Russula robertii - created on July 2018 in Kolistimenmäki, kolistimensyrjä, Finland by Martti Moisander

TRESETNA KRASNICA

Russula robertii J.Blum

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula robertii J.Blum (GBIF ID 3359217)

Etimologija: Po imenu.

Klobuk: 4–8 cm širok, prvo je polukuglast zatim je konveksan do izravnat i ulegnut na sredini, po vlažnom je vremenu sjajan, kožica se guli do 1/3 promjera, dosta je promjenjive boje, žut, žumanjčanožut, žuto-smeđ, smećkast, ružičasto-crven, vinskicrven, ljubičast, na sredini je obično tamnija, rub je neravan i izraženo narebran.

Stručak: 4-7 cm visok i 0.7-1.2 cm debeo, valjkast, bijel ili sivkast, često je s ružičastim odsjajem na bazi.

Listići: Osrednje su gusti, relativno su široko razmaknuti, prirasli, bjelkasti do svijetložuti, povezani su s poprečnim žilicama na bazi.

Spore: Kuglaste, s izoliranim su bodljama visokim 0.6-1 µm, donekle povezanim spojnim linijama koje tvore manje su ili više izraženi mrežasti uzorak, amiloidne, 8-9.5 x 6.5-8 µm; otrusina je tamnokrem.

Meso: Lomljivo, bijelo, vodenasto, bez mrlja; miriše na voće, a okus je blag, malo je ljutkast u listićima u mladosti.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) postane svijetloružičasto, sa gvajakolom plavo-zeleno, a sa fenolom (karbolnom kiselinom) vinski crvenkasto-smeđe.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u bjelogoričnim i miješanim šumama, parkovima, u simbiozi sa raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično brezom ili smrekom, u tresetnoj mahovini (Sphagnum) na kiselom močvarnom tlu.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete.

Napomena: Pripada u podsekciju Chamaeleontinae, a slične su mahovinska krasnica (Russula sphagnophila), koja je možda sinonim opisane vrste, ali su potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo da li se radi o istoj vrsti, mekana krasnica (Russula nauseosa), koja također raste u crnogoričnim šumama, ali ne u tresetnoj mahovini, te češljolika krasnica (Russula pectinatoides), koja ima drugačiji neugodni miris i također ne raste u tresetnoj mahovini.