crnike, te na vlažnijim područjima ispod crnog hrasta na pjeskovitom tlu, u mediteranskom području./

Spore su duge 3.7-5.15 μm, a prosječna dužina je oko 4.4 μm.

/Klobuk je 2.3-5.4 cm širok, bijel, kasnije ostaje bijel, a u sredini postaje lagano okerast ili prekriven s više ili manje tamnijih, crvenkasto-ružičastih vlakana, koja mogu biti ravnomjerno raspoređena ili sa sitnim ljuskama, kožica trljanjem intenzivno požuti; stručak je batinast ili blago gomoljast na dnu, bijel, gladak iznad vjenčića i jasno vlaknast prema dnu, vremenom ili ako se protrlja intenzivno požuti; vjenčić je jednostruk, tanak, krhak, gladak s obje strane, bjelkast, vremenom ili ako se protrlja požuti; spore su 3.7-5.15 x 2.8-3.7 µm, cheilocistide su prozirne, batinaste do kruškolike, s jednim ili više segmenata, 12-43 x 4-11 µm; meso na prerezu postane limunastožuto i na kraju žuto-oker, miris i okus su na anis ili gorke bademe; raste u svim tipovima šuma i vrtovima./

Spore su duge 4-5.5 µm, a prosječna dužina je oko 4.7 µm, na prerezu ne mijenja boju, eventualno postane žućkasto ili žuto-oker pri dnu stručka, cheilocistide su kruškolike.

/Klobuk je 2-6 cm širok, najprije bijel, kasnije ili trljanjem požuti, na sredini je blago žućkast ili ružičast; stručak je malo zadebljan na bazi, bijel, trljanjem požuti; vjenčić je bjelkast, viseći, trajan, prilično je visoko postavljen, jednostruk, u starosti ili trljanjem požuti; spore su 4-5.5 x 3-4 µm, cheilocistide su kruškolike, 11-31 x 8-22 µm; miris mesa je slab na anis ili gorke bademe, ponekad na gljive; raste po livadama, travnjacima i uz rubove putova./

Spore su duge 4.5-6.5 µm, a prosječna dužina je oko 5.5 µm, stručak trljanjem požuti, na prerezu postane žućkasto u bazi stručka, cheilocistide su kuglaste, dosta međusobno različite, često su izmiješane sa bazidijima, bez segmenata ili rijetko s dva segmenta.

/Klobuk je 3-6 cm širok, bjelkast, slamnatožut, na sredini je obično žuto-smeđ, u mladosti je s ljubičastim ljuskama, a u starosti su ljuske smeđe; stručak je obično kratak, zadebljan na bazi, često je djelomično ukorijenjen, bijel, kremast, kasnije mjestimično žućkast, trljanjem požuti; vjenčić je malen, opnast, viseći, bijel do krem, crtast, s donje je strane lagano ljuskast; spore su 4.5-6.5 × 4-5 µm, cheilocistide su kuglaste, dosta međusobno različite, često su izmiješane sa bazidijima, bez segmenata ili rijetko s dva segmenta, 22-25 x 13.5-15 µm, meso miriše ugodno na anis; raste u otvorenim područjima, po livadama, kao i u svim tipovima šuma, na rubovima šuma, šumskim stazama, često u priobalnom području, na pjeskovitom i vapnenastom tlu./

Stručak je bijel, lagano vlaknast ispod vjenčića i slabo ružičast na vrhu, cheilocistide su kruškolike, ponekad su sa više segmenata.

/Klobuk je 3-7 cm širok, na sredini je prekriven crvenkasto-ljubičastim radijalnim vlaknima, ponekad su grupirana u finim ružičastim ljuskama, prema rubu je s raštrkanim ružičastim, crvenkasto-ružičastim do crvenkasto-ljubičastim ljuskicama na bijeloj osnovi, dio prema rubu je rijetko potpuno prekrivene finim ljuskama; stručak je gomoljast, bijel, u starosti je žuto-oker, osobito prema bazi; vjenčić je vrlo uzak, do 4 mm širok, tanak, krhak, opnast, jednostruk, s obje je strane gladak, bjelkast, ponekad u starosti požuti; spore su 4-5.5 × 3-3.5 µm, cheilocistide su batinaste, kruškolike ili kuglaste, ponekad su sa više segmenata, 8-27 (31) x 7-15 µm; meso na prerezu postane lagano žuto-oker u bazi stručka, miriše na gorke bademe ili anis; raste u svim tipovima šuma, češće u planinskim crnogoričnim šumama./

Stručak je bjelkast, kasnije je žuto-smeđ, cheilocistide su batinaste.

