SEYNIJEVA ŠLJEMOVKA

Mycena seynii Quél.

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Mycenaceae > Rod: Mycena > Vrsta: Mycena seynii Quél. (GBIF ID 5898805)

Klobuk: 2.5-4 cm širok, polukuglast ili stožast do zvonolik, kasnije je više ili manje spljošten, ponekad je vrlo plitko ulegnut, prozirno crtast, urašteno vlaknast do gol, suh, po vlažnom je vremenu lagano mazav, svijetlo ljubičasto-smeđ do krem-smeđ, sredina je kestenjastosmeđa do tamno ljubičasto-smeđa, blijedi do crvenkasto-smeđe boje sa žućkastim nijansama, rub je ružičast ili ljubičast do vinskicrven.

Stručak: 4-7 cm visok i 1.5-7 mm debeo, valjkast, šupalj, krhak, na donjem je dijelu zakrivljen, urašteno vlaknast, kasnije je gol, na donjem je dijelu ponekad sitno maljav, sjajan, gornji je dio ljubičast do vinskicrven, postupno je sve smećkastiji, donji je dio bijel do bjelkast, baza je gusto prekrivena dugim, bjelkastim vlakancima i s kraćim ili dužim korijenom.

Listići: Gusti, 18-23 ih dopire do stručka, prirasli, kasnije su na bazi povezani s poprečnim žilicama, bjelkasti, sivkasti do smećkasti, kasnije su s crvenkastim ili ružičastim tonom, oštrica je je ljubičasta do tamno crveno-smeđa.

Spore: Eliptične, izdužene, ponekad sužene na sredini, glatke, amiloidne, 10.3-14 x 6-7 µm, Q = 1.6-2.2, Qav = 1.9, bazidije su 4-sporne, sterigme su duge do 6 µm, cheilocistide su vretenaste, valjkaste, u obliku boce do batinaste, 28-47 x 7,5-14 µm, , glatke, povremeno su s jednom ili više grubih izraslina na vrhu, s crvenkasto smećkastim sadržajem; otrusina bijela.

Meso: Tanko, vlaknasto, bjelkasto je do svijetlosmeđe; miris je slab, ugodan, a okus je slab na rotkvice.

Stanište: Raste u rano proljeće, jesen i zimu, od listopada do travnja, kao saprofit isključivo na češerima raznih borova, ponekad su češeri zatrpani zemljom, nekad i na trulom drvu prekrivenom mahovinom, uglavnom u mediteranskom području.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Zanimljivostima u svijetu gljiva nema kraja. Lako je prepoznatljiva po staništu jer raste isključivo na otpalim češerima raznih borova, pinije (Pinus pinea) i zatim primorskog bora (Pinus halepensis). Slične su šišarkina šljemovka (Mycena strobilicola), koja raste na otpalim češerima smreke, ima tamnosmeđi klobuk (poslije može biti i svjetliji), stručak je ispod klobuka bjelkast, a prema bazi sivo-smeđ, te crvenorubna šljemovka (Mycena rubromarginata), koja ima crvenkaste izbočine na kožici klobuka.