Russula pubescens - created on August 2010 in Kuusamo, Finland by Federico Calledda

DLAKAVA KRASNICA

Russula pubescens A.Blytt

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula pubescens A.Blytt (GBIF ID 3360328)

Etimologija: pubescere (lat.) = početi imati dlačice, maljav, pahuljast, paperjast. Po dekoraciji klobuka.

Klobuk: 5-13 cm širok, prvo je polukuglast, zatim je konveksan, kasnije je izravnat i ulegnut na sredini, nekad je režnjast, ljepljiv i sjajan po vlažnom vremenu, kožica se guli do 1/2 promjera, dosta je promjenjive boje, vinskicrven, crveno-smeđ, narančasto-smeđ do smeđ, često je s oker ili žuto-narančastim područjima prema sredini, također može biti u potpunosti oker-maslinasto-smeđ ili maslinastozelen, tipično je sa bijelim dlačicama zadebljanim uz rub, rub nije narebran.

Stručak: 5-10 cm visok i 1.8-3 cm debeo, više je ili manje ekscentričan, valjkast do batinast, bijel, sa hrđastosmeđim je mrljama na donjoj trećini, vremenom jasno posivi, naboran.

Listići: Gusti, široki su 6-10 mm, prirasli ili zaokruženi uz stručak, lomljivi, bijeli do žućkasti, s nejasnim su sivo-zelenkastim odsjajem, na oštećenim dijelovima posive.

Spore: Široko su eliptične, sa stožastim su bradavicama ili tankim bodljama, visokim do 0.8 µm, povezanim tankim grebenima i tankim spojnim linijama koje tvore djelomični mrežasti uzorak, nekad su bez mrežastog uzorka, amiloidne, 8.4-12 x 6.7-9.3 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 42-55 x 9-15 µm, cheilocistide su s dužim ili kraćim vršnim produžetkom, 53.5-86 x 8-13 µm, kožica klobuka sastoji se od tupih, valjkastih dlačica širokih 3-5 µm i vrlo dugih primordijalnih hifa; otrusina je na granici između oker i žute (IIIc do IVa).

Meso: Čvrsto, debelo, bijelo, na prerezu polako sivi, a zatim crni; miris je ugodan na voće, a okus je slatkast i blag.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) postane ružičasto, sa formalinom ružičasto, zatim postane izraženo ružičasto-narančasto, a reakcija sa gvajakolom je negativna.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u hladnim bjelogoričnim šumama, u simbiozi sa raznim vrstama breza (Betula pubescens, Betula nana), te možda sa vrbom, najčešće na suhom tlu, ne previše bogatom hranjivim tvarima, uglavnom na sjeveru Europe.

Doba rasta: 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre kvalitete.

Napomena: Karakteristična je po klobuku koji nije narebran, oker-smeđe, narančasto-smeđe do vinskicrvene boje, ponekad je prošaran maslinasto-oker na sredini, površina je s bijelim dlačicama zadebljanim uz rub, zreli listići su sa žućkastim odsjajem, a meso u dodiru sa zrakom polako crni. Po primordijalnim hifama, oker otrusini i mesu koje u dodiru sa zrakom pocrni slična je vinskicrvena krasnica (Russula vinosa), koja raste na drugačijem staništu.