Ukupno vrsta gljiva: 2164

Rod: Atheniella Redhead, Moncalvo, Vilgalys, Desjardin & B.A.Perry

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Basidiomycota

Razred: Agaricomycetes

Red: Agaricales

Porodica: Mycenaceae

Izravno podređene niže takse: prikaži

Atheniella adonis

Atheniella adonis - created on October 2019 in Svalhøje, Denmark by Jens Chr. Schou

InfoCC-BY-NC

Nejestiva gljiva

GRIMIZNA ŠLJEMOVKA

Atheniella adonis (Bull.) Redhead, Moncalvo, Vilgalys, Desjardin & B.A.Perry

Etimologija: Po grčkom mitu o Adonisu, simbolu ljepote i mladosti, što se odnosi na upečatljive boje plodnih tijela.

Engleski naziv: Scarlet Bonnet

Klobuk: 3-20 mm širok, usko do široko stožast, kasnije se spljošti, više je ili manje tupo ispupčen na sredini, sjajan, gladak, malo je prozirno crtast, svijetlo ružičasto-narančast, crven ili narančasto crven, vremenom blijedi, rijetko je bijel.

Stručak: 1.5-4 cm visok i 0,5-2 mm debeo, valjkast, šupalj, goli, bijel ili ružičast, često je ružičast na vrhu, na bazi je obrastao sa bjelkastim, isprepletenim micelijskim vlakancima.

Listići: Malo su trbušasti, usko do široko prirasli, kratko se spuštaju po stručku sa zupcem, bijeli do ružičasti, oštrica je bijela.

Spore: Široko su eliptične, glatke, neamiloidne, 7.2-9.5 x 5-5.5 μm, Q = 1.4-1.9, cheilocistide su vretenaste, 35-45 x 12-14 μm, pomiješane su s bazidijama, bazidije su 2-sporne; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, narančasto do crvenkasto; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u jesen, skupno, kao saprofit u šumama, po travnjacima, u travi i na mahovinom, na drvnim ostacima raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Veoma je slična vrsta staklena šljemovka (Mycena floridula), koja ima 4-sporne bazidije, dok opisana vrsta ima 2-sporne.

Atheniella delectabilis

Atheniella delectabilis - created on September 2024 in Kaukonen, Särestö, Finland by Tapio Kekki

InfoCC-BY-NC-SA

Nejestiva gljiva

VITKA ŠLJEMOVKA

Atheniella delectabilis (Peck) Lüderitz & H.Lehmann

Etimologija: delectabilis (lat.) = ugodan, prijatan. Po izgledu.

Klobuk: 0.5-2 cm širok, najprije je stožasto-zvonolik, kasnije se raširi, bijel do blago sivkast, brazdast, prozirno crtast, rub je narebran.

Stručak: 4-7 cm visok i 0.5-2 mm debeo, tanak, valjkast, nešto je širi na vrhu, pun, proziran, bijel, malo je zrnast, na bazi je ljuskav.

Listići: Rijetki, široko su prirasli ili se spuštaju po stručku, izmiješani su s mnogo lamelula, na bazi su spojeni poprežnim žilicama, bijeli.

Spore: Eliptične do valjkaste, glatke, prozirne, 6.4-10.2 x 1.5-3.2 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, lomljivo, bjelkasto; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, skupno, kao saprofit po livadama, pašnjacima i u svim tipovima šuma na lišću, stabljikama bilja ili drugim biljnim ostacima, na vlažnim mjestima.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Veoma je slična vrsta sitnodlakava šljemovka (Hemimycena mauretanica var. mauretanica), koja ima sitno dlakavi klobuk.

Atheniella flavoalba

Nejestiva gljiva

ŽUTOBIJELA ŠLJEMOVKA

Atheniella flavoalba (Fr.) Redhead, Moncalvo, Vilgalys, Desjardin & B.A.Perry

Etimologija: flavus (lat.) = žuto + albus (lat.) = bijelo. Po žuto-bijeloj boji.

