VELENOVSKA KRASNICA

Russula velenovskyi Melzer & Zvára

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula velenovskyi Melzer & Zvára (GBIF ID 2551348)

Etimologija: Po odgovarajućem imenu.

Engleski naziv: Coral Brittlegill

Klobuk: 3.5-8.5 cm širok, najprije je kuglast do polukuglast, kasnije je otvoren i često ulegnut i s malom grbicom na sredini, često je režnjast, kožica se guli oko 1/3 promjera, više je ili manje valovit, vlažan i sjajan, zatim je bez sjaja, osim na sredini, žuto-ružičast, ružičasto-smeđ, na sredini može biti crvenkasto-smeđ ili vinskicrven, ponakad malo tamniji, primjerice crven, međutim ne intenzivno i više ili manje izblijedi na rubu, rijetko je svijetlosmeđ ili smeđ, kao i čitav kremast, rub je gladak, u starosti je narebran.

Stručak: 3-6 cm visok i 1-2 cm debeo, valjkast ili gotovo batinast, jasno je proširen na vrhu, pun, srž je kasnije omekšana i djelomično šuplja, bijel, ponekad je s ružičasto-crvenom nijansom prema dnu, rukovanjem malo potamni.

Listići: Prilično su gusti, izmiješani su s rijetkim lamelulama, tanki, račvasti, zaokruženi su uz stručak, prirasli, na bazi su poprečno povezani žilicama, lomljivi, kremasti, oštrica je cjelovita i iste boje.

Spore: Široko su eliptične, s tupim, stožastim, uglavnom izoliranim bradavicama visokim do 0.8 µm, ponekad povezanih kratkim lancima po 2-3 bradavice ili rijetkim spojnim linijama, amiloidne, 6.7-9.6 x 5.6-7.2 µm, bazidijae su 4-sporne, batinaste, 38-50 x 8-12 μm, cheilocistide su batinaste ili gotovo vretenaste, s dužim ili kraćim vršnim produžetkom, 50-80 x 7-12 μm, pileipelis se sastoji od tankih hifa, često skupljenih u vršni kljun koji maze slijediti i nakon zadebljanog dijela, te dermatocistida, širokih 3.8-6.2 μm i 0-3-segmentnih; otrusina je svijetlooker do oker (IIIa-b).

Meso: Debelo, čvrsto, kasnije je mekano do spužvasto, bijelo; miris nije izražen, a okus je blag.

Kemijske reakcije: Reakcija meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) je normalnog intenziteta, s gvajakovom tinkturom je pozitivna, ponekad brza, ponekad izrazito slaba, a s anilinom postane žućkasto.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, u planinskim crnogoričnim šumama i šumama breze, u simbiozi s različitim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, najčešće smrekom, borom i raznim bjelogoričnim drvećem, kao što su breza, hrast, zimzeleni hrastovi ili ponekad bukva, na suhim mjestima i vapnenastom tlu. Slike je snimio Danijel Balaško, početkom listopada, na lokalitetu Dugačko brdo kod Koprivnice.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre kvalitete.

Napomena: Prepoznatljiva je po maloj ili srednjoj veličini, klobuku s karakteristično velikom, spljoštenom grbicom na sredini, karmincrvene ili vinskicrvene boje, izblijedjele barem na rubu, oker otrusini oko IIIb, rijetko ružičasto-crvenoj nijansi na dnu stručka, blagom okusu mesa, neizraženom mirisu, te staništu u suhim bjelogoričnim šumama ili šumama bora. Mikroskopski su važne male spore s izoliranim bradavicama i pileipelis s dugim, tankim, jasno inkrustiranim, batinastim dermatocistidama. Primjerci koji rastu u crnogoričnim šumama su mesnati i čvrsti, redovito s vinskicrvenim klobukom, a oni ispod breza su mekši i vitkiji, te općenito više narančasto-crveni. Primjerci s crvenim klobukom i narančastim odsjajem su prilično slični zlatnoj krasnici (Russula aurea) ili njezinom varijetetu Russula aurea var. axantha, te veseloj krasnici (Russula laeta), koje imaju blagi okus mesa i drugačije obojenu otrusinu. Manji primjerci koji eventualno rastu ispod bukve mogli bi se zamijeniti s Russula rhodella, koja se razlikuje po dermatocistidama koje nisu inkrustirane i višesegmentne. Ispod breze je najsličnija brezova krasnica (Russula fontqueri). Primjerci koji rastu na močvarnim staništima ispod smreke ili breze lako se zamijene s močvarnom krasnicom (Russula paludosa), koja ima ljubičasto-smeđi klobuk, stručak s crvenom nijansom, crvenkastu oštricu listića, bradavice na sporama djelomično povezane lancima ili grebenima koji tvore mrežasti uzorak, a dermatocistide su neinkrustirane, široke do 4 μm.

DNA sekvenca: prikaži

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 837. Velenovska krasnica (Russula velenovsky Melz. & Zv.); Sarnari, Mauro. 2005. Monografia illustrata del Genere Russula in Europa, Tomo Secondo. A.M.B. Fondazione Centro Studi Micologici. Vicenza. – 1046. str. Russula velenovskyi Melzer & Zvára