/Klobuk je 1.5-5 cm širok, svijetlosmeđ, u mladosti je dekoriran rijetkim crvenkasto-smeđim do ljubičasto-smeđim ljuskicama koje su gušće na sredini, izražene su kao uzdužna vlakna, mnogo su rjeđa prema dosta izblijeđenom rubu, u starosti je čitava površina žuta; stručak se zadebljava od vrha prema bazi, često je gomoljast, bjelkast do žuto-smeđ, trljanjem požuti; vjenčić je bjelkast do svijetloružičast, jednostruk, viseći, brzo propada; spore su 4-5.5 x 2.4-3.5 µm, cheilocistide su batinaste; meso na prerezu ubrzo požuti u bazi stručka, na pritisak se stvaraju žute mrlje, miris je slab na gorke bademe ili gljive; raste u bjelogoričnim šumama, po parkovima, uz rubove cesta, ponekad i u crnogoričnim šumama./

Spore su duge 5-6.5 μm, a prosječna dužina je uvijek veća od 5.5 μm.

/Klobuk je 3-6 cm širok, bjelkast, slamnatožut do oker, u mladosti je sa rijetkim ljubičasto-smeđim ljuskama na sredini; stručak je zadebljan na bazi, djelomično je ukorijenjen, bjelkast do kremast, poslije prema dnu postaje žuto-crvenkast, trljanjem postane žuto-oker; vjenčić je opnast, viseći, slab, bijelo-kremast; spore su 5-6.5 × 4-4.5 µm, Me = 6 x 4.2 µm, 6-23 x 6-16 µm, bazidije su s 2 ili 4 spore, cheilocistide su kuglaste; meso na prerezu požuti prema dnu stručka, miriše ugodno na gorke bademe ili anis; raste u crnogoričnim šumama, po šumskim stazama, na rubu šuma, te po livadama, na pjeskovitom i malo vapnenastom tlu./

Meso na prerezu polako žuti pri dnu stručka, površina klobuka prekrivena je sa vinskicrvenim, crveno-smeđim do ljubičasto-smeđim, koncentrično postavljenim vlakancima koja su gušća u sredini, prema rubu je sve svjetliji, a rub je bjelkast i i često krpast od ostataka zastorka, slabo miriše na anis, cheilocistide su kuglaste, s 1-2 segmenta.

/Klobuk je 3-5.5 cm širok, stručak se lagano zadebljava prema bazi, malo je čehasto-vlaknast, bijel, ponekad sa laganom narančastom nijansom, trljanjem ili na ozlijeđenim mjestima lagano požuti, osobito na dnu; vjenčić je uzak, tanak, viseći i prolazan; spore su 5-6 x 3.5-4 µm, cheilocistide su kuglaste, s 1-2 segmenta, 13-25 x 7-13 µm; raste u miješanim i bjelogoričnim šumama, na rubovima šuma, uz šumske staze, obično ispod bukve, kao i u crnogoričnim šumama u blizini bora, cedra ili smreke, na sloju iglica ili otpalom lišću, ali također na travnjacima./

Meso na prerezu vrlo lagano postaje blijedo ružičasto, uglavnom uz rub stručka, ali to je uglavnom teško uočljivo, gotovo gladak do više ili manje radijalno ljuskast, u početku je ljubičast, dosta jako miriše na anis, cheilocistide su skoro valjkaste, sa segmentima.

