BASSIJEVA BEAUVERIA (BIJELA INSEKTNA PLIJESAN)

Beauveria bassiana (Bals.-Criv.) Vuill.

Sinonimi: prikaži

Etimologija: U čast talijanskog biologa Agostino Bassi de Lodija (1773.-1856.), koji je prvi otkrio i dokumentirao patogenost ove gljivice prema insektima. Bassi je bio pionir u istraživanju bolesti insekata, što je postavilo temelje za kasniji razvoj mikologije i biološke kontrole štetočina. Naziv roda Beauveria je dat u čast francuskog prirodnjaka Jean Beauveriea (1874.-1932.), koji je bio poznat po svojim istraživanjima u oblasti botanike i mikologije.

Taksonomija: Fungi / Ascomycota / Sordariomycetes / Hypocreales / Cordycipitaceae / Beauveria

Engleski naziv: Icing Sugar Fungus

Plodno tijelo: 1-3 (4) cm široko, bijelo, izrasta kao čupava glavica iz tijela mrtvih insekata, nitastog je izgleda i sastoji se od septiranih hifa, promjera veličine od 2,5 do 25 μm, grupiranih na jednostavnim, simpodijalno razgranatim konidioforima koji se stvaraju izravno na miceliju, ima dobro razvijen, razgranat i septiran micelij u kojemu se nalazi više jezgara. Razmnožava se bespolno pomoću konidija. Budući da joj nedostaje spolni stadij, ona pripada nesavršenim gljivama ili Fungi imperfecti.

Spore: Blatospore kuglaste do eliptične, prozirne, 1-3 µm; otrusina je bijela.

Meso: Gotovo i ne postoji, mekano, bjelkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen na mrtvim kukcima, kao što su štitasti moljci, tripsi, grinje, zlatice, kukuruzni moljci ili potkornjaci koji se raspadaju ili parazitiraju na člankonošcima, kod kojih su određene vrste često pošteđene, a druge su preferirani domaćini. Ima sposobnost živjeti na parazitski i saprofitski način, prema tome ona može preživjeti bez prisutnog domaćina. Kada se nalazi u tlu njezin micelij stvara veliku mrežu nitastih konidija. Međutim, u prisutnosti kukca kondije klijaju i kada napokon uđu u tijelo kukca, počinju formirati mrežu spora (blastospore). Proces infekcije kukaca s ovom gljivom odvija se kroz nekoliko koraka: prijanjaje, klijanje, diferencijacija i prodiranje. Prvi korak nastaje prihvaćanjem konidije za kutikulu kukca za koje je potrebno prepoznavanje i kompatibilnost između konidije i stanice na površini tijela kukca. Nakon što se konidija prihvati za površinu kukca, započinje klijanje koje u najvećoj mjeri ovisi o domaćinu i okolišu (visoka vlaga je potrebna). Treći korak započinje stvaranjem penetrirajućih struktura gljiva, apresorija, koja pomaže prodiranju u kutikulu djelovanjem izvanstaničnih enzima, kao što su hitinaze, lipaze, eteraze, proteaze te mehaničkim pritiskom koji omogućava invaziju epiderme kukca. Nakon smrti kukca, koja je rezultat mehaničkih oštećenja, pothranjenosti i toksikoze dolazi do razmnožavanja gljive u probavnom traktu. Hife luče antibiotik oosporin, koji napada bakterije u crijevima i mumificira kukca, odnosno antibiotici sprječavaju napad sekundarnih sapriofitskih mikroorganizama. Ovo omogućuje gljivi nesmetani razvoj. Tijekom infekcije, gljiva učinkovito izbjegava obranu domaćina. Zaraženi domaćini proizvode i izlučuju obrambene spojeve u hemolimfi, kao što su antimikrobni peptidi, koji djeluju inhibitorno na gljivu. Preživaljava onaj organizam (kukac ili gljiva) čiji je mehanizmi obrane ili virulentnosti učinkovitiji. (Entomopatogene gljive roda Beauveria u Hrvatskoj i mogućnosti njihove uporabe u biološkoj kontroli šumskih štetnika. Kovač, Marta, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, doktorska disertacija. 2021. Rijetka je vrsta. Primjerci na slici snimljeni su krajem svibnja na lokalitetu Zelovo, SZ od Sinja.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Razlikovanje pojedinih vrsta iz ovog roda uglavnom nije moguće bez precizne identifikacije vrste kukaca i mikroskopa. Kada se spore nađu na tijelu insekta domaćina, gljivica raste u tijelu insekta i ubija ga unutar nekoliko dana. Tada se iz istrunulog tijela kukca razvija bijela plijesan i tako se razvijaju nove spore. Ova se vrsta koristi kao biološki insekticid. Znanstvenici su utvrdili kako su direktan potomak Beauveria bassiana azijske vrste roda Cordyceps.  Među glavnim razlikama između Beauveria bassiana i vrste Cordyceps je sposobnost Bauveria da inficira širok raspon domaćina, dok Cordyceps vrste obično pokazuju specifičnost prema domaćinima. Istraživanja su utvrdila kako nisu sve vrste roda Bauveria podjednako viruletne te da u biokontroli kukaca veliki potencijal ima već spomenuta Bauveria bassiana.

DNA sekvenca: prikaži