
SITNA LISIČICA
Cantharellus friesii Quél.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Cantharellales >
Porodica: Hydnaceae >
Rod: Cantharellus >
Vrsta: Cantharellus friesii Quél. (GBIF ID 8010163)
Etimologija: Po odgovarajućem imenu. U čast švedskog mikologa Friesa. Engleski naziv: Orange Chanterelle Klobuk: 1.5-5 cm širok, najprije je polukuglast, zatim je raširen i ulegnut poput lijevka, u mladosti je svijetlo narančasto-bijel, zatim je ružičasto-narančast do narančasto-crven, bez izražene druge nijanse, rub je tanak i valovit. Stručak: 1-3.5 cm visok i 3-10 mm debeo, valjkast, površina je glatka, vrlo je svijetlo ružičasto-narančast, ponekad je s ružičasto-narančastim mrljama, osobito na vrhu. Himenij: Sastoji se od račvastih vena, spuštaju se po stručku, ponekad ne dopiru do ruba klobuka, vrlo su svijetlo ružičasto-narančaste do svijetlo oker-narančaste, ne potamnu rukovanjem. Mikroskopija: Spore su eliptične, rijetko su bubrežaste ili sužene na sredini, glatke, 7.5-13 x 4.5-6 µm, Qe = 1.8-2, bazidije su uglavnom 5-sporne, 62-80 x 8-9 µm, hife pileipelisa su valjkaste do usko batinaste, tankih stijenki (< 0.5 µm), s narančastim sadržajem, široke su 7-12 µm, kopče su prisutne u svim tkivima; otrusina je svijetlonarančasta. Meso: Tanko, mekano, u stručku se uzdužno kida, bijelo do svijetlonarančasto, narančasto ispod kožice klobuka; miris je blag na marelice, a okus je malo kiselkast. Kemijske reakcije: Meso u stručku u dodiru s KOH postane narančasto-žuto, a s željeznim sulfatom (FeSO4) crvenkasto-sivo. Stanište: Raste od lipnja do studenog, u skupinama, u bjelogoričnim šumama, u simbiozi s različitim vrstama bjelogoričnog drveća, najčešće s bukvom ili hrastom lužnjakom (Quercus robur), uglavnom na prilično kiselom tlu. U Hrvatskoj je poznata s petnaestak lokaliteta, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i u Gorskom kotaru. Prva slika snimljena je 31.5.2024., na lokalitetu Oštrica u Parku prirode Medvednica kod Zagreba, treća i četvrtu je snimila Helena Petrić, 28.5.2024., na lokalitetu Park prirode Medvednica kod Zagreba, a peta je snimljena 15.9.2025., na lokalitetu Brlenić kod Krašića. Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11 Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA Status jestivosti: JESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti. Napomena: Lako prepoznatljiva među europskim lisičicama po svijetloj ružičasto-narančastoj boji, maloj veličini i rastu ispod bukve. Mikroskopski su značajne hife pileipelisa s tankim stijenkama. Tipični primjerci opisane vrste imaju ujednačeno obojen klobuk, ali mogu biti i sa svjetlijim rubom. Po vitkom izgledu i tankim stijenkama hifa pileipelisa je slična tanka lisičica (Cantharellus romagnesianus), međutim ona ima žuti ili često bijeli klobuk. Ružičasta bukvina lisičarka (Cantharellus roseofagetorum) također raste ispod bukve, kao i opisana vrsta, ali se razlikuje po bijelom klobuku u mladosti, žuto-oker himeniju i debelim stijenkama hifa pileipelisa. Fayod je smatrao Cantharellus ignescens sinonimom opisane vrste, ali je osigurao vrlo oskudan opis u kojem spominje malu veličinu "vatrenu" boju klobuka. Kasnije je osigurao detaljniji opis (1893.) s nazivom Cantharellus miniatus i uključio Cantharellus ignescens kao sinonim. Danas se obje navedene vrste, i Cantharellus ignescens i Cantharellus miniatus smatraju sinonimima Cantharellus subdenticulatus.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Ibai Olariaga, Gabriel Moreno, Jose Luis Manjón, Isabel Salcedo, Valérie Hofstetter, Diego Rodríguez, Bart Buyck. 2016. Cantharellus (Cantharellales, Basidiomycota) revisited in Europe through a multigene phylogeny. Fungal Diversity, online, 2016. – Cantharellus friesii Quél; Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 987. Friesova lisičica (Cantharellus friesii Quélet); Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Sitna lisičica (Cantharellus friesii Quél.)
Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Prirodoslovni muzej - Split