/Klobuk je 4-6 cm širok, ponekad je sa bijelo-žućkastim područjima, osobito prema rubu, kasnije je središnji dio lagano ljubičast ili ružičast, s diskoloriranim žućkastim ili bijelo-žućkastim područjima prema rubu, na kraju je smećkast na sredini, gotovo potpuno izgubi ljubičaste tonove, trljanjem požuti; stručak je batinasto ili gomoljasto zadebljan na bazi, bijel ili s ružičastim nijansama iznad vjenčića, ispod vjenčića je blago vlaknast i bijel; vjenčić je opnast, vrlo krhak, do 3 mm širok, viseći, jednostruk, s obje je strane gladak, u početku bijel, kasnije postaje žut; spore su 4.6–6 × 3.3–4.1 μm, Q = 1.2–1.4 (1.7), cheilocistide su skoro valjkaste, sa segmentima, 5.5-24 x 4-12 µm; raste u miješanim i crnogoričnim šumama, najčešće ispod hrasta crnike i alepskog bora, na glinenastom tlu, u mediteranskom području./

Ključ E - vrste iz nasuprotnih sekcija koje nisu u Ključu B

Klobuk je gladak, bjelkast, na sredini je više ili manje krem, a stručak je do 8 mm debeo.

/Stručak je na dnu u zadebljan ili s neobrubljenim gomoljem i trakastim ostacima ovoja, bijel, ispod vjenčića često žućkast i sitno ljuskav; vjenčić je trajan, prilično tanak, jednostruk, opnast, bijel, uzdignut; spore su 5.5-6 x 3.5-4 µm, cheilocistide su malobrojne, više su ili manje batinaste; meso na prerezu vrlo slabo požuti, miriše na gumu, kremu za cipele ili lagano na anis; raste u miješanim i bjelogoričnim šumama, rubovima šuma i parkovima, na tlu bogatom hranjivim tvarima./

Stručak zdepast i proširen na bazi, koja je prekrivena širokim tankim prilegnutim ljuskama koje podsjećaju na volvu, a dio iznad proširene baze je također ljuskav.

/Klobuk je 4-7 cm širok, prekriven je širokim prilegnutim sivkastim do smećkastim ljuskama koje se starenjem razlažu; spore su 8.5- 11.5 × 5.7- 7 µm, cheilocistide su brojne, batinaste, 26‒33 x 6.5‒9 μm; meso na prerezu ne mijenja boju, eventualno lagano poružičasti iznad listića, ponekad je žućkasto ili narančasto pri bazi, miris je malo neugodan na urin; raste u crnogoričnim šumama, obično ispod alepskog bora, u mediteranskom području./

Stručak nije zdepast, a vjenčić je normalno razvijen.

/Klobuk je 4-6 cm širok, površina je prekrivena sa crvenim do purpurno-smeđim ljuskama, osnova je svjetlija; stručak je trbušast ili malo zadebljan na bazi, bijel, ispod vjenčića je gusto paperjasto ljuskav; vjenčić je opnast, bijel, uzdignut, donja strana vjenčića se sa sitnim ljuskama; spore su 5.5-7.5 × 3.5-5 µm, nema cheilocistide ili ih je malo, 15-24 x 7-16 µm; meso na prerezu vrlo slabo pocrveni, a u dnu stručka lagano požuti, miris je slabo kiselkast; raste po suhim livadama i travnjacima, te uz ceste, preferira pjeskovito tlo./

Vjenčić sjedi na osnovi stručka, sliči volvi, opnast, rastrgan na režnjeve, s dvostrukim rubom.

/Klobuk je 5-15 cm širok, bijel do svijetlosmeđ, s ostacima zemlje po površini, gladak ili paperjasto ljuskav, kožica lagano žuti, a poslije se raspucava na polja; stručak je kratak, robustan, bijel do oker-smeđ, na vrhu s bijelim ljuskicama; spore su 6.5-9.5 x 5-7 µm, cheilocistide su uglavnom s jednim segmentom, valjkaste do usko batinaste, 17-40 x 5-11 µm; meso na presjeku ne mijenja boju, možda samo uz rubove malo pocrveni, a zatim postane prljavo smećkasto, miris je slabo izražen ili malo neugodan, kiseo ili na mokraću; raste po livadama, vrtovima, parkovima u grmlju i uz staze./

Kožica klobuka ili meso u dodiru sa KOH postane svijetlooker do svijetlo maslinasto-smeđe.

