REBRASTA KRASNICA

Russula pectinata Fr.

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula pectinata Fr. (GBIF ID 2551285)

Etimologija: pecten-pectinis (lat.) = češalj. Po crtastom rubu klobuka.

Klobuk: 4-9.5 cm širok, prvo je polukuglast, zatim je raširen i više ili manje ulegnut ili pupčast na sredini, gladak, izraženo je sjajan, vlažan i ljepljiv, kožica se teško guli, uglavnom je žućkast, kao kod brašnjavonoge krasnice (Russula farinipes) ili žućkastobijele krasnice (Russula ochroleuca), također maslinast, gotovo žućkasto-narančast do žućkasto-smeđ, ponekad je čak bjelkast na rubu, na sredini je tamniji, više oker ili smeđih nijansi, rijetko je lagano sivo-smeđ i s crvenkasto-smeđim mrljama, rub je izraženo je narebran u dužini do 15 mm.

Stručak: 2-6 cm visok i 1-2.5 cm debeo, valjkast, ponekad je zadebljan na dnu, pun, srž je kasnije spužvasta, na kraju je šuplja, fino je naboran, bijel, ubrzo posivi, na bazi je sivo-smećkast, a kasnije sa žuto-smeđim mrljama, na bazi je ponekad crven.

Listići: Osrednje su gusti, na rubu su razmaknuti 1-12.5 mm, tanki, izmiješani su s prilično brojnim lamelulama, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, poneki su račvasti, na bazi su povezani poprečnim žilicama, lomljivi, bjelkasti do krem, zatim su krem-oker, ponekad su sa crveno-smeđim mrljicama, osobito uz rub klobuka, oštrica je tanka, cjelovita i iste boje.

Spore: Široko su eliptične, sa stožastim su bradavicama visokim do 0.75 µm, slabo povezanim kratkim grebenima i tankim spojnim linijama koji ponekad tvore djelomični zebrasti uzorak, amiloidne, 6.5-7.7 x 5.3-5.7 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 35-60 x 8.5-11.5 µm, cheilocistide su vretenaste, 57-80 x 7.5-9 µm, vršno sužene ili s malim produžetkom, pileipelis se sastoji od tupih hifa, prilično vitkih, širokih 2.5-4.5 µm, malo su suženih na vrhu, te šiljastih dermatocistida, širokih 4-5 µm (cromushrooms: (6.4) 6.5 - 7.3 (7.7) × (4.6) 5.1 - 6.1 (6.8) µm, Q = (1.1) 1.15 - 1.3 (1.4), N = 120, Me = 6.9 × 5.5 µm, Qe = 1.2, bazidije su 43-49 × 8.7-10.7 µm, N = 11, cheilocistide su 55-77 × 6-10 µm, N = 7); otrusina je krem do tamnokrem (IIb-d).

Meso: Debelo, tvrdo, bjelkasto, ispod kožice klobuka je žućkasto, oko srži stručka je žuto do žuto-smeđe; miriše neugodno kao kod smrdljive krasnice (Russula foetens), zatim na voće kao kod blijedospoorne krasnice (Russula pallidospora), a okus je ljut, kao kod smrdljive krasnice, uporan, ali podnošljiv, čak i u nezrelim listićima, nije gorak.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru s željeznim sulfatom (FeSO4) polako postane svijetlo ružičasto-narančasto, reakcija s gvajakovom tinkturom je spora i srednje intenzivna, a sa KOH negativna.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u bjelogoričnim šumama, te u parkovima i uz rubove staza u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično grabom, hrastom ili brezom, na vapnenastom tlu. Slike su snimljene 16.9.2025., na lokalitetu Velić kod Trilja, u šumi hrasta medunca i graba.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Vjerojatno je jestiva vrsta, ali se smatra nejestivom zbog ljutog okusa mesa.

Napomena: Potpada u skupinu krasnica s ljutim okusom mesa. Slične su sestrinska krasnica (Russula sororia), sumračnica (Russula consobrina) i brašnjavonoga krasnica, koje nemaju narebrani rub klobuka, te žučna krasnica (Russula fellea) koja je ljutog okusa, te više žute boje, a na rubu je mnogo kraće narebrana.

DNA sekvenca: prikaži

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 869. Rebrasta krasnica (Russula pectinata (Bull.) Fr. ss. Cooke); Romagnesi, Henri. 1967. LES RUSSULES D'EUROPE et d' Afrique du Nord. Bordas. – 361. str., Russula pectinata ( Bull. ex St-Amans) Fr.