
GOLEMI HRČAK
Gyromitra gigas (Krombh.) Cooke
Etimologija: gigas (lat.) = golemo, ogromno. Po velikim dimenzijama.
Engleski naziv: Giants false morel, Snow morel, Snow false morel, Calf brain, Bull nose
Klobuk (mitra): 3-8 (12) cm visok i širok, nepravilnog je okruglastog oblika, površina je ispresavijana, naborana i isprekidana usjecima, izvana podsjeća na površinu mozga kao i kod ranog hrčka (Gyromitra esculenta); vanjska je površina okerasta, svijetlosmeđa, narančasto-smeđa ili crvenkasto-smeđa, po hrptima vijuga je sve tamnije smeđ, s maslinastom je nijansom; unutarnja je strana nepravilno komorasto šuplja, blijedokremaste do blijedookeraste boje; himenijalni je sloj na vanjskom površinskom sloju i svojim parafizama utječe na boju.
Stručak: 3-6 cm visok i 2-6 cm debeo, debeo je i kratak, teško se razlučuje od klobuka, s vrhom su mu srasli vanjski lapovi klobuka, uglavnom je valjkast, često je zadebljan na dnu, čitav je široko stisnuto-užljebljen, hrapav je i suh, šupalj je i s pregradama kao i klobuk, ali s užim pukotinama; bjelkast.
Spore: Eliptične do vretenaste, duguljaste, glatke, s malim produžetkom, vrlo velike, prozirne, 32-39 x 12-14 µm; otrusina je bjelkasta.
Meso: U pločama je debljine 1.5-3 cm, bjelkasto, himenijalni je sloj debljine oko 0.5 mm, u klobuku je vrlo lomljivo, voštano i sočno, a u stručku je žilavije i tvrđe, iako i tu djeluje voštano; miris je ugodan na gljive, a okus je blago pikantan i također na gljive.
Stanište: Raste u proljeće, uglavnom po 3-5 primjeraka u luku (na oko 0.5 m jedna od druge) na nižim i višim predjelima pokraj crnogoričnog drveća, najčešće borova, u aluvijalnim šumama pokraj hrasta, graba ili topole, na pjeskovitom tlu, često u travi uz rubove šuma, ali i u blizini panjeva, voli sjenovita mjesta, a pogoduju joj i zgarišta.
Doba rasta: 4, 5, 6
Status jestivosti: OTROVNA - Sirova je otrovna, jer sadrži otrovni alkaloid giromitrin. Hrčci se zbog sličnog izgleda, istog vremena rasta u proljeće i rano ljeto te sličnog staništa lako zamijene sa smrčcima (Morchella) pa se često nazivaju lažnim smrčcima. Sadrži male količine hidrazina, a njegov sadržaj u giromitrinu znanstveno su odredili Viernstein i sur. [Botanical identification 1980], a iznosio je s oko 1 mg/kg svježih gljiva (oko 1.500 puta manje u usporedbi s ranim hrčkom). Kod konzumacije ove vrste nisu prijavljeni smrtni ishodi. Neki autori navode da je jestiva ako se pravilno pripremi i temeljito termički obradi, međutim imajte u vidu da je otrovna i para pri kuhanju. Čak ga je opasno držati u zatvorenim prostorima, kao što je primjerice automobil. Međutim, konzumacija se ne preporučuje zbog varijabilnosti i sličnosti s drugim otrovnijim vrstama iz ovog roda. Ova je gljiva zabranjena za prodaju u Francuskoj od 1991. godine zbog potencijalne toksičnosti i navodi se da bi mogla uzrokovati prilično rijetku smrtonosnu neurodegenerativnu bolest, amiotrofičnu lateralnu sklerozu (ALS). U svakom slučaju bolje je ne riskirati i izbjegavati konzumaciju ove vrste.
Napomena: Veoma je sličan manji i tamniji rani hrčak koji ima tamniji klobuk, više je nalik na površinu mozga. Slična je i valovita pločarica (Rhizina undulata) koja raste samo ispod bjelogoričnog drveća i ima bijeli stručak s crvenkastom nijansom koji je dosta duži.
Znanstveni naziv uzorka: Gyromitra gigas
Lokacija uzorka: Italy
Sekvencionirano područje: ITS1, 5.8S, ITS2
Sekvenca (767 bp): GTAAAAGTCGTAACAAGGTTTCCGTAGGTGAACCTGCGGAAGGATCATTATAAGATCTTGGGTTAAGTAATAGCGAACCTCGCCCCCTCCCCTCACCAACTCAAAGAAAGTATGGGCTTAGGGCTGTGGGGCGGCGCACCCACCTGATCCCTACTGGGCTCCATCGGGCCCTGAGAGACACCCCCCCTGCCGGCTGGCGCTGACGGAACTACCTGGGGGTGTCGGCTGCGTTGTCGAAGCTGGGGACTGGTTTAACCTTCATACACCTCGGCGTACCACTCCATGTTGCTTCCCCGAACCCTCTCCAAACGGGGGATCGGGGGAGGTCCCTTACCCACAACCCCACTCAATTGCAAAGTCAGTCCGACGTACCATAAAAATATAAAAGTTAAAACTTTCAACAACGGATCTCTTGGTTCCCGCATCGATGAAGAACGCAGCGAAATGCGATAAGTAATGTGAATTGCAGAATTCAGTGAATCATCGAATCTTTGAACGCACATTGCGCCCCCCGGTATTCCGGAGGGCATGCCTGTTCGAGCCTCAATAAAACCTCTCCCCAGAGGGCCACTCTGCAGAGAGCGGCCCTTCCTTTGGGGGTCATGGTGGACCCGCCGGCCTTCAAAAGCCGTCTGGCCACTCAAATTCTTGGTCTGCAGGCCACGAGGGGTTGCACCTCGACGTAGTGATCGTTTTCATCGTCGGAAGGCGCCCTCATGTTCCTGGGACCTTAAGCGTCCGTCTTGGATGCCCACCCCCCAAATCAG
Izvor: UNITE (CC BY 4.0)
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1704. Golemi hrčak (Gyromitra gigas (Krombholz) Cooke)

BISKUPSKI HRČAK
Gyromitra infula (Schaeff.) Quél.