/Klobuk je 3-9 cm širok, bjelkast, kasnije se razlaže na velike smećkaste ljuske, u starosti je siv do sivo-smeđ, također blago ružičast ili žućkast, na dodir blago požuti; stučak je uočljivo bijelo ljuskav ispod vjenčića; vjenčić je tanak, opnast, bijel, viseći, jednostruk, prolazan; spore su 6-7.5 x 4.5-5.5 µm, cheilocistide su malobrojne, kruškolike, 30-38 x 9-16 µm; meso na ozlijeđenom mjestu ili na prerezu vrlo slabo pocrveni, a u bazi stručka lagano požuti, u mladosti trljanjem požuti, miriše na gorke bademe; raste po livadama i pašnjacima, te na rubovima cesta ili šuma, često ispod jasena i javora, na vlažnom tlu bogatom hranjivim tvarima./

Reakcija kožice klobuka ili mesa u dodiru sa KOH je negativna.

/Klobuk je 3-12 cm širok, bijel, u starosti je siv do sivo-smeđ, u mladosti je prekriven sitnim ljuskama; stručak se sužava prema bazi, često s jasnim pojasevima ljuskica ispod vjenčića, bijel; vjenčić je uzak, bijel, jednostruk, viseći i uglavnom zakržljao, kratkotrajan, kod starijih gljiva lako otpadne; spore su 6-9.5 × 4.5-7, nema cheilocistide, a ako ih ima onda su široko kruškolike, 20-47 x 12-18 µm; meso eventualno lagano pocrveni u gornjem dijelu klobuka ili u stručku, u dnu stručka je blago žućkasto, miris je ugodan na gljive ili lagano kiselkast; raste na otvorenim terenima, po vrtovima, livadama, travnjacima, pašnjacima, na smetlištima i kukuruzištima./

Cijela je površina klobuka ravnomjerno pokrivena s krupnim smeđim ljuskama, a raste po močvarama sa slanom ili boćatom vodom, uz obalu, puteve, voli toplija staništa, u mediteranskom području.

/Klobuk je 4-20 cm širok; stručak je bijel; vjenčić je opnast, jednostruk, bijel; spore su 6.4-7.3 × 5.3-6 µm, cheilocistide su batinaste; meso na prerezu manje ili više požuti ili pocrveni u bazi stručka; miris mesa je neugodan na zemlju./

Površina klobuka prekrivena je sa krupnim smeđim ljuskama koje su mnogo gušće na sredini, prema rubu je svjetliji, a najčešće raste u crnogoričnim šuma, obično u šumama bora, na rubovima šuma, voli toplije krajeve, dosta je rasprostranjena vrsta duž morske obale i po otocima.

/Klobuk je 4-15 cm širok; stručak je vitak, tanak, vrlo dug, zadebljan na bazi, snježnobijel, pahuljast; vjenčić je jednostruk, tanak, viseći, opnast, bijel, ponekad s smeđim rubom, s donje je strane smećkast; spore su 5-7 x 3.5-4.5 µm, cheilocistide su kruškolike, s jednim segmentom, 11-28 x 8-16 µm; meso na prerezu gotovo ne mijenja boju ili samo blago pocrveni na vrhu stručka, oko šupljine stručka postane krem do svijetlonarančasto-oker, a u osnovi stručka posmeđi, miris je neugodan, kiseo ili metalan./

Ključ F - vrste koje rastu u šumama (sekcije Duploannulatae, Spissicaules, vrste iz nasuprotnih sekcija)

Stručak je na dnu s ostacima ovoja koji su izraženi u obliku uzdignute opnaste volve.

/Klobuk je 2-7 cm širok, bijel do oker, u starosti se dosta nepravilno raspucava; stručak se sužava na oba kraja, bijel do oker, vlaknast; ponekad je s jednim ili više vjenčića, opnast, jednostruk, bijel; spore su 4-6.5 x 3.5-6 µm, cheilocistide su valjkaste do batinaste, sa segmentima; meso na prerezu postane žućkasto, a kasnije sivo, ružičasto pa crno, miriše blago na cijanovodičnu kiselinu; raste na pjeskovitom tlu uz morsku obalu, s malom količinom soli, voli suha i toplija staništa, u mediteranskom području./

Stručak nema izraženu volvu na dnu.

