|
NAJGUŠĆA KRASNICA
Russula densissima Romagn.
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula densissima Romagn. (GBIF ID 3360289)
Etimologija: densus (lat.) = gust, zbijen, čvrst, a densissima je augmentativ i znači najgušći. Po gustim listićima. Klobuk: 3-8 cm širok, isprva je konveksan, kasnije se raširi i udubi na sredini, površina je glatka, rijetko je pomalo naborana, po vlažnom je vremenu ljepljiv, prilično je sjajan, bijelo-žućkast, žućkasto-smeđ do tamnosmeđ, često je s maslinasto-smeđim mrljama, trljanjem pocrni, rub je u mladosti podvijen, kasnije se izravna. Stručak: 2-3 cm visok i 0.5-1.6 cm debeo, valjkast ili je blago sužen prema gore, pun, gladak, bijel, u starosti posmeđi ili pocrni, trljanjem pocrni. Listići: Vrlo su gusti, uski do vrlo uski, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, izmiješani su s brojnim lamelulama različite dužine, rijetko su račvasti, bijeli, bjelkasti do kremasti, na pritisak pocrnu, oštrica je iste boje ili ponekad crna. Spore: Široko su eliptične, dekoracija s niskim, vrlo gustim, amiloidnim bradavicama, visokim 0.1–0.5 μm, dobro su povezane kratkim, tankim linijama, 5.7-7.6 x 4.7-6.3 μm, Q = 1.1-1.3, bazidije su 4-sporne, usko batinaste, 41-55 x 8-11 μm, cheilocistide su šiljaste do usko vretenaste, sužavaju se prema vrhu ili su s jednim ili dvostrukim suženjem ili dodatkom, tankih stijenki, ponekad su ispunjene smeđim pigmentom, 37-80 x 5-10 μm, pleurocistide su sličnog oblika kao cheilocistide, 38-75 x 7-14 μm, pileocistide blizu ruba klobuka su raspršene, jednostanične, valjkaste do šiljaste, sužavaju se prema vrhu ili su s malim suženjem ili s 1-2 ekscentrična dodatka, 35-168 x 5.8-8 μm, pileocistide blizu središta klobuka su raspršene, sličnog oblika i sadržaja, na vrhu su ponekad s dvostrukim suženjem ili jednim dvostrukim ekscentričnim dodacima, 30-88 x 4-9 μm; otrusina je bijela. Meso: Čvrsto, oko 6 mm debelo na sredini klobuka, bijelo, na prerezu posivi pa zatim pocrni, ne pocrveni; miris nije izražen, a okus je blag, u listićima je ljut. Kemijske reakcije: Meso u dodiru s gvajakolom odmah posta tamnoplavo. Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, u bjelogoričnim šumama, obično u simbiozi s bukvom ili hrastom, rjeđe sa smrekom, voli toplija staništa, uglavnom u mediteranskom području. Doba rasta: 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom zbog lošeg okusa. Napomena: Slična je antracitna krasnica (Russula anthracina), koja ima slabije mrežasto povezane bradavice na sporama.
Prirodoslovni muzej - Split
