|
ŽUTOSPORNA KRASNICA
Russula flavispora Romagn.
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula flavispora Romagn. (GBIF ID 2551314)
Etimologija: flavus (lat.) = žut, zlatnožut + spora (gr.) = spora, sjeme. Po boji otrusine. Klobuk: 6-12 cm, isprva je često kuglast, kasnije je konveksan do raširen i ljevkasto udubljen na sredini, pupčast, kožica je suha, glatka, samo je kod mladih primjeraka blago baršunasta na sredini, u mladosti je gotovo čisto bijel, ubrzo je bjelkast ili svijetlooker, često je smećkastog tona, mjestimično sa sa više ili manje širokim krem-oker mrljama, na kraju je sivkasto-oker, rub je kratko podvijen, ubrzo se izravna, oštar, često je valovit, nije narebran. Stručak: 3-7 cm visok i 2.4-3.5 cm debeo, valjkast, robustan, uvijek je kraći od širine klobuka, često je sužen na bazi, kasnije je često ispucan, gladak, bijel, u starosti ili trljanjem postane svijetlooker. Listići: Relativno su razmaknuti, 3-6 mm široki, debeli, prirasli, izmiješani su s brojnim lamelulama, račvasti prema stručku, isprva su bjelkasti, kasnije su krem i na kraju žućkasti, osušeni su tamno narančasto-smeđi. Spore: Široko eliptične do jajolike, s izoliranim, srednje visokim bradavicama, rijetko su povezane kratkim grebenima, amiloidne, 6.5-8.5 x 5.5-7 μm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 45-60 x 9-11 µm, s brojnim je cheilocistidama, više ili manje su valjkaste do batinaste, sa zrnatim su sadržajem, ponekad su zakrivljene, na vrhu su tupe ili završavaju suženim vratom, 80-115 × 6-9 µm, kožica je formirana od isprepletenih, 2-5 μm širokih hifa, dermatocistide su brojne, valjkaste i vrlo duge, bez segmenata, sa dobro uočljivim su zrnatim sadržajem, široke su 3-6 µm; otrusina je žuta. Meso: Debelo, čvrsto, bjelkasto, na prerezu lagano posmeđi nakon duljeg izlaganja zraku; miris je intenzivan i složen, neugodan na ribu s voćnom komponentom, a okus je vrlo ljut u svim dijelovima. Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) ponarančasti, a reakcija s s gvajakolom je također pozitivna. Stanište: Raste u jesen u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, na toplijim staništima na tlu bogatom hranjivim tvarima. Doba rasta: 9, 10 Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta. Napomena: Zbog rijetkosti je malo dostupnih informacija o ovoj vrsti. Makroskopski je slična s drugim vrstama sekcije Lactarioides, koja uključuje vrste s klobukom često ljevkastog oblika, osobito sa zelenkastom krasnicom (Russula chloroides), od kojih se makroskopski razlikuje praktički samo po žućkastoj boji listića (zbog žutih spora). Također, za razliku od ostalih vrsta iz skupine, opisana vrsta ima najizraženiji okus, intenzivno ljuti, nepodnošljivi okus. Slična je lažna modrolisna krasnica (Russula pallidospora), koja se razlikuje po prilično karakterističnim narančastim odsjajem listića, blagom okusu i ugodnom voćnom mirisu.
Prirodoslovni muzej - Split