Etimologija: infula (lat.) = biskupova kapa, stara kapa, šešir. Po obliku.
Engleski naziv: Pouched False Morel
Klobuk (mitra): 2-12 (15) cm širok, sa stručkom je spojen s unutrašnjom stranom, a ne na samom rubu, površina je vrlo nepravilno naborana i s 2-4 nepravilna režnja, kasnije je iznutra šupalj; smeđ, narančasto-smeđ, crvenkasto-smeđ ili tamnosmeđ, iznutra je bijel.
Stručak: 3-5 (10) cm visok i 1-1.5 (2) cm debeo, najčešće se sužava prema bazi, nepravilan, često stisnut, nepravilno je brazdast, u mladosti je s brojnim šupljinama pa šupalj kada se gljiva razvije; bjelkast do crvenkasto-smećkaste nijanse, baza je često žućkasta s plavkastom nijansom, prekriven je bijelim paperjem.
Spore: Eliptične, glatke, s uljnim kapljama na krajevima, prozirne, 19-23 x 8.5-9.5 µm; otrusina je bjelkasta do kremasta.
Meso: Bjelkasto ili crvenkasto, voštano, lomljivo u klobuku, elastično u stručku; miris nije izražen, a okus je blag.
Stanište: Raste u jesen u crnogoričnim šumama kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (panjevi, trupci) raznog crnogoričnog drveća, na vlažnim terenima, osobito voli opožarene ili pougljenisane terene.
Doba rasta: 9, 10, 11
Status jestivosti: OTROVNA - Otrovna je vrsta jer sadrži toksin giromitrin, koji se, kada se metabolizira u tijelu, pretvara u monometilhidrazin, hlapljivi hidrazin. Hidrazin je primjerice komponenta nekih raketnih goriva. Toksin se djelomično ukloni temeljitim kuhanjem, ali nikada potpuno.
Napomena: Bojom i oblikom je jako sličan rani hrčak (Gyromitra esculenta) od kojeg se razlikuje po rastu u jesenskom razdoblju, a ne u proljeće, kao i po slabijoj konzistenciji mitre, koja se sastoji od mnogo izraženijih režnjeva. Vrste iz roda Helvella rastu ljeti i u jesen, jesenji hrčak (Helvella crispa) je bijelo-siv i s izbrazdanim stručkom, jamičasti hrčak (Helvella lacunosa) ima brazdasti stručak i jednako je obojen na svakom dijelu, a redovnički hrčak (Helvella monachella) je tamniji i ima glatki i valjkasti stručak bijele boje.
Znanstveni naziv uzorka: Gyromitra infula
Lokacija uzorka: France
Sekvencionirano područje: ITS1, 5.8S, ITS2
Sekvenca (763 bp): TTACCATAATGTGCGCTGTCACACGAGTCATCACGCCTGGGCAGTAATTCCCGCCATATAGTAGGGCAAAAGGCCACCCGGAGTGCCCCCGAAACAAAACTGTCGGGGGGAGGGCTGCAGTGTCAGCTGGGCTCCGGGGGCGGGATAGAGTTAGAGTCCCGTCAGCGTCACGCAAGAATCGAAATCGAACTTGAACCCGGTGCTGGGTTTGCCCGTTAAGGCTGATTGGCCCGTTCACCTTCACAAAACCCTCCGTGTACCATTTCCCTGTTGCTTCCCCGCGCCCCCGCGGCGCGGGGGAGGTCCACCTGAAACACAACAGCACCAAACTGCAGTCAGAAAAACAAACAAACAATAAGTTAAAACTTTCAACAACGGATCTCTTGGTTCCCGCATCGATGAAGAACGCAGCGAAATGCGATAAGTAATGTGAATTGCAGAATTCAGTGAATCATCGAATCTTTGAACGCACATTGCGCCCTCTGGTATTCCGGAGGGCATGCCTGTTCGAGCCTCAATGAAACCGCTCCCCGTGCGGCCGTTCCTCGAACGTCCCCGGGGGTAGTGGCGGACGCGAACGCCCCCAAAAGCGTGCGCGCCGCTCAAATCCGCGGTCCGCAGGCCCGAGGGCGCACCCGACGTAGTGATGAATTTTCTCGTCGACGTGCGACCTCAAGCGCCTGGGACCTTAAGCGCTCCGGCGCCGCTTACAATCGGTTGAGCTCGGATCAGGTAGGGATACCCGCTGAACTTAAGCATATCA
Izvor: UNITE (CC BY 4.0)
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1706. Biskupski hrčak (Gyromitra infula (Schaeff. ex Fr.) Quél.), Sinonim: Helvella infula Schaffer