Russula medullata - created on September 2018 in the Cemetery, Pohjois-Savo, Rautalampi, Finland by Vauras, Jukka

SIVOZELENA KRASNICA

Russula medullata Romagn.

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula medullata Romagn. (GBIF ID 2551339)

Etimologija: medulla  (lat.) = srž, moždina, unutrašnjost. Po boji.

Klobuk: 4-13 cm širok, prvo je polukuglast, zartim je konveksan, kasnije se izravna i pupčasto ulegne na sredini, gotovo je ljevkast, kožica se guli do 1/2 promjera, dugo je vremena vlažan i sjajan, zelen ili tipično blijedi, sivo-zelen, sivo-smeđ, ponekad je s ružičasto-ljubičastim ili ružičasto-smeđim mjestimičnim, velikim ili obrubljenim mrljama, izblijedi u krem-oker boju, može biti i sa zasićenim maslinastozelenim ili tamnozelenim tonovima koji  podsjećaju na modrikastu krasnicu (Russula parazurea), te ružičasto-ljubičast sa sivo-zelenom sredinom, površina je praškasta, rub je dugo vremena podvijen, gladak, kasnije je izravnat i malo narebran.

Stručak: 4-10 cm visok i 1-3.5 cm debeo, valjkast, može biti blago proširen na vrhu, gol, bijel, na kraju je oker, sivo-smeđ, baza je sa hrđastosmeđim mrljama, u starosti je brazdast.

Listići: Gusti, široki su 6-12 mm, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, rijetko su račvasti, neki su povezani poprečnim žilicama na bazi, lomljivi, bijeli, kremasti, kasnije su izraženo oker, na pritisak požute.

Spore: Široko su eliptične, sa niskim, izoliranim bradavicama, mjestimično povezanim spojnim linijama, amiloidne, 6.6-8.8 x 5-6.4 µm, bazidije su 30-50 x 7-10 µm, cheilocistide su brojne, batinaste s tupim, 2.5-6 µm širokim vratom, 60-110 x 7-12.5 µm, pleurocistide su pomalo gomoljastog oblika, vrhovi su s malim, oštrim kljunom ili izbočinom, 80-100 x 5-7 µm, kožica klobuka sastoji se od tupih, razgranatih, ali relativno uskih dlačica širokih 3-5 μm, te rijetkih, valjkastih do vretenastih dermatocistida širokih 4-8 μm, koje su slabo uočljive zbog osrednje refrakcije sadržaja; otrusina je svijetlooker do oker (IIIa-b).

Meso: Čvrsto, lomljivo, bijelo, na oštećenim mjestima postane žuto-smeđe; miris nije izražen ili je ugodan na voće, a okus je blag, čak i u listićima.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) postane polako narančasto do svijetlo narančasto-ružičasto, a sa gvajakolom plavo-zeleno do plavo.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od lipnja do listopada, u hladnim bjelogoričnim i crnogoričnim šumama i parkovima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično topolom, brezom, vrbom ili biljkom osinicom (Dryas), ali i smrekom, na kiselim, manje ili više vlažnim, a ponekad i močvarnim tlima.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete.

Napomena: Prepoznatljiva je po srednjoj veličini i dobroj mesnatosti, sjajnoj površini klobukai, žućkastoj nijansi zrelih listića, što ukazuje na neobično tamnu otrusinu za podsekciju Griseinae, oko IIIb, slatkastom okusu i neizraženom mirisu mesa. Boje su uglavnom svjetliji sivo-zeleni tonovi, ali i sa ružičasto-ljubičastom nijansom, kao kod ljubičastozelene krasnice (Russula cyanoxantha). Može biti s maslinastim ili više ili manje zasićenim zeleno-smeđimk klobukom, slično kao kod modrikaste krasnice. Slične sive ili ponekad zelene boje može biti sivozelenkasta krasnica (Russula anatina), koja je manjih dimenzija, ima suhu, neprozirnu kožicu klobuka, koja je više ili manje rasspucana na rubu, te preferira staništa hrasta. Po rastu ispod breza i potpuno slatkom okusu mesa je slična crnozelena krasnica (Russula atroglauca), međutim boja otrusine ne prelazi IId, površina klobuka je neprozirna, boje su tamnije, a reakcija sa FeSO4 slaba. Slična priobalna krasnica (Russula monspeliensis) također je dosta prepoznatljiva po rastu uz bušine (Cistus), prilično ujednačeno zelenom klobuku, boji otrusine oko IIc i ljutom okusu mesa.