/Klobuk je 3-5 cm širok, na sredini je smeđ do sivo-smeđ, s vrlo gustim pravilnim, koncentričnim ljuskama, koje su prema bjelkastom rubu postupno sve rjeđe, ako se protrlja ne mijenja boju ili slabo požuti, a zatim postaje hrđasto-crvenkast; stručak je često gomoljast i ukorijenjen, bjelkast ili ružičast na gornjem dijelu, a gladak i bjelkast prema dnu, trljanjem na bazi lagano požuti, zatim lagano pocrveni; vjenčić je opnast, prilično širok, tanak, zadebljan oko ruba, gornja je površina glatka, a donja također glatka sa ljuskama na rubu; spore su 5-6.5 × 3-4 µm, cheilocistide su rijetke, 10–23 (30) × 5–10(12) µm; meso na prerezu ne mijenja boju ili lagano požuti pri dnu stručka, zatim sušenjem polako postaje ružičasto ili crvenkasto-smeđe, miriše na tintu, ponekad skoro neprimjetno na dnu stručka; raste u bjelogoričnim šumama graba, akacije i bazge, na pjeskovitom aluvijalnom tlu, u blizini morske obale, u mediteranskom području./

Raste na dinama i pješčanim nanosima ili u njihovoj blizini, na travnatom ili pjeskovitom tlu, uglavnom potpuno zatrpana pijeskom, u mediteranskom području.

/Klobuk je 3-7 cm širok, bijel do sivkast, kasnije je s ružičastom do blijedo crvenom nijansom, gladak ili blago vlaknast, gotovo uvijek je prekriven pijeskom; stručak je malo gomoljast, bijel, na vrhu je blago ljuskav i svijetloružičast, pri dnu je žućkast do žućkasto-smeđ, gladak ili slabo vlaknast, s jasnim je pojasevima ispod vjenčića; vjenčić je opnast, tanak, uzak, bijel, viseći, prolazan; spore su 6-7 x 5-5.5 µm, s brojnim je cheilocistidama s 1-2 segmenta, zadnji segment je široko batinast, 15-40 x 8-15 µm; meso na prerezu iznad listića postane malo crvenkasto, kasnije je blijedo-oker i sa smećkastim mrljama, miris je slab na gljive./

Klobuk je gladak, bjelkast, više je ili manje krem, osobito na sredini, u miješanim i bjelogoričnim šumama, rubovima šuma i parkovima, miriše na gumu, kremu za cipele ili lagano na anis.

/Klobuk je 4-7.5 cm širok; stručak je na dnu zadebljan ili s neobrubljenim gomoljem i trakastim ostacima ovoja, bijel, ispod vjenčića često žućkast i sitno ljuskav; vjenčić je trajan, prilično tanak, jednostruk, opnast, bijel, uzdignut; spore su 5.5-6 x 3.5-4 µm, cheilocistide su malobrojne, više su ili manje batinaste; meso na prerezu vrlo slabo požuti./

Površina je prekrivena sa smećkastim do smeđim ljuskama, često je s ljubičastim odsjajem, raste u crnogoričnim šumama, obično ispod čempresa ili cedra, te ispod crne topole, miris je kiseo.

/Klobuk je 3-7 cm širok, stručak je ponekad blago gomoljast na bazi, bijel, prema dnu tamni; vjenčić je opnast, gornja strana je smeđa, a donja bijela; spore su 4.5-5.5 × 3.5-4 µm, cheilocistide su s više segmenata, kruškolike, 16-41 x 8-12 µm; meso na prerezu vrlo slabo crveni./

Klobuk je obično mnogo širi od 20 cm, bijel, starenjem postane žućkast, u suhim uvjetima se duboko raspucava i postaje ljuskav.