Engleski naziv: Ivory Bonnet

Klobuk: 1-1.5 (2.5) cm širok ili nešto širi, najprije je stožasto-zvonolik pa u obliku kapice, malo je ispupčen na sredini, nije vodenast; limunastožute ili slamnatožute boje, nešto svjetliji na rubu; rub je oštar, ravan, lagano izvrnut, te jako narebran zbog prozirnosti kožice.

Stručak: 2-6 (7) cm visok i 0.5-2 (3) mm debeo, jako je krhak, uspravan, valjkast, nije proširen na bazi, ponekad je s uzdužnim brazdama, proziran, sjajan, suh, gol, uglavnom je gladak, bjelkast do svijetložućkast.

Listići: Osrednje su gusti, nejednaki, malo su trbušasti, slobodni, malo su izrezani uz stručak; bijeli do svijetložućkasti, oštrica je iste boje.

Spore: Eliptične, lateralno su sužene na šiljatom vrhu, 6.5-9 x 3-4.5 µm; cistide su zadebljane na bazi ili na sredini, a na vrhu su končaste, 28-30 x 6-7 µm; otrusina je bijela.

Meso: Bjelkasto, tanko; miris nije određen, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, skupno, kao saprofit u svim tipovima šuma kao saprofit na otpalom lišću i iglicama, a ponekad i izvan šuma. Primjerke na slici snimio je Danijel Balaško, u studenom, na lokalitetu Kalinovac pokraj Đurđevca.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Veoma je slična vrsta kukuljasta šljemovka (Hemimycena cucullata), koja ima maljavu bazu stručka i okruglosporna šljemovka (Mycena epipterygioides), koja je žućkasta samo u mladosti.

Najvažnije za determinaciju: 1. klobuk je žut; 2. rub klobuka je narebran; 3. listići su bijeli do žućkasti i slobodni; 4. stručak je dug i lomljiv; 5. raste u šumama

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 562. Žutobijela šljemovka (Mycena flavoalba Quélet)

Atheniella leptophylla

Atheniella leptophylla - created on September 2006 in Châteauguay, Canada by McNeil, Raymond

InfoCC0

Nejestiva gljiva

MARELIČNA ŠLJEMOVKA

Atheniella leptophylla (Peck) Gminder & Böhning

Etimologija: leptos (gr.) = tanak, delikatan + phyllon (gr.) = list, latica. Po izgledu listića.

Klobuk: 0.4-3 cm širok, stožast do zvonolik, zatim je konveksan, više je ili manje tupo ispupčen na sredini, sjajan, lagano je pahuljast, prozirno crtast, žuto-narančast, narančast ili narančasto-smeđ, vodenast, rub je bljeđi, na sredini je tamnije narančaste do smeđe boje.

Stručak: 1-8.3 cm visok i 0.5-3 mm debeo, valjkast, šupalj, potpuno je pahuljast do sitno dlakav, isprva je vodenasto bijel, na bazi je sivkasto-smeđ do tamnosmeđ, koja se većinom produžuje u dugačak, tamni, korijen, gusto prekriven bjelkastim vlakancima.

Listići: Usko su prirasli, ponekad se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, na bazi su spojeni poprečnim žilicama, krem ​​do blijedo oker ili s crvenkastom nijansom, oštrica je bljeđa do bjelkasta.

Spore: Široko su eliptične, limunaste do skoro kuglaste, glatke, neamiloidne, 6.8-10.5 x 5.5-7.2 um, Q = 1.1-1.4, Qav = 1.3, cheilocistide su batinaste do vretenaste, 16-48 x 4-14.5 um, na vrhu su široko zaobljene; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, bjelkasto do svijetlosmeđe; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u jesen, pojedinačno ili skupno, kao saprofit u blizini drveća u svim tipovima šuma ili na mahovinom obraslim srušenim trupcima, tipično na bukvi, ali također i boru, uglavnom na vlažnim mjestima, pronađe se i na travnjacima.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Od sličnih se vrsta razlikuje po narančastom klobuku i ukorijenjenom stručku, koji je tamniji na bazi, te po gotovo kuglastim do široko eliptičnim sporama, a bazidije s 2 i 4 spore na istom listiću.

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži