BUKOVA SRAŠTENICA

Hypsizygus tessulatus (Bull.) Singer

Etimologija: tessellatus (lat.) = mozaičast, popločan. Po crtežu na klobuku.

Engleski naziv: Beech Mushroom

Klobuk: 3-10 (13) cm širok, prvo je je polukuglast pa se raširi; bijel, oker, svijetlosmeđ, ponekad je mramoriran, kao popločan, s uraštenim je vlakancima, baršunast, kasnije je smećkast, rub je dugo vremena podvijen.

Stručak: 3-9 cm dug i 1-2.5 cm debeo, valjkast ili blago batinast, bijelo vlaknasto-dlakav, po suhom vremenu je vrlo fino svilenkast, na dnu je čupav s nekoliko sraštenih stručaka, bijel, uzdužno je vlaknast.

Listići: Gusti, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, izmiješani su s lamelulama; bjelkasti do kremasto-žućkasti.

Spore: Kuglaste do eliptične, prozirne, amiloidne, 5-7 µm; otrusina je bijela.

Meso: Čvrsto, žilavo, bijelo, na presjeku ne mijenja boju; miris i okus su ugodni, orašasti ili na anis.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen, obično busenasto, kao saprofit krupnih drvnih ostataka bjelogoričnog drveća, obično bukve, a rijetko kao parazit na živom drveću.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre kvalitete.

Napomena: Prepoznatljiva je po mramoriranom uzorku kožice klobuka.

BRIJESTOVA SRAŠTENICA

Hypsizygus ulmarius (Bull.) Redhead

Etimologija: ulmus (lat.) = joha. Jer najčešće raste na panjevima i deblima johe.

Engleski naziv: Elm Leech

Klobuk: 3-16 (25) cm širok, mesnat, kompaktan, prvo je je poluloptast pa se raširi, školjkast, bez dekoracije, suh; žuto-oker, sivo-žućkast ili svijetlosmeđ, nije vodenast, površina je s mjestimičnim smeđim mrljama, na kraju se raspucava na polja, rub je prvo podvijen, a kasnije se raspuca ili je krpast od ostataka ovoja.

Stručak: 7-18 (20) cm dug i 2-4 (5) cm debeo, rijetko je centralan, a češće lateralan, pun, čvrst, zakrivljen, širi se prema bazi; svijetložućkast, sivkasto-žućkasti ili oker-žućkast, prema bazi je smeđ, uzdužno je vlaknast.

Listići: Dosta su gusti, debeli, široki, prirasli ili se kratko spuštaju po stručku sa zupcem, izmiješani su s lamelulama, oštrica je nazubljena i valovita; bjelkasti su do kremasto-žuti.

Spore: Kuglaste do eliptične, glatke, prozirne, 5-7.5 x 4.5-6 µm; bazidiji su karmincrveni.

Meso: Bijelo, u bazi stručka je žuto, čvrsto, debelo, žilavo, vlaknasto; miris i okus su kiselkasti na brašno, krastavac ili haringe.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, pojedinačno ili skupno, kao parazit na živim trupcima bjelogoričnog drveća, najčešće brijesta, rijetko kao saprofit na krupnim drvnim ostacima.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete, ali samo dok je mlada.

Napomena: Prepoznatljiva po svijetlom i ekscentrično postavljenom klobuku, stručak je djelomično zadebljan i sužen na bazi.