/Klobuk je 5-40 cm širok, kožica klobuka trljanjem ne mijenja boju ili vrlo slabo požuti; stručak je često vretenasto zadebljan na bazi, bijel, iznad vjenčića također ružičast do crveno-smeđ, ispod vjenčića je ponekad sa žućkastim mrljicama i maljavo vlaknast i s uraštenim ljuskicama koje se poslije gube; vjenčić je najprije bijel, poslije posmeđi, širok, opnast, viseći, s krpastim i nazubljenim rubom, s donje je strane ljuskav; spore su 8.5-12.5 x 6-8 µm, cheilocistide su često s više segmenata, batinaste, 12-35 x 9-17 µm; meso je na prerezu nepromjenjivo, eventualno postane malo ružičasto-sivo ili crvenkasto u stručku, miris je prvo slab na gorke bademe, kasnije je sve više neugodan na urin ili amonijak; raste u proljeće, ljeto i jesen, pojedinačno i skupno, kao saprofit tla po livadama, pašnjacima, jarcima i rubovima šuma; česta je vrsta u primorskom pojasu i po otocima./

Vjenčić je debeo i bijel, s gornje je strane malo crtast.

/Klobuk je 5-20 cm širok, žuto-smeđ do smeđ, poslije se jasno razlaže na široke smeđe ljuske na svjetlijoj osnovi; stručak je bijel i lagano crvenkasto-smeđ, prema gore gladak, prema osnovi je vlaknast; spore su 5.5-8 x 4-6.5 µm; meso, na prerezu pocrveni, ponekad vrlo sporo, miriše na gljive, u starosti je neugodan na mokraću ili ribu; raste na tlu bogatom hranjivim tvarima, po parkovima, vrtovima, uz puteve i na odlagalištima smeća./

Vjenčić je tanak, s donje je strane više ili manje smećkast, a u starosti je čitav smeđ.

/Klobuk je 5-20 cm širok, prekriven je žuto-smeđim do prljavo smeđim ljuskama na svjetlijoj osnovi; stručak je bijel, kasnije je sve više crvenkasto-smeđ; spore su 5.5-8 × 4-6.5 µm, nema cheilocistide; meso na prerezu pocrveni, nekad nakon određenog vremena, miriše na gljive ili orahe, nije na anis, u starosti neugodno na urin; raste u parkovima, vrtovima, na kompostištima ili odlagalištima smeća, na tlu bogatom hranjivim tvarima./

U mladosti je s dvostrukim vjenčićem koji je crtast s gornje strane, gornji je obično uzdignut, a donji viseći, a u starosti je samo sa suženim i skvrčenim donjim vjenčićem, dok gornji nestane, klobuk je bjelkast do oker.

/Klobuk je 4-10 cm širok, svilenast, trljanjem požuti; stručak je od polovice prema dnu izduljeno zaobljen, bjelkast do žuto-oker; spore su 5.5-6.5 x 4.5-5 µm, cheilocistide su s jednim ili dva segmenta, široko batinaste, 12-30 x 6-13 µm; meso na prerezu naglo postane vinskicrveno, a nakon pola minute počinje smeđiti, miriše na urin; raste po tlu bogatom hranjivim tvarima, gnoju, fekalijama, uz gradske ceste, po vrtovima, parkovima, livadama, uz alepske borove, po pjeskovitom tlu, u mediteranskom pojasu, obično je u dosegu morskih kapljca, a česta je vrsta i na jadranskim otocima./

Meso na prerezu na vrhu stručka postane ružičasto-smeđe, miriše na tintu ili urin, raste po livadama, parkovima, a rjeđe u miješanim i crnogoričnim šumama.

/Klobuk je 4-14 cm širok, bijel do žuto-smeđ, trljanjem požuti, skoro je gladak ili slabo pahuljast; stručak je ponekad malo zadebljan na bazi, bijel; vjenčić je bijel, tanak, s s jednostrukim ili dvostrukim je rubom; spore su 5.5-7 x 4-5.5 µm, cheilocistide su batinaste, široke 5-13 (20) µm; raste na kiselim i pjeskovitim tlima uz morsku obalu./

Meso na prerezu na vrhu stručka nije ružičasto-smeđe, miris je kiseo, na gljive ili metalan, raste u miješanim i crnogoričnim šumama, najčešće ispod smreke ili bijele jele, te po travnjacima.

