Ukupno vrsta gljiva: 2313
Russula paludosa

Russula paludosa - created on September 2011 in between Kurista and Alaküla, Estonia by Vello Liiv

InfoCC-BY-NC

Jestiva gljiva

MOČVARNA KRASNICA

Russula paludosa Britzelm.

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula paludosa Britzelm. (GBIF ID 2551201)

Etimologija: paludosus (lat.) = močvarni. Po staništu po vlažnim terenima.

Engleski naziv: Hintapink

Klobuk: 4-15 (21) cm širok, najprije je polukuglast, zatim je u mladosti ispupčen, kasnije se manje ili više otvori i ponekad ulegne na sredini, lijevkast, ljepljiv, sjajan, kožica se lako guli do polovice promjera; lijepe je crvenkaste, narančasto-crvene, krvavocrvene ili crvenkasto-smeđe boje, na sredini je malo tamniji, u starosti izblijedi u žućkastu do blijedonarančastu boju, mjestimice s velikim kremastim ili krem-okerastim pjegama, rub je tup, dugo je vremena gladak, u starosti je blago narebran.

Stručak: 3-10 (12) cm visok i 1-3 (3.5) cm debeo, pun, kasnije je pamučasto šupalj, valjkast je ili malo sužen na vrhu, obično je malo zadebljan na bazi, batinast; bijel, obično je s crvenkastom ili ružičastom nijansom, u starosti može posivjeti od baze, naboran.

Listići: Isprva su gusti, kasnije su razmaknuti, tanki, elastični, različito su dugački, zaokruženi su uz stručak, prirasli, izmiješani su s brojnim lamelulama; bijeli, kasnije su žućkasti, oštrica je ponekad crvenkasta.

Spore: Kuglaste do eliptične, sa sitnim su bradavicama visokim do 1 µm, spojene su finim linijama poput mreže, 7.5-11.5 x 6.2-8.2 µm; otrusina je žućkasta do svijetlooker.

Meso: Čvrsto, debelo, bijelo, ispod kožice klobuka je crvenkasto, nakon određenog vremena blago posivi; miris je neodređen do ugodan na gljive, pri sušenju miriše na sušene kriške jabuke, a okus je prvih 10-20 sekundi malo papren ili čak malo gorkast, zatim je blag i slatkast.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen u crnogoričnim šumama, u simbiozi s određenim crnogoričnim drvećem, osobito borom, smrekom ili crnom mirtom, u višim, močvarnim i mahovinom bogatim predjelima, gotovo je odsutna u nizinskim predjelima, na vlažnom i kiselom tlu, često raste zajedno s blijedom krasnicom (Russula decolorans).

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete.

Napomena: Po crnogoričnim šumama ima više vrsta krasnica s crvenim klobukom među kojima su neke veoma ljute i nejestive, npr. cedrova krasnica (Russula badia) koja miriše po cedrovini i krvava krasnica (Russula sanguinea). Dio je skupine krasnica kojima meso posivi. Tendencija promjene boje je mnogo izraženija kod ljupke krasnice (Russula amoena), koja ima vinskicrvenu boju klobuka i žućkaste listiće. Blijeda krasnica je žućkasta, a sjajnožuta krasnica (Russula claroflava) limunastožuta.

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži