IZMETNA ĆELAVICA

Deconica coprophila (Bull.) P.Karst.

Etimologija: copro (gr.) = izmet, balega + -philos (gr.) = ljubav prema, privlačnost prema. Po rastu na izmetu.

Klobuk: 1-3.5 cm širok, okruglasto-polukuglast ili je lagano zvonolik, skoro je gladak,žućkasto-maslinast, narančasto-smeđ ili crveno-smećkast, svijetliji je po suhom vremenu, rub je sitno crtast.

Stručak: Prljavobijel, žućkasto-oker ili svijetlosmeđ, skoro je gladak, vlaknast, prstensta je zona s jedva uočljivim ostacima ovoja.

Listići: Dosta su razmaknuti zbog lamelula, suženi su uz stručak, prirasli su ili se kratko spuštaju po stručku sa zupcem; svijetlosivi, kasnije su sivo-smeđi do crno-smeđi, oštrica je bjelkasta i trepavičasta.

Spore: Eliptične, glatke, (10.4) 11.6-13.5 (13.9) × (6.7) 7.1-8.4 (8.7) µm, Q = (1.4) 1.5-1.8 (1.9), N = 42, Me = 12.6 × 7.7 µm, Qav = 1.6, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su u obliku boce ili vretenaste, neke su iskrivljene (cromushrooms: spore su (10.3) 11.2 - 12.9 (13.6) × (6.4) 7 - 8 (8.6) µm, Q = (1.4) 1.5 - 1.7 (1.8), N = 120, Me = 12.1 × 7.5 µm, Qe = 1.6, bazidije su 25-31.4 × 8.1-13.7 µm, N = 6, cheilocistide su 38.4-41.4 × 9.2-11 µm, N = 3); otrusina je tamnosmeđa.

Meso: Gotovo da i ne postoji, bjelkasto do svijetlosmeđe; miris nije izražen ili je slab na gljive, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, u skupinama, kao saprofit na životinjskom izmetu, najčešće kravljem i konjskom. Primjerke na prve dvije slike snimio je Mladen Matišić, početkom rujna, na izmetu nekog biljojeda, a posljednje dvije su snimljene 1.10.2025., na lokalitetu Zelovo kod Sinja, na kravljem izmetu.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom jer sadržaji psilocibin. Nije poznato da je jako psihoaktivna.

Napomena: Najkarakterističnija je po staništu na kojem raste, prilično se često pronađe na izmetu raznih životinjskih vrsta.

BALEGASTA KLOBUČICA

Deconica merdaria (Fr.) Noordel.

Etimologija: Po tome što obično raste na izmetu.

Klobuk: 1-4 cm širok, okruglasto-zvonolik, na kraju se raširi, suh, žućkasto-maslinast ili smeđo-maslinast, suhom je vremenu slamnatožut do žuto-smeđ, a mazav i ljepljiv po vlažnom vremenu, najprije s ostacima ovoja, a kasnije gol, rub s krpastim ostacima bjelkastog ovoja.

Stručak: 1.5-4 cm visok i 2-4 mm debeo, kratak, zadebljan je na bazi, vretenasto-korjenast, pun pa šupalj, bjelkast ili žućkast, kasnije je svijetlosmeđ, čehasto-vlaknast, prstenasta zona s ostacima ovoja.

Listići: Lagano su prirasli ili kratko silazeći, dosta su rijetki; prvo su žućkasto-smećkasti ili svijetlosmeđi, kasnije su tamnosmeđi; oštrica je bjelkasta.

Spore: Valjkaste do vretenaste, glatke, 12-13 x 7-9 µm; cheilocistide su valjkaste, končaste; otrusina je tamnosmeđa.

Meso: Tanko, bjelkasto, kasnije svijetlosmeđe; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit tla po vrtovima, pognojenim poljima, livadama, te na krupnim drvnim ostacima raznog posječenog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća. Treću sliku snimila je Tihana Prcić.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom jer sadrži psilocibin. Ne sadrže sve vrste iz ovog roda psilocibin, ali nijedna vrsta nije jestiva.

Napomena: Dosta je prepoznatljiva po polukuglastom obliku klobuka koji je žućkaste boje, te po karakterističnom staništu.

PLANINSKA ĆELAVICA

Deconica montana (Pers.) P.D.Orton

Etimologija: montanus (lat.) = planinski, povezan s planinama. Po staništu.

Engleski naziv: Mountain Moss Deconica

Klobuk: 1-2 (3) cm širok, prilično je malen, konveksan i raširen, tupo je ispupčen na sredini, malo ljepljiv; smeđ, crvenkasto-smeđ ili tamnosmeđ, po suhom vremenu je okerast, rub je crtast do 1/3 promjera klobuka i skoro uvijek radijalno raspucan.

Stručak: 1.5-3 (4) cm visok i 1-2 (3) mm debeo, prilično je slabašan, žilav, pun pa šupalj; svijetlosmećkast, kasnije tamnosmeđ, na vrhu je obično svjetliji, a na bazi tamniji, s vlaknastim je ostacima bijelog ovoja.

Listići: Rijetki, prirasli su ili se kratko spuštaju po stručku sa zupcem; sivo-smeđi, kasnije su tamnosmeđi ili ljubičasto-smeđi, oštrica je bjelkasta.

Spore: Eliptične ili bademaste, (6) 6.1 - 7.1 (7.4) x (3.5) 3.9 - 4.5 (4.6) µm, Q = 1-5 - 1.7 (1.8), N = 22, Me = 6.7 x 4.2 µm, Qav = 1.6; otrusina je sivo-smeđa do ljubičasto-smeđa.

Meso: Tanko, gotovo da i ne postoji, vlaknasto, žilavo, krem, smećkasto ili oker-smeđe, vodenasto; miriše lagano na brašno, a okus je malo gorkast.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit u miješanim i crnogoričnim šumama, te po pustarama, travnjacima, parkovima, na kiselom tlu bogatom hranjivim tvarima ili na mahovini. Primjerke na slikama snimio je Danijel Balaško, početkom prosinca, na lokalitetu Đurđevac.

Doba rasta: 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom bez obzira što ne sadrži psilocibin.

Napomena: Prilično je malena rastom, s karakterističnom je ispupčenom sredinom klobuka.