/Klobuk je 4-15 cm širok, bijel, svilenkast, vlaknast, trljanjem nakon nekoliko sati lagano požuti; stručak je duboko ukorijenjen, bijel, mjestimično je lagano žućkast, ispod vjenčića je nepravilno paperjasto ljuskav; vjenčić je tanak, opnast, bijel, jednostruk, s donje je strane sa zupčasto raspoređenim ljuskama; spore su 6.5-9 x 4-6 µm, cheilocistide su rijetke, batinaste do kruškolike, 22-31 x 10-14 µm; meso na prerezu slabo požuti samo u bazi stručka./

Vjenčić je tanak, viseći, trajan, učvršćen je na vrhu baze, raste u travnatim područjima, na pješčanim nanosima uz morsku obalu, u zahvatu soli, uglavnom u mediteranskom području.

/Klobuk je 3-12 cm širok, bjelkast do svijetlosmeđ, trljanjem požuti, gusto je vlaknasto ljuskav, kožica se po suhom vremenu ponekad raspucava; stručak je kratak i robustan, osnova je okruglasta i zadebljana, boje je klobuka, ispod vjenčića je ljuskav; spore su 6-8.5 x 4.5-6 µm, cheilocistide su izmiješane s bazidijima, s 1-3 segmenta, moguće i više, zadnji segment je usko batinast, 10-40 x 4-10 µm; meso na prerezu postane crvenkasto u stručku, miris je nejasan, malo neugodan na piljevinu./

Vjenčić je bijel, može biti uzdignut ili viseći, često brzo propada, raste uz ceste, po vrtovima, livadama, kukuruzištima, u urbanim područjima.

/Klobuk je 4-10 cm širok, bjelkast do smećkast, poslije je sitno ljuskav; stručak je ponekad malo batinasto zadebljan na bazi, nije gomoljast, bijel; spore su 6.5-7 x 5-6 µm, cheilocistide su batinaste, s jednim segmentom, 15-35 x 6-11 µm; meso na prerezu više ili manje pocrveni, obično više uz rub stručka, miris je slabo izražen, ugodan na gljive ili blago kiseo./

Stručak je na bazi s karakterističnim korjenastim produžetkom.

/Klobuk je 6-13 cm širok, bijel do sivo-smećkast, prekriven je sitnim crvenkasto-smeđim ljuskama koje su nešto gušće na sredini, rub je svjetliji; stručak je zadebljan na bazi, bijel, mjestimično malo pocrveni, vlaknast, skoro je crtast iznad vjenčića; vjenčić je mali, viseći, gladak, bijel, ponekad s dvostrukim rubom; spore su 5.5-7.5 x 4-5 µm; meso na prerezu poprimi blagu crvenkastu ili ružičastu nijansu, osobito uz listiće, miris je ugodan na gljive ili čokoladu; raste najčešće duž staza po parkovima, pored drvoreda i gradskih ulica, osobito u blizini bagrema, divljih kestena i čempresa, te po livadama, u vrtovima ispod drveća i u grmlju./

Meso u bazi stručka miriše slabo na tintu, rijetko i gotovo neprimjetno žuti, kasnije postaje ružičasto ili vinskicrveno, osobito u donjoj polovici stručka, raste po pješčanim nanosima u blizini obale, ispod hrasta crnike ili hrasta medunca, u mediteranskom području.

/Klobuk je 4-13 cm širok, prekriven je radijalnim crvenkasto-smeđim ili čokoladnosmeđim vlaknima na bjelkastoj osnovi, kasnije se razlažu u male ljuskice i čuperke; stručak je batinasto zadebljan, gomoljast, bijel, na bazi je oker, kasnije posivi, s poprečnim, smeđim ljuskama, koje ponekad potpuno obuhvaćaju cijelu površinu; vjenčić je opnast, gornja je površina glatka, donja je svilenkasto-vlaknasta, tanak, rub je debeo i dvostruk, s gornje je strane bijel, a s donje je strane sa smeđim ljuskicama; spore su 5-8 x 3-5 µm, cheilocistidije su brojne, prozirne, batinaste ili kruškolike, rijetko kuglaste, s jednim ili više segmenata na dnu, 13.3.27.6 x 5.6-11.2 µm./

Raste u crnogoričnim šumama, obično u šumama smreke, a meso u dodiru s KOH pocrni.

