|
PRIMORSKA KRASNICA
Russula seperina Dupain
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula seperina Dupain (GBIF ID 6016713)
Klobuk: 4-12 cm širok, najprije je konveksan, ubrzo zatim se raširi i ulegne na sredini, gladak, mazav, kožica se lako guli do 2/3 promjera, tamnocrven, crveno-siv, ljubičasto-crven, ružičasto-crven, narančasto-siv, prema sredini je sa svijetložitim do žuto-narančastim mrljama, izblijedi prema rubu, rub je dosta iskrzan. Stručak: 2-12 cm visok i 2-5 cm debeo, valjkast, bjelkast, na ozlijeđenim mjestima ili u starosti od baze prema vrhu posivi, s blijedoružičastim pjegama prema dnu, na bazi je često žućkast ili žuto-smeđ. Listići: Gusti, trbušasti, neki su račvasti, izmiješani su s lamelulama, na bazi su povezani poprečnim žilicama, prirasli, krem do žuto-oker, u starosti od ruba pocrnu. Spore: Gotovo kuglaste do široko eliptične, s prilično su šiljatim bradavicama i izraslinama visokim do 1 µm od kojih su neke s mrežasto povezane s drugim bodljikama, 7.4-11 x 6.3-10 µm; otrusina je kremasta do svijetlooker. Meso: Čvrsto je kao i kod ostalih vrsta iz skupine Nigricantinae, lomljivo, bijelo, na prerezu nakon 15 minuta pocrveni, kasnije nakon 1-2 sata uglavnom od dna stručka postaje tamnosivo, na kraju pocrni; miriše slabo na med, a okus je blag. Stanište: Raste u ljeto i jesen u bjelogoričnim šumama u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično hrastom lužnjakom (Quercus cerris) i običnom kalinom (Ligustrum vulgare), isključivo u sredozemnom području, voli toplija područja, na kiselom, vapnenastom i ilovačastom tlu. Doba rasta: 9, 10, 11 Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete. Napomena: Meso najprije pocrveni pa poslije posivi, otrusina je tamnožuta i raste na karakterističnom staništu što je dovoljno za sigurnu identifikaciju ove vrste. Po promjeni boje mesa pripada skupini Nigricantinae iz koje je najsličnija blijeda krasnica (Russula decolorans) od koje se razlikuje po boji klobuka, mesu koje najprije pocrveni, te po nešto manjim sporama.
DNA sekvenca:
Prirodoslovni muzej - Split
