Russula anthracina - created in Finland by Ville Kälviäinen

ANTRACITNA KRASNICA

Russula anthracina Romagn.

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula anthracina Romagn. (GBIF ID 2551452)

Etimologija: anthrax (gr.) = ugljen, ugljen za loženje, antracit. Po crnkastoj boji.

Engleski naziv: Coal Brittlegill

Klobuk: 5-12 cm širok, najprije je konveksan, zatim se izravna i ulegne na sredini, nekad je režnjast, kožica se guli do najviše 1/3 promjera, vlažan po vlažnom vremenu, brzo je suh i bez sjaja, hrapav, sitno je pahuljast, u mladosti je bjelkast do kremast, kasnije je na većem dijelu ili čitav siv do čak crnkast, također je smeđ do maslinasto-smeđ, općenito je najčešće vrlo šaren, rub je prvo podvijen, kasnije se izravna, gladak, nije narebran, može biti malo valovit.

Stručak: 4-8 cm visok i 1.5-2.5 cm debeo, valjkast je ili malo zadebljan na bazi, pun, srž je rijetko šupljikava, hrapav, bijel, ubrzo je mjestimično sivo-smeđ, žućkasto-smeđ ili čak crnkast, na kraju je potpuno crn, na ozlijeđenom mjestu pocrni.

Listići: Prilično su gusti, uski, široki su 4-7 mm, 11-12/cm na rubu klobuka, debeli, izmiješani su s brojnim lamelulama, račvasti, suženi su uz stručak, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, lomljivi, bjelkasti do krem, bez sivkastog odsjaja, s ružičasto-crvenom su nijansom, kasnije su s crnkastim mrljama, oštrica vremenom pocrni.

Spore: Široko su eliptične, s niskim, brojnim, polukuglastim bradavicama visokim do 0.37 µm, povezanim tankim spojnim linijama koje tvore djelomično mrežasti uzorak, 7.7-9.7 x 6.7-8 µm, Q = 1.2-1.35, bazidije su 4-sporne, 43-72 x 7-11.5 µm, cheilocistide su vretenaste, sa suženim vršnim produžetkom, 57-100 x 5.7-9 µm, pileipelis se sastoji od višesegmentnih hifa širokih 2.7-9 µm; otrusina je bijela (Ia).

Meso: Debelo, čvrsto, lomljivo, bijelo, zatim je crnkasto-sivo ili sivo, ponekad je s ljubičastom nijansom, vjerojatno zbog crvenila koje se nejasno pojavljuje iznad listića ili na oštećenim mjestima, na prerezu odmah pocrni; miris je slab na voće, kiselkast, a okus je blag, samo je u listićima slabo ljutkast.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) postaje blago zelenkasto.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u vlažnim ili čak močvarnim bjelogoričnim šumama u simbiozi s različitim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom ili javorom, a možda i smrekom, na vapnenastom tlu, tlu bogatom hranjivim tvarima.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete. Sve su vrste iz sekcije Compactae (= Nigricantine) kojima listići pocrnu jestive.

Napomena: Pripada skupini crnih krasnica koje imaju zajedničku osobinu da im listići ekstremno pocrnu. Karakteristična je po hifama pileipelisa koje su često veće nego kod drugih vrsta iz sekcije Compactae.

DNA sekvenca: prikaži

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 850. Antracitna krasnica (Russula anthracina Romagnesi); Romagnesi, Henri. 1967. LES RUSSULES D'EUROPE et d' Afrique du Nord. Bordas. – 209. str., Russula anthracina Romagn.