/Klobuk je 4-9 cm širok, bjelkasto-kremast do smeđ, površina je s prilegnutim ljuskama; stručak je zadebljan na bazi, nije ukorijenjen, bijel, sivo-crvenkast, s ljuskicama ispod vjenčića; vjenčić je opnast, širok, tanak, uzdignut, jedan je dio viseći, bjelkast, s dvostrukim rubom, donja je strana fino ljuskava; spore su 5.5-7.5 x 4-6 µm, cheilocistide su batinaste, s jednim segmentom, 25-58 x 10-17 µm; meso na prerezu blago pocrveni./

Stručak je ispod vjenčića prošaran smeđim vunastim pojasevima.

/Klobuk je 4-12 cm širok, smeđ do tamnosmeđ, pokriven je tamnosmeđim uraštenim ljuskama na svjetlijoj osnovi, koje su gušće na sredini; stručak je 4-8 x 1-3 cm, kratak, dosta je zadebljan na bazi, bjelkast, na bazi je smećkast; vjenčić je uzak, opnast, uzdignut, bjelkast do smećkast, s dvostrukim je rubom; spore su 6-7.5 x 4-5 µm, cheilocistide su kuglaste do kruškolike, s mnogo segmenata, ponekad s proširenim vrhom, 16-28 x 6-12 µm; meso na prerezu na vrhu stručka osrednje pocrveni, a u bazi postane lagano žućkasto do žućkasto-narančasto, miris je nejasan; raste po parkovima, vrtovima, te miješanim i bjelogoričnim šumama, uglavnom ispod bjelogoričnog drveća, po vlažnim terenima, na tlu bogatom hranjivim tvarima./

Meso je na prerezu nepromjenljivo, a kožica klobuka trljanjem samo malo požuti, voli toplija staništa, u mediteranskom području.

/Klobuk je 4-12 cm širok, svijetlosmeđ do crvenkasto-smeđ, površina je sa sivo-smeđim do purpurno-smeđim ljuskicama, koje su obično krupnije na sredini, a prema rubu sve manje, trljanjem samo lagano požuti; stručak je zadebljan bazi, bjelkast do ružičast, fino je paperjasto ljuskav; vjenčić je brzo prolazan, često je izražen samo u obliku tanke viseće kožice; spore su 5-7.5 x (3.5) 4-5 (5.5) µm, cheilocistide su često s više segmenata, kuglaste, 4-14 (24) x 4-19 µm; miriše na gljive ili gorke bademe; raste po vrtovima, staklenicima, na nakupinama iverja i komposta, na tlu bogatom hranjivim tvarima./

Meso na prerezu postane vrlo slabo sivo-ružičasto, a poslije ili trljanjem jako posmeđi, a kožica klobuka trljanjem samo malo požuti, raste obično u bjelogoričnim šumama, uz ceste, te po parkovima, livadama, grobljima, staklenicima.

/Klobuk je 3-15 cm širok, bjelkast do oker-smeđ, sa smeđim je priraštenim ljuskama na svjetlijoj osnovi koje su najgušće na sredini, postepeno se pravilno razrjeđuju prema rubu; stručak se sužava prema bazi, duboko je ukorijenjen, bjelkast do ružičasto-smećkast, ostaci ovoja formiraju crtež koji na osnovi prelazi u zasebni dio s oker-smeđim ljuskama koje ponekad podsjećaju na zmijsku kožu, sa smećkastim je ljuskicama ispod vjenčića koje se mogu guliti prema gore; vjenčić je bjelkast, debelokožast, uzdignut ili viseći, dvostruk, s gornje je strane crtast; spore su 6.5-7.5 x 5-6.5 µm, cheilocistide su s više segmenata, batinaste, 12-53 x 7-13 µm; miris mesa je kiseo do donekle neugodan./